Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 90. sjednici održanoj 26. veljače 2020.  godine, objedinjeno o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond, drugo čitanje, P.Z.E. br. 842 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, prvo čitanje, P.Z.E. br. 843, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2020.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja osvrnuli su se na svaki od zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazloženo kako slijedi:

Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o prijenosu  i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond, drugo čitanje, P.Z.E. br. 842

Istaknuto je da Akcijski plan Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji uključuje potvrđivanje Sporazuma o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond (u daljnjem tekstu: Sporazum) budući da od datuma uspostave bliske suradnje s Europskom središnjom bankom Republika Hrvatska u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 806/2014 postaje država članica sudionica u Jedinstvenom sanacijskom mehanizmu.
Na države članice koje su potpisale međuvladin Sporazum, a još nisu dio bankovne unije, primjenjivat će se prava i obveze koje proizlaze iz Sporazuma tek kad postanu dio jedinstvenog nadzornog mehanizma i jedinstvenog sanacijskog mehanizma.
Sporazumom je Vijeće Europske unije odlučilo uspostaviti pravila o prijenosu i objedinjavanju doprinosa kreditnih institucija s ciljem osiguravanja najveće moguće razine pravne sigurnosti.
Doprinosi uplaćeni od strane kreditnih institucija, a prikupljeni na nacionalnoj razini prenosit će se u Jedinstveni sanacijski fond koji se u početku sastoji od odjeljaka koji pripadaju državama članicama. Odjeljci će se tijekom osam godina postupno objedinjavati u Jedinstveni sanacijski fond koji bi na kraju trebao doseći ciljanu razina od najmanje 1 % iznosa pokrivenih depozita u svim ovlaštenim kreditnim institucijama svih država članica sudionica. 
Prijedlogom zakona daje se ovlast Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka da u ime Republike Hrvatske prenese sredstva sanacijskog fonda u Jedinstveni sanacijski fond.
Nadalje, utvrđuje se obveza uplate dodatnog doprinosa ako raspoloživa financijska sredstva sanacijskog fonda nisu dovoljna za prijenos u Jedinstveni sanacijski fond u iznosu utvrđenom odlukom Jedinstvenog sanacijskog odbora. Dodatni doprinosi prikupljati će se od institucija i podružnica institucija iz treće zemlje koje imaju odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj, razmjerno profilu rizičnosti institucija u skladu s kriterijima za utvrđivanje rizičnosti u skladu s odredbama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava („Narodne novine“, br. 19/15 i 16/19).
Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, prvo čitanje, P.Z.E. br. 843
Akcijski plan Republike Hrvatske za pridruživanje Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II) i bankovnoj uniji uključuje provedbu mjera u području nadzora, odnosno sanacije banaka budući da od datuma uspostave bliske suradnje s Europskom središnjom bankom Republika Hrvatska u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 806/2014 postaje država članica sudionica u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu. Cilj Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava je izmijeniti odredbe važećeg Zakona povezane s ovlastima nacionalnih sanacijskih tijela nad kreditnim institucijama i grupama kreditnih institucija za koje sudjelovanjem u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu izravnu odgovornost preuzima Jedinstveni sanacijski odbor, kao i izmijeniti odredbe o sanacijskom fondu zbog objedinjavanja doprinosa u Jedinstveni sanacijski fond.
Postojeći nacionalni sanacijski fond biti će mjesto gdje se uplaćuju svi doprinosi od subjekata s odobrenjem za rad na području Republike Hrvatske, a dio kojih se nakon toga transferira u Jedinstveni sanacijski fond. Odredbama se osigurava provedba Uredbe (EU) br. 806/2014 u vidu prikupljanja i transferiranja doprinosa institucija u Jedinstveni sanacijski fond od strane Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka kao nacionalnog sanacijskog tijela.
Uvodi se naknada za podmirivanje administrativnih rashoda Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka povezanih sa funkcijom sanacijskog tijela te rashoda povezanih sa suradnjom sa Jedinstvenim sanacijskim odborom. 
Pravo glasa na plenarnim i izvršnim sjednicama Jedinstvenog sanacijskog odbora imati će predstavnik Hrvatske narodne banke. Kada je riječ o pitanju iz ovlasti Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, u skladu s podjelom ovlasti, pri glasanju uzeti će se u obzir njihovo mišljenje.
Hrvatska narodna banka će biti tijelo zaduženo za provjeru vjerodostojnosti odluka Jedinstvenog sanacijskog odbora o izricanju novčanih kazni, a koje se tiču povreda odredbi Uredbe (EU) br. 806/2014. 
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanju o daljnjem djelokrugu rada Državne agencije za osiguranje štednih uloga  i sanaciju banaka. Odgovoreno je da su nacionalna tijela uvijek članice Jedinstvenog sanacijskog odbora te će u Odboru biti predstavnici država članica. Za Republiku Hrvatsku će u Odboru biti predstavnik Hrvatske narodne banke s pravom glasa, uz uvažanja mišljenja Državne agencije za osiguranje štednih uloga  i sanaciju banaka. Državna agencija za osiguranje štednih uloga  i sanaciju banaka će dalje provoditi sve mehanizme kao dosada, međutim na razini Europske unije. 
Dalje je postavljeno pitanje o doprinosima koji su plaćeni od strane kreditnih institucija, a prikupljeni na nacionalnoj razini. Razjašnjeno je da doprinosi uplaćeni od strane kreditnih institucija, a prikupljeni na nacionalnoj razini će se prenosit u Jedinstveni sanacijski fond koji se u početku sastoji od odjeljaka koji pripadaju državama članicama. Odjeljci će se tijekom osam godina postupno objedinjavati u Jedinstveni sanacijski fond koji bi na kraju trebao doseći ciljanu razina od najmanje 1 % iznosa pokrivenih depozita u svim ovlaštenim kreditnim institucijama svih država članica sudionica. Ciljani iznos od Jedinstvenog sanacijskog fonda iznosi 60 milijardi eura te Republika Hrvatska ima obvezu sljedeće tri godine uplatiti 185 milijuna kuna.  Sredstva  Državne agencije za osiguranje štednih uloga  i sanaciju banaka uloženi su u državne obveznice koji će se u određenom roku prenijeti u Jedinstveni sanacijski fond. 
Također je postavljeno pitanje o iznosu osiguranja štednih uloga nakon pristupanja Jedinstvenom sanacijskom fondu, na što je odgovoreno da iznos osiguranog štednog uloga  i dalje iznosi 100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji. Međutim, upozoreno je na činjenicu da su detalji u izradi.                   

Nakon provedene objedinjene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o potvrđivanju Sporazuma o prijenosu  i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

ZAKLJUČKE

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava.                                                                                                                                                                                     
2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.                                                     

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnoga reda Konačni prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma o prijenosu  i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond, drugo čitanje, P.Z.E. br. 842 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, prvo čitanje, P.Z.E. br. 843 provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

                                  PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.