Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 11. sjednici održanoj 23. lipnja 2021. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2020. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova aktom od 31. ožujka 2021. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 112. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeno Izvješće.
Uvodno je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predstavila Izvješće. Izvještajnu godinu obilježili su izazovi vezani uz provedbu aktivnosti i rada u okolnostima pandemije bolesti COVID-19 i dva potresa. Tijekom 2020. godine Ured pravobraniteljice radio je na ukupno 1.993 predmeta, od čega je 1.938 otvorenih u 2020., a 55 predmeta prenesena su iz ranijih godina. 
Ukupno gledano, razvrstano po spolu oštećenih osoba (u nova 515 slučajeva pružanja zaštite građanima/kama od diskriminacije u 2020. godini), Pravobraniteljica je razmatrala slučajeve koji su se većinom odnosili na žene – odnosno u 76,3%.
Kao i ranijih godina, Pravobraniteljici su se prituživale osobe s područja cijele Republike Hrvatske, ali najviše iz Grada Zagreba (43,9%).

Pravobraniteljica je uputila državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne samouprave, drugim tijelima s javnim ovlastima, medijima te drugim pravnim i fizičkim osobama ukupno 160 upozorenja, 166 preporuka, 19 prijedloga, nadležnom državnom odvjetništvu prijavila je sumnju na počinjenje kaznenog djela u 3 slučaja, razmatrala je inicijativu za izmjenu zakonskih propisa u 3 slučaja, dok je postupak u 100 slučaja iz 2020. (19,4%) još uvijek u tijeku.
Pravobraniteljica je provela 3 neovisna istraživanja, izradila je 7 analiza radi praćenja provedbe Zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova po različitim područjima života i rada, objavila je 3 publikacije u sklopu europskog projekta i pripremila nacrt jedne publikacije.
Pravobraniteljica je bila nositeljica i/ili partnerska organizacija u 6 projekata financirana sredstvima Europske unije i/ili iz drugih međunarodnih izvora financiranja. 
U raspravi koja je uslijedila većina članica Odbora i prisutnih zainteresiranih zastupnica pohvalila je Izvješće kao i rad pravobraniteljice. Izvješće je ocijenjeno kvalitetno pripremljenim i sveobuhvatnim, a rad pravobraniteljice dosljednim i prepoznatljivim na lokalnoj i nacionalnoj razini. Posebno je pohvaljeno što je više od 90% pravobraniteljičinih preporuka uvaženo što govori o autoritetu koji institucija pravobraniteljice uživa. Istaknuta je dobra suradnja s lokalnim povjerenstvima za ravnopravnost spolova. Izražena je pohvala za proaktivne aktivnosti Ureda pravobraniteljice (s timom od samo 11 ljudi) na privlačenju sredstava iz EU fondova.
U raspravi se govorilo i o jazu u plaćama žena i muškaraca koji u Republici Hrvatskoj iznosi ukupno 13%, a u nekim djelatnostima čak i 25% te o malom postotku žena na visokim pozicijama (u upravnim i nadzornim tijelima poduzeća) od 16-18%. Nadalje, ukazano je na potrebu dodatne edukacije djelatnika u centrima za socijalnu skrb. Istaknuta je važnost edukacije i informiranja predavača međupredmetnog građanskog odgoja i obrazovanja. Vezano uz trend smanjenja prekršajnih, a povećanje kaznenih djela nasilja u obitelji, iznesena je pretpostavka kako je navedeno posljedica strože kvalifikacije djela nasilja u obitelji. U području usklađivanja obiteljskog i poslovnog života, iskazana je potreba za organiziranjem obiteljskih servisa i usluga, s obzirom da većinu obveza prema djeci kao i starim i bolesnim ukućanima odrađuju žene. Izraženo je žaljenje što već pet godina Republika Hrvatska nema krovni nacionalni plan za ravnopravnost spolova, što otežava rad i svih lokalnim povjerenstava za ravnopravnost spolova.
Predsjednica Odbora Marija Selak Raspudić, sukladno članku 54. Poslovnika Hrvatskoga sabora, izrazila je izdvojeno mišljenje o Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2020. godinu. Po njezinome mišljenju pravobraniteljica u svojem Izvješću nastupa kao pravobraniteljica za ravnopravnost žena, a ne pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Naime, predsjednica je suglasna da je u području ravnopravnosti spolova žensko pitanje veoma važno, a da su žene u brojnim područjima podzastupljene, diskriminirane i u lošijoj poziciji od muškaraca. Međutim, prema njezinom mišljenju, u Izvješću se prešućuje da postoje područja u kojima su muškarci u nepovoljnijem položaju (u području obrazovanja učenice imaju bolje ocjene od učenika te više upisuju i završavaju visoko obrazovanje, veći je broj muškaraca nego žena među žrtvama trgovanja ljudima, veći je broj ovisnika među muškarcima, a muškarci su ugroženiji pandemijom bolesti COVID-19) što je u neskladu s onime što bi ravnopravnost spolova trebala biti. Predsjednica je istaknula kako shvaćanje žene kao žrtve i izbjegavanje priznanja da su to i muškarci, prikriveno lice patrijarhata, koje reproducira stereotip da su žene uvijek žrtve, a muškarci uvijek nasilnici. 
Pravobraniteljica je napustila sjednicu prije glasovanja. 
Članice Odbora većinom su glasova (10 „za“ i 1 „protiv“) odlučile predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka:
Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova 
za 2020. godinu 

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Mariju Selak Raspudić, predsjednicu Odbora.                           

   PREDSJEDNICA ODBORA:

Izv. prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić