Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 11. studenoga 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. listopada 2014. godine. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       
                 
Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je, osim ostalog, da se izradi  Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina pristupilo prije svega radi usklađenja sa odredbama Zakonom o porezu na dodanu vrijednost prema kojima se od 1.siječnja 2015. godine porezom na dodanu vrijednost oporezuje isporuka građevinskog zemljišta i tzv. izgrađenih nekretnina kada tu isporuku obave porezni obveznici evidentirani u registru obveznika poreza na dodanu vrijednost. Slijedom navedenog, zemljište i građevina će se oporezivati kao jedinstvena cjelina ( osim na građevine, i na zemljište će se plaćati porez na dodanu vrijednost, a ne više porez na promet nekretnina). Osim navedenog ovim Prijedlogom zakona mijenjaju se i dopunjuju područja koja se odnose na: predmet oporezivanja, poreznu osnovicu, porezna oslobađanja pri unosu nekretnina u trgovačko društvo, utvrđivanje poreza, naplata poreza, kaznene odredbe.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Iznijeto je mišljenje da treba uskladiti pojam poreznog duga i nastanka poreznog duga kako ne bi bilo zloporaba zbog određene praznine u Zakonu. Naime, utvrđivanje porezne osnovice odnosno razrez poreza u trenutku prijave odnosno saznanja kada nastaje porezni dug. Naime, iznijet je primjer prometa nekretnine iz 1999. do 2013., godine znači 14 godina razlike, postavlja se pitanje je li netko platio na vrijeme porez, kolika je glavnica, kolika je kamata, da li se nekoga može motivirati da ne prijavljuje prodaju nekretnine već naprosto čeka da tu obvezu utvrdi Porezna uprava. Teško je utvrditi poreznu osnovicu koliko je ta nekretnina vrijedila u trenutku nastanka porezne osnovice, znači kada je promet stvarno izvršen. Kada se govori o procijeni Porezne uprave istaknuto je da ona u pravilu poduzima procjenu kada je tržišna vrijednost odnosno vrijednost u ispravama ili financijska vrijednost manja od tržišne. Izraženo je mišljenje da Poreznoj upravi treba dati najšire ovlasti tako da ukoliko postoji određena dvojba ili sumnja oko vrijednosti navedene u ispravi ili financijskim izvještajima ona je ovlaštena poduzimati procjenu.
- Kada radi procjenu vrijednosti nekretnina Porezna uprava bi trebala priznati kao poreznu osnovicu iznos za koji je nekretnina stečena u javnom natječaju ili na dražbi. Jer to je u tom trenutku tržišna cijena, pa nije logično da netko drugi utvrđuje tržišnu cijenu. Predloženo je da se razmotri mogućnost smanjenja porezne stope poreza na promet nekretnina na 2%, a eventualno smanjenje prihoda s tog osnova može se nadoknaditi uvođenjem poreza na promet neke druge imovine. Naime, događa se da netko tko dobije poduzeće za 0 kuna proda ga za 100 milijuna eura i na taj promet ne plati ni kune poreza. Treba se uvesti porez na promet drugih vrijednosnica, od raznoraznih poslovnih udjela do dionica.
 
Predstavnica Vlade Republike Hrvatske odgovorila je da je osnovica poreza na promet nekretnina tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze. Kad se govori o porezu na promet nekretnina istaknula je da postoje tri izvora kako da Porezna uprava sazna da je došlo do prometa nekretnina. Postoji Zakon o vlasništvu koji obvezuje sud da dostavi svaku ispravu o stjecanju nekretnine, postoji javni bilježnik koji mora dostaviti ispravu stjecanja i postoji sam porezni obveznik. Tako da Porezna uprava sigurno dolazi do saznanja i zna za nastanak porezne obveze. Što se tiče komentara vezano za prodaju nekretnina na javnoj dražbi od 2011. godine u zakonu je propisana izričita odredba po kojoj ako se nekretnina proda u postupku javne dražbe to je cijena koja se prihvaća kao porezna osnovica. Što se tiče oporezivanja kapitalnih dobitaka upravo se uvodi, Zakonom o izmjenama i dopunama poreza na dohodak, oporezivanje kapitalnih dobitaka na način da ako neko otuđuje udio u trgovačkom društvu,  u razdoblju od tri godine tada će podlijegati oporezivanju dohotka od kapitalnih  dobitaka.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković dipl.oec., predsjednik Odbora.
    

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr.Srđan Gjurković,dipl.oec.