Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 58. sjednici održanoj 21. listopada 2022. godine o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o deviznom poslovanju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 399, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. listopada 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da se izradi Zakona pristupilo isključivo radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Promjene u svezi uvođenja eura odnose se na prilagodbe određenih definicija kao i iznosa vrijednosnih pragova i novčanih kazni predviđenih za kršenje zakonskih odredbi u kojima se iznosi u kunama zamjenjuju iznosima u eurima. Danom uvođenja eura prestaju ovlasti Hrvatske narodne banke u vođenju devizne i monetarne politike te prestaje biti nadzorno tijelo po toj osnovi,  pa je bilo potrebno brisati odredbe važećeg zakona koje se odnose na nadležnosti te institucije. Također Zakonom se dopušta plaćanje i naplata u devizama, stranoj gotovini i čekovima, te prijenosi deviznih sredstava između rezidenata, kao i između rezidenata i nerezidenata, ali uz primjenu ograničenja iz propisa o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te poreznih propisa. Nakon stupanja na snagu ovoga Prijedloga zakona, mjenjačko poslovanje moći će se obavljati uz korištenje zaštićenog računalnog programa zasnovanog na euru kao domaćoj valuti, uz mogućnost prilagodbe u roku od mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Prijedloga zakona. 

U raspravi je postavljeno pitanje o ograničavanju strane valute u platnom sustavu Republike Hrvatske. Odgovoreno je da će Hrvatska narodna banka dalje pratiti platnu bilancu Republike Hrvatske po drugoj normi. Prije je Hrvatska narodna banka štitila tečaj kune te sada gubi dio normi vezano za monetarnu politiku i prelazi na Europsku središnju banku. Dalje će se mjere raditi, ali se ne očekuju značajni priljevi deviza. Nijedna članica eurozone nema ograničavanja.

Nadalje je zatražena informacija vezano uz mjenjačnice, koje naime imaju rok od tri mjeseca da svoje programe funkcionalno usklađuju i certificiraju kod Hrvatske narodne banke. Postavljeno je pitanje ukoliko će kod njih postojati interes za daljnji rad s prelaskom na euro, s obzirom da većina njih posluje sezonski u priobalnom dijelu zemlje. 
Odgovoreno je da je veliki dio turista u Republici Hrvatskoj iz eurozone. Dobar dio mjenjača poslovao je sa turistima koji su dolazili i mijenjali eure. Sada kada Republika Hrvatska prelazi na euro toga više neće biti, s obzirom da kuna više neće biti domaća valuta. Ostaje pitanje profitabilnosti i održivosti mjenjačnica ukoliko one nastave raditi. Ovoga trenutka u Republici Hrvatskoj postoje oko 1.100 ovlaštenih mjenjača te 3.000 mjenjačkih mjesta. Ostvaruju ukupan promet oko 30 milijardi kuna (sve kupnje i prodaje) u jednoj godini, a zamjena kune u eure čini 93% prometa. Pretpostavka je da mjenjačnice neće biti zainteresirane nastaviti sa svojim radom radi zamjene drugih valuta. Nastoji se da im se uz nove propise dopusti i širi djelokrug obavljanja djelatnost, a ne samo puka zamjena novčanica. Sama prilagodba odnosno certificiranje kod Hrvatske narodne banke trajati će tri mjeseca. Promet mjenjačnica pasti će i više od 90%.  Mjenjačnice koje ne zatraže certificirani program promjene djelatnosti u roku tri mjeseca, prestati će sa radom.

Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama Zakona o deviznom poslovanju

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.