Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 27. sjednici, održanoj  1. listopada 2021. godine, Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2020. godinu, koja je Hrvatskom saboru, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji („Narodne novine“, broj 117/01, 60/04 i 42/05) dostavila Financijska agencija, aktom od  12. srpnja 2021. godine.

Odbor je o predmetnom Godišnjem izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 26. kolovoza 2021. godine (KLASA:022-03/21-01/291 , URBROJ: 50301-05/14-21-8), u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2020. godinu.

Uvodno je predstavnik Financijske agencije (dalje: Fina) predstavio Godišnje izvješće za 2020. godinu.  Financijska agencija podnosi godišnje izvješće o svom poslovanju Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru sukladno članku 21 Zakona o Financijskoj agenciji.

Osnovni elementi godišnjeg izvješća su: Izvješće poslovodstva, Nefinancijsko izvješće te kao privitci Izvješće neovisnog revizora i Godišnji financijski izvještaji.

Financijska agencija svoja godišnja financija izvješća izrađuje sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI). Nefinancijsko izvješće izrađeno je sukladno standardima Globalne inicijative za izvještavanje (GRI).

Fina je Zakonom o računovodstvu imenovana „subjektom od javnog interesa“ te je stoga i obveznik Zakona o reviziji. Reviziju za 2020. godinu obavila je tvrtka Deloitte koja je izdala potpuno pozitivno mišljenje o financijskim izvještajima Fine. 

Dvije zakonske promjene imale su izraziti negativni utjecaj na poslovanje Financijske agencije: Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kojim je propisan zastoj provedbe ovrhe na novčanim sredstvima nad fizičkim osobama za vrijeme trajanja posebnih okolnosti (na rok od ukupno 6 mjeseci, u kojem su resursi Fine za provedbu ove javne ovlasti kontinuirano bili na raspolaganju) te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu kojim se, između ostalog, ukida Pravilnik o vrstama i visini naknada Financijskoj agenciji za uslugu javne objave dokumentacije iz Registra godišnjih financijskih izvještaja (čime je nestao ključni izvor za financiranje rada spomenutog registra).

Uz uredno funkcioniranje velikog broja ranije etabliranih Fininih usluga, što je u pandemijskim uvjetima postignuće samo po sebi, među konkretnim poslovnim ostvarenjima u izvještajnoj se godini ističu uspostavu novog platnog sustava NKSInst kojim se klijentima banaka omogućuje izvršenje plaćanja u kunama u nekoliko sekundi (24 sata na dan) te uspostavu jedinstvene točke za elektroničku prijavu za mjere Vlade Republike Hrvatske putem portala Mjere: digitalne platforme za prijavu na mjere za očuvanje gospodarske aktivnosti i COVID-score sustava za ocjenu ugroženosti poslovnih subjekata.

Fina je u izvještajnoj godini ostvarila 778 milijuna kuna prihoda što je pad od 17% u odnosu na prethodnu godinu, a primarno kao rezultat pada prihoda po osnovi provedbe prisilne naplate na novčanim sredstvima (moratorij) te promjene preferencija klijenata platnog prometa uvjetovanih pandemijskim okružjem (prelazak na „e“ i „m“ platforme).

U strukturi prihoda 33%, odnosno 260 milijuna kuna, čine prihodi od usluga za financijsku industriju (radi se o platno-prometnim uslugama koje Fina pruža bankama na principu outsourcinga, uslugama nacionalnog kliringa te drugim uslugama za građanstvo i poduzetništvo).

Prihodi od javnih servisa čine 25% ukupnih prihoda Fine, odnosno 196 milijuna kuna u izvještajnoj godini (radi se javnim ovlastima provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, provedbe izvan-sudskog postupka stečaja potrošača, provedbe ovrhe na nekretninama i pokretninama, vođenja upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja, vođenja registara i pružanja informacija te poslova prikupljanja i obrade financijskih izvještaja proračuna i proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija).

Prihodima od servisa za državu (radi se o podršci sustavu evidentiranja i rasporeda javnih prihoda, podršci sustavu državne riznice, poslovima za Poreznu upravu, poslovima za Središnji registar osiguranika, vođenju poslova centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima za sve tijela javne uprave, vođenju sustava za nadzor potrošnje posebnog goriva za poljoprivredu i ribolovstvo te vođenja sustava za naplatu javnih prihoda odnosno mandatnih kazni i upravnih pristojbi putem platnih kartica) ostvareno je 147 milijuna kuna ili 19 % ukupnih prihoda 2020. godine.

Prihodi od komercijalnih digitalnih rješenja čine 12% ili ukupno 92 milijuna kuna prihoda izvještajne godine (radi se o ulozi Fine kao pružatelja temeljne digitalne infrastrukture, kao evidentiranog izdavatelja digitalnih certifikata koji su nositelj elektroničkog identiteta i elektroničkog potpisa građana, poslovnih subjekata i javne uprave, kao operativnog provoditelja nacionalnog identifikacijskog i autenti(fi)kacijskog sustava koji je središte usluga državne informacijske infrastrukture, centralnog informacijskog posrednika za e-Račun, komercijalnog informacijskog posrednika za e-Račun, kao i od prihoda arhivsko-dokumentacijskog centra).

Kod ostalih prihoda radi se o informacijsko-komunikacijskim uslugama (smještaju IT opreme, outsourcingu infrastrukturnih servisa te usluzi HitroNet-a), prihodima od pružanja usluga računovodstvenih servisa, financijskim prihodima, prihodima od zakupa poslovnog prostora te prihodima od ukidanja vrijednosnih usklađenja i rezervacija za sudske sporove  čine 11% ukupnih prihoda te su realizirani u visini od 83 milijuna kuna.

Rashodi Financijske agencije u 2020. su godini iznosili  776 milijuna kuna što je smanjenje od 7% u odnosu na prethodnu 2019. godinu nastalo dominantno kao rezultat smanjenja dugoročnih rezervacija, kao i smanjenja bankarskih naknada i vrijednosnih usklađenja po osnovi poslova prisilne naplate uzrokovanih spomenutim Moratorijem.

U strukturi rashoda još uvijek dominiraju troškovi osoblja koji čine 52% ukupnih rashoda te su u izvještajnog godini realizirani u visini od 403 milijuna kuna, što je smanjenje od 5% u odnosu na prethodnu godinu. Fina na kraju 2020. godine broji ukupno 2.853 zaposlenika, što je okvirno na nivou prethodne godine (pet radnika manje).

Troškovi usluga i materijala čine 22%, odnosno 168 milijuna kuna ukupnih troškova realiziranih u izvještajnoj godini, što je povećanje od 5% u odnosu na 2019. godinu. Među njima su najznačajniji troškovi troškovi tekućeg održavanja softwarea koji su u 2020. godini iznosili 29 milijuna kuna.

Troškovi amortizacije čine 15% ili ukupno 119 milijuna kuna što je povećanje od 22%u odnosu na 2019. godinu. Fina je u 2020. godini realizirala ukupno 124,3 milijuna kuna investicija što je rast od 13% u odnosu na prethodnu 2019. godinu. Investicijske aktivnosti u 2020. godini, kao i u prethodnim godinama, dominantno su se odnosile na ulaganja u informatičku opremu koja čine 68% ukupno realiziranih investicija.

Među ostalim troškovima, koji čine 7%, tj. 58 milijuna kuna ukupnih troškova ističu se troškovi vrijednosnih usklađenja potraživanja koji iznose 27 milijuna kuna.

Financijska agencija ostvarila je bruto dobitak u iznosu od 2,5 milijuna kuna što je pad od 98% u odnosu na prethodnu godinu. Neto dobitak izvještajne godine iznosi 10,5 milijuna kuna (Fina je imala „negativnu“ poreznu obvezu). U opisanim okolnostima, rezultat se smatra izvrsnim. Polovica neto dobiti, odnosno 5 milijuna kuna, uplaćena je u kolovozu tekuće godine u Državni proračun.

U raspravi na Odboru su zatražene informacije o rastu operativnih troškova u Fini u iznosu od 10 milijuna kuna iako postoji velik pad prihoda u toj godini. Odgovoreno je da je porast operativnih troškova u velikom djelu vezan za rast troškova održavanja software-a i rast troškova održavanja sistemske opreme. Fina radi zadnjih godina ozbiljne rekonstrukcije IT-sustava. Nova oprema je sve zahtjevnija za servisiranje i iziskuje veće troškove.

Napomenuto je da je Fina radila dobar posao te je inzistirala na određenoj racionalizaciji i na unaprjeđenju sustava, koji je izuzeto visoko informatiziran. Veliki dio prihoda Fina dolaze iz naplata ovrha koje su izostale.  Rečeno je da bi se broj ovrha u budućnosti trebao znatno smanjiti na dobrobit građana Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2020. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.