Odbor za europske poslove Hrvatskoga sabora je na 1. sjednici održanoj 28. srpnja 2020. raspravljao o Izvješću predsjednika Vlade Republike Hrvatske o izvanrednom sastanku Europskog vijeća održanom u Bruxellesu, 17. – 21. srpnja 2020., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. srpnja 2020.

Odbor za europske poslove je, na temelju nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija izvijestio je članove Odbora za europske poslove o izvanrednom sastanku Europskog vijeća, održanom od 17. do 21. srpnja 2020. u Bruxellesu, a na kojemu je postignut politički dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Planu za oporavak Europe. Potpredsjednik Vlade i ministar rekao je kako je bila riječ o jednom od najduljih sastanaka Europskog vijeća u povijesti EU-a, te je istaknuo značaj postignutog dogovora. Obrazložio je da je dogovor postignut o prijedlogu Europske komisije od 27. svibnja 2020., koji obuhvaća revidirani Višegodišnji financijski okvir u visini od 1 100 milijardi eura te Plan za oporavak „EU za sljedeće generacije“ u visini od 750 milijardi eura, što ukupno čini 1 850 milijardi eura za oporavak i razvoj EU-a. Prema prijedlogu Europske komisije, 750 milijardi eura iz Plana za oporavak Europska unija bi financirala privremenim podizanjem gornje granice vlastitih sredstava na 2,00 posto bruto nacionalnog dohotka EU-a i zaduživanjem na financijskim tržištima, uz rok otplate do 2058. godine, a Plan za oporavak bi se temeljio na bespovratnim sredstvima u iznosu od 500 milijardi eura, dok bi ostatak od 250 milijardi eura bio na raspolaganju državama članicama u obliku zajmova. Pojedine države članice usprotivile su se takvoj raspodjeli, te je kompromisno postignut dogovor o raspodjeli sredstava u omjeru 390 milijardi eura bespovratnih sredstava i 360 milijardi eura zajmova, dok je prijedlog iznosa VFO-a smanjen na 1 074,3 milijarde eura, čime ukupna vrijednost revidiranog predloženog paketa iznosi 1 824,3 milijarde eura. 

Hrvatskoj će u narednoj sedmogodišnjoj financijskoj perspektivi biti na raspolaganju oko 12,7 milijardi eura iz novog VFO-a, te oko 9,395 milijardi eura iz Plana za oporavak, odnosno ukupno nešto više od 22 milijarde eura. Potpredsjednik Vlade i ministar financija je kao poseban pregovarački uspjeh predsjednika Vlade naveo osiguranje dodatne alokacije za Hrvatsku u iznosu od 400 milijuna eura u okviru kohezijske politike, kroz točku 65. Zaključaka Europskog vijeća, koja se po svojoj formulaciji odnosi samo na Hrvatsku. Osigurano je i dodatnih 100 milijuna eura hrvatske nacionalne omotnice za potporu ruralnom razvoju. Poseban uspjeh predstavlja i zadržavanje razine sufinanciranja za projekte u odnosu 85:15 posto, što je Hrvatskoj bilo posebno važno, kao i zadržavanje pravila N+3. Vlada je zadovoljna i omjerom bespovratnih sredstava i zajmova koji će biti na raspolaganju Hrvatskoj u okviru Plana za oporavak, posebno u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, gdje je omjer otprilike 3 prema 1 u korist bespovratnih sredstava. Hrvatska će u narednom sedmogodišnjem razdoblju u proračun EU-a uplatiti oko 4,6 milijardi eura u godišnjim obrocima od oko 650 milijuna eura godišnje, što je gotovo pet puta manji iznos od iznosa sredstava koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju u istom razdoblju.

Zaključno je potpredsjednik Vlade i ministar financija rekao da Hrvatska može biti zadovoljna, no naglasio je kako predstoji veliki posao, s obzirom da će povlačenje sredstava ovisiti o Nacionalnom planu oporavka, vezanim uz Europski semestar. Najavio je kako će predstaviti Nacionalni plan oporavka u Hrvatskom saboru, na zajedničkoj sjednici Odbora za europske poslove i Odbora za financije i državni proračun.

Članovi Odbora za europske poslove, nazočni zastupnici u Hrvatskom saboru i član Europskog parlamenta izabran u Hrvatskoj su se u raspravi osvrnuli na uspjeh Hrvatske na izvanrednom sastanku Europskog vijeća. Iskazali su posebno zanimanje za pitanja povezivanja poštovanja vladavine prava s korištenjem sredstava iz novog VFO-a i Plana za oporavak, reforme u području zdravstvenog i mirovinskog sustava, te utjecaja ovogodišnje krize na ulazak u europodručje. Ukazano je na potrebu boljeg usmjeravanja sredstava namijenjenih za poljoprivredu. Razgovaralo se i o stajalištu Europskog parlamenta o novom VFO-u, a ukazano je i na stav da  je aktualna kriza ujedno i prilika za Hrvatsku. U tom smislu zastupnici su posebno naglasili potrebu provođenja strukturnih reformi, radi osiguranja što bolje apsorpcije europskih sredstava. Postavljeno je i pitanje ratifikacije Odluke o izmjeni Odluke o vlastitim sredstvima Europske unije u Hrvatskom saboru i nacionalnim parlamentima država članica EU-a.

Nakon provedene rasprave Odbor za europske poslove je, s 8 glasova „ZA“, i 5 glasova „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

Zaključak

Prihvaća se Izvješće predsjednika Vlade Republike Hrvatske o izvanrednom sastanku Europskog vijeća održanog u Bruxellesu, 17. – 21. srpnja 2020.

Za izvjestitelja na sjednici Sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Domagoja Hajdukovića, a u slučaju njegove spriječenosti potpredsjednike Domagoja Ivana Miloševića i Bojana Glavaševića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Domagoj Hajduković