Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici, održanoj 6. veljače 2019. godine, Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio glavni državni revizor, aktom od 20. prosinca 2018. godine. 
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 23. siječnja 2019. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju ukratko predstavila Izvješće. Govoreći o financijskim revizijama, istaknuto je da su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje subjekata na državnoj i lokalnoj razini: revizija izvršenja državnog proračuna i korisnika državnog proračuna, lokalne jedinice, zdravstvene ustanove, neprofitne organizacije (od kojih su posebno izdvojena društva Crvenog križa) te političke stranke, nezavisni zastupnici i članovi predstavničkih tijela lokalnih jedinica. Primjenom novih standarda, u financijskoj reviziji izražavaju se dva mišljenja, jedno za financijske izvještaje i drugo za usklađenost poslovanja. Kad je riječ o revizijama učinkovitosti, u 2018. godini obuhvaćene su sljedeće teme: dodjeljivanje i korištenje tekućih donacija iz proračuna lokalnih jedinica, kapitalna ulaganja u osnovne i srednje škole na području Republike Hrvatske, korištenje vanjskih usluga u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske i lokalnih jedinica te provedba operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Osim toga, Ured je obavio provjeru provedbe naloga i preporuka danih u prethodnim revizijama te uvid u financijske izvještaje. Ukupno je Ured, u skladu s Planom, za 2018. planirao i obavio 224 financijske revizije, 104 revizije učinkovitosti, jedanaest provjera provedbe naloga i preporuka te 223 uvida u financijske izvještaje. Sva izvješća dostavljena su Hrvatskom saboru i objavljena na mrežnim stranicama Ureda. Kao i ranije, Ured je tijekom godine surađivao s pravosudnim i drugim državnim tijelima te je za 35 predmeta dostavljena dokumentacija Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, Ministarstvu unutarnjih poslova i sudovima. U protekloj je godini također značajna bila i međunarodna suradnja Državnog ureda za reviziju, od kojih je posebno naglašena ona s Europskim revizorskim sudom i vrhovnim revizijskim institucijama zemalja članica Europske unije. Zaključno je istaknuto da je za obavljanje svih poslova Ureda (kojeg čine Središnji ured u Zagrebu i 20 područnih ureda) sistematizirano 343 radna mjesta, a u rujnu 2018. Ured je imao 299 zaposlenika, od čega su 252 obavljala poslove revizije. 
U raspravi na Odboru je, u odnosu na reviziju izdanih naloga i preporuka, postavljeno pitanje na koji način se može poboljšati, tj. smanjiti postotak neizvršenih preporuka (koji je sada na razini od oko 30%), odnosno postoji li način na koji bi se subjekte moglo natjerati na izvršavanje, što je posebno važno s obzirom na to da se određeni nalozi i preporuke ponavljaju iz godine u godinu, te je li ustrojen registar preporuka. Nastavno na to, iznesen je i komentar da je neizvršavanje naloga i preporuka, odnosno sankcioniranje toga, bilo jedno od najvećih prijepora kod izrade novog zakonskog prijedloga te se je razmišljalo i o određivanju mandatne kazne. S tim u vezi, izraženo je mišljenje i o eventualnom razmatranju novčanog kažnjavanja odgovornih osoba u subjektima koji ne izvršavaju naloge i preporuke. Odgovarajući na izneseno, predstavnica podnositelja istaknula je da je unatrag dvije godine uveden obrazac Plan aktivnosti, po kojem su subjekti revizije dužni izraditi plan aktivnosti za otklanjanje nepravilnosti, kao i rok u kojem to namjeravaju učiniti. Također, u Konačnom prijedlogu zakona o Državnom uredu za reviziju, koji je u proceduri, predviđeno je da će se subjekte, ukoliko ne postupe u skladu s nalozima i preporukama, sankcionirati. Trenutačno Državni ured za reviziju nastoji, kako bi što više preporuka i naloga bilo izvršeno, da one za subjekte budu što jasnije, razumljivije i konkretnije, radi olakšavanja njihove provedbe subjektu. U odnosu na registar preporuka, naglašeno je da za sve „otvorene“ preporuke u izvješću postoji njihov pregled i status te se kod sljedeće revizije nastavlja s time dok god preporuka ne bude provedena.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2018. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, potpredsjednik Odbora.

                                                                                             POTPREDSJEDNIK  ODBORA
   mr. sc. Boris Lalovac