Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 66. sjednici održanoj 26. ožujka 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o transparentnosti tokova javnih sredstava, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. ožujka 2014. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je Zakonom o transparentnosti tokova javnih sredstava preuzeta u hrvatsko zakonodavstvo Direktiva Komisije 2006/111/EZ od 16. studenoga 2006. o transparentnosti financijskih odnosa između država članica i javnih poduzetnika, kao i o financijskoj transparentnosti unutar određenih poduzetnika (SL L 318, 17.11.2006.). U važećem Zakonu o transparentnosti tokova javnih sredstava propisana je odredba u članku 5. stavku 2. koja u određenoj mjeri ograničava područje koje ima za cilj urediti navedena Direktiva, tako da su zasebne račune obvezni voditi samo poduzetnici s posebnim ovlastima kojima su stavljena na raspolaganje javna sredstva. Izmjenama predloženim ovim Zakonom uklonio bi se dio teksta u stavku 2. članka 5. Zakona, te bi se time proširio krug poduzetnika s posebnim ovlastima – obveznika primjene Zakona o transparentnosti tokova javnih sredstava te, posljedično, vođenja zasebnih računa, te bi se time osigurala potpuna usklađenost sa Direktivom, posebno njenim člankom 1. stavkom 2. Osim toga predloženim izmjenama ovoga Zakona prilagodile bi se prekršajne odredbe Zakona sa sadržajem Prekršajnog zakona na način da se propišu različite kazne za prekršaje ovisno o tome je li ih počinio poduzetnik – pravna osoba ili poduzetnik – fizička osoba.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje da li oni koji iz određenih javnih ovlasti ostvaruju određena sredstva moraju voditi posebno računovodstvo ili se to odnosi samo na trgovačka društva, ili na sve pravne subjekte bez obzira na oblik organiziranja. Kao primjer iznijet je Hrvatski auto klub (HAK) koji je udruga koja obavlja javne ovlasti, da li i HAK mora voditi posebno računovodstvo za taj dio posla koji obavlja? Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se radi o dijelu pravne stečevine koja se odnosi isključivo na gospodarsku djelatnost. Naime, ta obveza odnosi se, sukladno navedenoj Direktivi Komisije, isključivo na one gospodarske djelatnosti kojima je dano posebno ili isključivo pravo ili obveza pružanja usluga od općeg gospodarskog interesa, kao primjer navedena je Hrvatska pošta koja je dobila određena prava za obavljanje nekih posebnih usluga za državu na rok od 15 godina, a njihovo se obavljanje kontrolira svake godine tako da HP mora izdvojeno voditi i prikazivati svoje troškove i prihode na osnovu tog isključivog prava za obavljanje dodijeljenog posla. Takvi gospodarski subjekti dužni su na taj način izvještavati (po posebnim stavkama) Ministarstvo financija ukoliko im je godišnji prihod veći od 40 milijuna eura, ako im je prihod veći od 250 milijuna eura oni moraju izvještavati Ministarstvo financija sa svim kompletnim izvještajima i ti se podaci kasnije dostavljaju Europskoj komisiji. U tom smislu se ova Direktiva mora prenijeti u hrvatsko zakonodavstvo.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TRANSPARENTNOSTI TOKOVA JAVNIH SREDSTAVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr.Srđan Gjurković, dipl.oec., predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
mr. Srđan Gjurković, dipl. oec.