Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 15.  sjednici održanoj 9. travnja 2021.  godine o Informaciji o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. , koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  1. travnja 2021. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnoj Informaciji kao matično radno tijelo.

Uvodno su predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli da uzimajući u obzir glavne ciljeve Mehanizma, u pripremi hrvatskog Plana oporavka i otpornosti, Vlada Republike Hrvatske posebnu pozornost pridala je reformama i investicijama, osobito onima koje se odnose na zelenu i digitalnu tranziciju i transformaciju, koje su okosnica Plana. Mjere i aktivnosti Plana pridonijet će postizanju pametnog, održivog i uključivog rasta, uz povećanje broja radnih mjesta, produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva te jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije Republike Hrvatske. Očekuje se da će hrvatski Plan oporavka započeti s provedbom krajem 2021. godine nakon što ga Vijeće Europske unije potvrdi na temelju prijedloga Europske komisije.

Do kraja 2021. Republika Hrvatska već može očekivati isplatu oko 6,1 milijarde kuna, što je predujam od 13 posto od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava osiguranih u okviru Plana. Isplata bespovratnih sredstava iz Mehanizma obavlja se temeljem izvršenja pokazatelja rezultata definiranih Planom oporavka i otpornosti, za svaku od planiranih reformi i investicija. Glavni je cilj Mehanizma za oporavak i otpornost ublažiti gospodarske i socijalne posljedice pandemije koronavirusa i učiniti europska gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija.

Navedenim se Mehanizmom za provedbu reformi i povezanih ulaganja državama članicama na raspolaganje stavlja iznos od 672,5 milijardi eura koji čine bespovratna sredstava u iznosu od 312,5 milijardi eura i 360 milijardi eura najpovoljnijih zajmova, kroz koji Europska unija pozajmljuje sredstva uz povoljnije kamate od onih koje bi mogle dobiti mnoge države članice.
Republika Hrvatska je za svoj Plan u okviru Mehanizma osigurala financijska sredstava u iznosu od gotovo 75 milijardi kuna (9,9 milijardi eura) od čega je 47,5 milijardi kuna (6,3 milijarde eura) bespovratnih sredstava, a oko 27 milijardi kuna (3,6 milijardi eura) povoljnih zajmova.

U fokusu Plana su mjere koje podupiru jačanje okvira za istraživanje, razvoj i inovacije, te politike za sljedeću generaciju, u čijem su fokusu djeca i mladi. Povrh navedenoga, s obzirom na uzroke i posljedice zadnje krize, Planom će se pružiti potpora aktivnostima vezanim za jačanje otpornosti zdravstvenog sustava za izazove u budućnosti. Plan je strukturiran tako da obuhvaća pet komponenti i jednu inicijativu: gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna uprava, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna  zaštita,  zdravstvo te inicijativa: obnova zgrada.
Kao i većina gospodarstava u Europi i svijetu, teško pogođenih posljedicama pandemije, hrvatsko je gospodarstvo zabilježilo pad aktivnosti od 8,4% u 2020. godini. No zahvaljujući poduzetim mjerama očuvanja radnih mjesta i likvidnosti poduzeća, uspješno je održana stopa zaposlenosti, što je ključno kako bi se osigurao što brži oporavak iz gospodarske krize. Nacionalni plan oporavka i otpornosti upravo je usmjeren na te prioritete, kako bi se osim povratka na pretkriznu razinu aktivnosti osigurala i veća izdržljivost gospodarstva na neke buduće šokove. U tom pogledu, dugoročno je potrebno usmjeriti aktivnosti na jačanje konkurentnosti i inovativnosti gospodarstva kroz sustavno integriranje održivog razvoja, zelene i digitalne tranzicije te razvojni iskorak utemeljen na inovacijama, novim tehnologijama i internacionalizaciji poslovanja. Stoga će cilj reformi u Planu oporavka biti primjena modela održivog razvoja, uz kvalitetnije upravljanje vodnim resursima, učinkovitiji sustav gospodarenja otpadom i prijelaz na kružno gospodarstvo.

Budući da je turizam jedna od najpogođenijih grana hrvatskog gospodarstva, a uzevši u obzir njegov ukupni doprinos BDP-u, radit će se na novom modelu održivog, zelenog i digitalnog razvoja turizma. U okviru Plana prepoznata je potreba daljnjih ulaganja u oporavak i jačanje otpornosti kulturnog i kreativnog sektora kako bi se uklonile postojeće prepreke i omogućila prilagodba novim uvjetima digitalnog poslovanja.
Usred pandemije, Republiku Hrvatsku su pogodila i dva razorna potresa koja su prouzročila značajnu materijalnu štetu te unesrećili brojne građane koji su bili prisiljeni privremeno ili trajno napustiti svoje domove. Procijenjena šteta od potresa u Zagrebu i na Banovini je oko 129 milijardi kuna što je gotovo godišnji iznos državnog proračuna. Stoga će to za građane na potresima pogođenim područjima, kao i za javne financije biti značajan izazov u godinama pred nama. Hrvatska je u procesu obnove, rekonstrukcije i revitalizacije pogođenih područja, pri čemu cilj nije samo vraćanje u prvobitno stanje, već puna transformacija u zgradarstvu uz protupotresno ojačanje i energetsku efikasnost zgrada. Cilj je graditi bolje i čvršće kako bi sutra bili otporniji na moguće nove potrese. Programima koji su obuhvaćeni ovom sastavnicom Plana oporavka i otpornosti poticat će se cjelovita obnova zgrada i visokoučinkoviti alternativni sustavi. Posebna pažnja posvetit će se osiguravanju zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštiti od požara i rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnošću. Cilj je ove Inicijative pridonijeti valu obnove zgrada, što podrazumijeva transformaciju u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada. Obnova će uključivati stambene i nestambene zgrade, kao i zgrade javne namjene, uz uvažavanje važnosti javnog interesa za zgrade zdravstvene i odgojno-obrazovne namjene. Ulaganja u okviru Plana oporavka i otpornosti pridonijet će djelotvornijoj obnovi nakon potresa te seizmičkoj sigurnosti zgrada.

    U raspravi na Odboru ukazano je na činjenicu da će Republika Hrvatska dobiti 6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava, koja čine 12 posto BDP-a iz 2020. godine. Takva visoka razina odnosa između bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost i BDP-a nema nijedna druga članica Europske unije. Prosjek Europske unije je 3,7 posto.

Kod raspodjele ulaganja po komponentama Nacionalnog plana oporavka i otpornosti gospodarstvo Republike Hrvatske dobiva najveći udio što iznosi 54 posto, dok npr. inicijativa obnova zgrada dobiva 12 posto. Kod raspodjele ulaganja mora se poštivati cijeli niz odredbi. U fazi pregovora o dobivanju sredstava potrebito je dostaviti dokaze, ukoliko je sve u skladu sa smjernicama.
Postoje tri kriterija za odobrenje plana. Prvi zahtjev je da se najmanje 37 posto sredstava mora usmjeriti na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji. Drugi zahtjev je da najmanje 20 posto sredstava mora biti usmjereno na digitalnu tranziciju. Treći zahtjev je zaštita okoliša.
Republika Hrvatska službeno dostavlja plan oporavka jednako kao i druge članice Europske unije. Ocjena Europske komisije očekuje se u roku od dva mjeseca od službenoga dostavljanja planova svih članica Europske unije.  Odobrenje Vijeća treba bi biti u roku od četiri tjedana od usvajanja prijedloga od strane Europske komisije. Nakon odobrenja Europska komisija šalje dokument na Europsko vijeće, a nakon njegovog odobrenja donosi se odluka o avansiranju sredstava. Do 31. prosinca 2021. godine najviše 13 posto dodijeljenih sredstava može stići u obliku predfinanciranja. 13 posto iznosi otprilike 6,1 milijardi kuna. U Republici Hrvatskoj Nacionalni plan oporavka i otpornosti  dostupan je na mrežnim stranicama. Napomenuto je da još samo sedam drugih država Europske unije ima uvid na mrežnim stranicama o svojim planovima. 

U raspravi na Odboru napomenuta je činjenica da je Republika Hrvatska jedna od članica koja će proporcionalno dobiti najviše sredstava što je za svaku pohvalu. Međutim smatra se da sredstva dobivamo iz razloga što Republika Hrvatska spada u jednu od najsiromašnijih država Europske unije. Rečeno je da Plan oporavka nije rađen u dogovoru sa socijalnim partnerima.
Odgovoreno je da je Republika Hrvatska jako aktivna u pregovorima, te se zalaže za nacionalne interese. Postotak dobivenih sredstava je rezultat pregovora i predstavlja veliku mogućnost za razvoj Republike Hrvatske. Istaknuto je da  su se od prosinca prošle godine održavali sastanci sa poslodavcima. Privatni sektor je najzastupljeniji kod Republike Hrvatske te se upravo zbog toga traži najveći iznos za privatni sektor od svih članica Europske unije. Sa Europskom komisijom se ne pregovora o omjeru sredstava koja idu u privatne ili javne svrhe.
Postavljeno je pitanje o administrativnom kapacitetu javnih tijela za povlačenje sredstava. Odgovoreno je da je Europska komisija tražila da sve investicije budu spremne ili čak započete. Investicije pokrivaju i energetsku obnovu zgrada koje su stradale tijekom potresa. Navedeno je da isplata sredstava ovisi o ispunjenju definiranih kriterija. Za koordinaciju provedbe investicija je zaduženo Ministarstvo financija Republike Hrvatske i Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Svakih šest mjeseci šalje se izvješće o ispunjenim kriterijima prema Europskoj komisiji te se sredstava smanjuju ukoliko ispunjenje nije adekvatno.
Napomenuto je da je Republika Hrvatska dogovorila maksimum mogućih sredstava od Europske unije. Republika Hrvatska zaostaje za drugim članicama Europske unije iz razloga što je kasnije postala članicom Europske unije. S obzirom da je paket dobar potrebito je iskoristiti  priliku za razvoj.
Istaknuto je da Informacija o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti nije cjelovit dokument. Navedeno je da nije postojao socijalni dijalog, nego jednostrana informacija o dokumentu. Odgovoreno je da je sažetak vrlo iscrpan te da druge države članice nemaju takve sažetke. Rečeno je da je Hrvatska udruga poslodavaca tražila prezentaciju. Naglašeno je da se održao sastanak između Europske komisije i Hrvatske udruge poslodavaca, gdje su predstavnici Hrvatske udruge poslodavac tražili da polovica sredstava ide u privatni sektor, a polovica u javni sektor, što je Europska komisija odbila.

Napomenuto je da se kod izrade Informacije o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti  trebalo staviti težište na uspješne prakse i da su oni već objavili svoje preporuke. Odgovoreno je da kod takvog izlaganja nedostaje znanstveni pristup. Informacija o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti izrađen je na temelju Uredbe o uspostavi mehanizma za oporavak i otpornosti prema članku 17. koji govori o prihvatljivosti i prema članku 18. o sadržaju Plana oporavka i otpornosti, gdje se definira što se može financirati i pod kojim uvjetima.
Istaknuto je da na prvom mjestu treba biti boljitak Republike Hrvatske, a  u interesu svih građanki i građana Republike Hrvatske. Napomenuto je da je ova Informacija znatno bolja od Nacionalne strategije oporavka i otpornosti.

Pohvaljen je izrađeni dokument, uz naglasak da je proces konzultacija sa svim socijalnim partnerima ključan.
U raspravi je izraženo zadovoljstvo Informacijom o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Stavljen je naglasak da je Informacija usklađena sa Smjernicama te izuzetno kvalitetno pripremljena. Naročito je pohvaljen pregled o planiranim investicijama za inovacije i ostalo. Među inim, istaknuto je da je poljoprivreda jako bitna, te s tim u vezi naglašena potrebitost provedbi ciljanih i učinkovitih reformi na tom području. Unaprjeđivanje i razvoj poljoprivrede Republike Hrvatske izuzetno je bitan. Podržava se kontrola ostvarivanja ciljeva od strane Ministarstva financije Republike Hrvatske i Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Vlada Republika Hrvatska spremna je rješavati izazove uzrokovane pandemijom kao i elementarnom nepogodom potresom. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

                                              ZAKLJUČAK

Prihvaća se Informacija o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.