Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 76. sjednici, održanoj 17. svibnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  računovodstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 485, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. svibnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (dalje u tekstu: Prijedlog zakona) u Zakon o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) prenose odredbe Direktive (EU) 2021/2101 u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit koje provode određena poduzeća i podružnice.

Cilj navedene Direktive je povećati transparentnost i javni nadzor nad informacijama o porezu na dobit koje dostavljaju poduzetnici (matično društvo i, kada je to relevantno, određeni samostalni poduzetnici) koji posluju na državnom području više država članica te čiji konsolidirani prihod premašuje 750 milijuna eura. Radi transparentnosti i javnog nadzora poduzetnici su dužni učiniti dostupnim javnosti izvješće o informacijama o porezu na dobit ako premaše utvrđeni iznos prihoda za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine. Navedena obveza prestaje se primjenjivati ako prihodi ne prelaze utvrđeni prag za svaku od dvije posljednje uzastopne poslovne godine. Opseg informacija koje će poduzetnici biti dužni objavljivati proporcionalan je ciljevima te navedeno ne bi trebalo prouzročiti nepotrebno administrativno opterećenje za obveznike primjene. 

Prijedlogom zakona određuje se sadržaj izvješća o informacijama o porezu na dobit, valuta, obveza objavljivanja i javna dostupnost,  solidarna odgovornost upravljačkih tijela za sastavljanje,  objavljivanje i javna dostupnost izvješća o informacijama o porezu na dobit te 
izjava ovlaštenog revizora koji je dužan u revizorskom izvješću navesti je li poduzetnik objavio izvješće o informacijama o porezu na dobit.

Prijedlogom zakona predlaže se dopuna u dijelu objave nefinancijskog izvješća i konsolidiranog nefinancijskog izvješća. Prilikom nadzora, tijelo ovlašteno za nadzor - Ministarstvo financija uočilo je kako nefinancijsko izvješće i konsolidirano nefinancijsko izvješće nije jasno istaknuto u izvješću poslovodstva ili na internetskoj stranici, što uvelike otežava nadzor, ali i korištenje takvog izvješća. 

Prijedlogom zakona dopušta se poduzetniku, sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, korištenje funkcijske valute različite od eura za potrebe vođenja poslovnih knjiga i sastavljanje financijskih izvještaja. Ako poduzetnik primjenjuje funkcijsku valutu različitu od eura, tada mora prezentirati svoje godišnje financijske izvještaje te godišnje konsolidirane financijske izvještaje i u eurima, sukladno odredbama Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja.
Prijedlogom zaklona omogućeno je matičnom društvu koje je obveznik primjene Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, čije je barem jedno ovisno društvo obveznik primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, sastavljanje i prezentiranje pojedinačnih i konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, a sve sa svrhom jednostavnijeg izvještavanja.
Propisuje se i izrada Hrvatskog standarda financijskog izvještavanja za poduzetnike za koje nije primjereno koristiti pretpostavku vremenske neograničenosti poslovanja, dakle, za one poduzetnike koji su u stečaju i likvidaciji. Novi standard primjenjivat će poduzetnici, nakon pokretanja stečajnog postupka ili postupka likvidacije, koji su prethodno primjenjivali kako Hrvatske standarde financijskog izvještavanja tako i Međunarodne standarde financijskog izvještavanja. 
S obzirom da godišnji financijski izvještaji kreditnih unija podliježu reviziji, predlaže se da se kreditne unije uvrsti u obveznike javne objave.  Naposljetku, Nacrtom prijedloga zakona usklađuje se Zakon o računovodstvu sa Zakonom o trgovačkim društvima te se na svim mjestima briše pojam trgovac pojedinac. Također, radi usklade, poslovnom godinom smatraju i izvještajna razdoblja kraća od dvanaest uzastopnih kalendarskih mjeseci ako su posljedica prestanka poslovanja po skraćenom postupku bez likvidacije.

U raspravi zatražena je informacija o visoko postavljenom pragu za konsolidirani prihod tvrtaka od 750 milijuna eura. Zaključeno je da je veliki broj tvrtki ispod takvoga limita. Odgovoreno je da je visina praga određena Direktivom te su niži prag zatražile male države Europske unije, ali njihovi argumenti nisu usvojeni.
U raspravi je dalje navedeno da je pitanje gdje dobit odlazi kod tvrtaka kćeri koje posluju u Republici Hrvatskoj. Postoji mali broj subjekata koji prelaze   limit od 750 milijuna eura, ali je dobro da je regulirano unaprijed.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru sljedeće 

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu.                                                                                                                                                                                                             
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.