Odbor za europske poslove Hrvatskoga sabora je na 4. sjednici održanoj 2. studenoga 2020. raspravljao o Izvješću o sastancima Europskog vijeća održanim u Bruxellesu, 1. i 2. listopada 2020. te 15. i 16. listopada 2020., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. listopada 2020.

Odbor za europske poslove je, na temelju nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo.

Izvješće o izvanrednom i redovnom sastanku Europskoga vijeća, održanima tijekom listopada, predstavila je državna tajnica za Europu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Na izvanrednom sastanku Europskog vijeća održanom 1. i 2. listopada 2020. glavne teme bile su vanjski odnosi, te jedinstveno tržište, industrijska politika i digitalna tranzicija. S obzirom na aktualna vanjskopolitička događanja, rasprava se vodila oko odnosa Turske i Cipra, situacije u Bjelarusu, te u Gorskom Karabahu. Usvojeni su zaključci o Kini, no o ovoj temi nije bilo rasprave. Zaključci i rasprava o jedinstvenom tržištu bili su usredotočeni na potrebu povratka na normalno djelovanje jedinstvenog tržišta, uzimajući u obzir posljedice krize izazvane pandemijom bolesti Covid-19. Nadalje, razgovaralo se o industrijskoj politici i digitalizaciji. Čelnici država i vlada su na izvanrednom sastanku Europskoga vijeća raspravljali još i o situaciji s Covidom-19, odnosima s Ujedinjenom Kraljevinom, te o tijeku pregovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru.

Redoviti sastanak Europskog vijeća održan je 15. i 16. listopada 2020. u Bruxellesu, s temama: Covid-19, odnosi Europske unije i Ujedinjene Kraljevine, klimatske promjene i vanjski odnosi. Na početku sastanka čelnicima država i vlada obratio se predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli, koji se u svojem izlaganju usredotočio na pitanje klimatskih promjena i Europskog zelenog plana. Osvrnuo se i na odnose s UK-om, te posebno na pregovore između Europskog parlamenta i Vijeća o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027., gdje je naglasio da je EP odlučan u postizanju dogovora, te da nije institucija koja isti sprječava. Njemačka kancelarka Angela Merkel je, govoreći ispred njemačkog predsjedanja Vijećem EU-a, izvijestila o određenim pomacima u pregovorima s Europskim parlamentom, iskazavši otvorenost za određena tehnička podešavanja zakonodavnog paketa, ali ne i za ponovno otvaranje političkog procesa usuglašavanja VFO-a, s obzirom da je na sastanku Europskog vijeća u srpnju postignuta politička ravnoteža. 

U sklopu rasprave o Covidu-19, čelnici su razmijenili nove informacije i iskustva u upravljanju pandemijom, te su pozdravili koordinirani pristup na razini Europske unije. Rasprava o odnosima s UK bila je zatvorena, zbog osjetljivog razdoblja u koje su pregovori ušli, a općenito je izražena zabrinutost zbog približavanja kraja prijelaznog razdoblja, koje ističe 31. prosinca 2020. Rasprava o klimatskim promjenama vodila se oko ciljeva EU-a kada je riječ o smanjivanju emisija stakleničkih plinova, te o izmijenjenom Europskom propisu o klimi. Čelnici država i vlada posebno su naglasili da, uz podršku ambicioznijem cilju, treba voditi računa o konkurentnosti europske industrije, pravičnosti i socijalnoj uravnoteženosti tranzicije, te o nacionalnim specifičnostima država članica.

Glavna tema rasprave o vanjskim odnosima bili su odnosi Europske unije i Afrike. Istaknuta je važnost suradnje u područjima zaštite zdravlja, održivog rasta i razvoja, te zaštite mira i sigurnosti, kao i poštovanja ljudskih prava.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora za europske poslove naglasili su važnost povezanosti industrijske politike Europske unije i digitalizacije s novim Višegodišnjim financijskim okvirom, kao i ključnu važnost postizanja dogovora s Europskim parlamentom o VFO-u, kako bi isti stupio na snagu s početkom sljedeće godine. Pozdravljeni su ambiciozni ciljevi uspostavljeni Europskim zelenim planom, iskazana je zabrinutost oko pregovora o budućim odnosima između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine, te se razgovaralo o očuvanju slobode kretanja i gospodarskih aktivnosti u kontekstu uvođenja novih djelomičnih lockdowna u nizu država članica Europske unije, kao i o funkcionalnosti Schengnskog prostora i statusu hrvatske kandidature a članstvo u Schengenu.

Nakon provedene rasprave Odbor za europske poslove je, sa 7 glasova „ZA“, i 3 glasa „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

Zaključak

Prihvaća se Izvješće o sastancima Europskog vijeća održanim u Bruxellesu, 1. i 2. listopada 2020. te 15. i 16. listopada 2020.

Za izvjestitelja na sjednici Sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Domagoja Hajdukovića, a u slučaju njegove spriječenosti potpredsjednike Domagoja Ivana Miloševića i Bojana Glavaševića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Domagoj Hajduković