Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 28. sjednici, održanoj 13. prosinca 2022. godine, raspravljao je o Izvješću o radu policije u 2021. godini koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. 6. 2022. godine. 

Odbor je o Izvješću o radu policije u 2020. godini raspravljao sukladno čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskog sabora kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja naglasio porast razrješenja kaznenih djela koji je u 2021. godini iznosio  73,1%. Tijekom 2021.godine bilo je 30 ubojstava, 6 manje nego 2020. godine čime je nastavljen trend pada. Sva počinjena ubojstva su i razriješena, što je pokazatelj kvalitetnog rada policije. Zabrinjavajući je velik broj samoubojstava te u prosjeku samoubojstvo ili pokušaj samoubojstva počini godišnje oko 1350 osoba. Samoubojstva sa smrtnom posljedicom tijekom 2021. godine bilo je 572 što predstavlja porast od 1,1 % u odnosu na 2020. godinu kad je bilo 566 dovršenih samoubojstava. Zabilježeno je smanjenje nezakonitih prelazaka državne granice za 40% u odnosu na 2020. godinu. U izvještajnom razdoblju zabilježeno je 17.404 postupanja prema osobama za koje je utvrđeno da su nezakonito prešle hrvatsku državnu granicu, što je 40,2 % manje nego u istom razdoblju 2020. godine (29.094). U velikom broju nezakonitih prelazaka policija zatječe iste osobe više puta, osobito tražitelje međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj, od kojih neki pokušavaju višekratno prijeći ili su prešli granicu u Sloveniju. Napori usmjereni na učinkovitu zaštitu vanjskih granica, učinkovito upravljanje migracijama, borbu protiv terorizma i kriminaliteta te jačanje unutarnje sigurnosti u korist svih građana rezultirali su ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor. Tijekom 2021. godine 292 osobe smrtno stradalo u prometu čime je 2021. godina postala druga godina zaredom s najmanje poginulih u prometu. Smanjen broj kaznenih djela trgovine drogama za 11,8%, ali je povećana zapljena različitih droga te je tijekom 2021. godine zaplijenjeno 745,5 kg kokaina, 1190 kg kanabisa i 256 kg heroina, uz veću količinu različitih kemijskih supstanci. Prijavljeno je 69,5% više kaznenih djela koruptivnog karaktera i 46,1% počinitelja u odnosu na 2020. godinu te 11,6% kaznenih djela vezano za suzbijanje organiziranog kriminaliteta. Riješeno je 1633 ili 91,54% podnesenih pritužbi, od čega je 51 ili 3,12% utemeljenih, 143 ili 8,76% djelomično utemeljenih, 446 ili 27,31% nepotvrđenih i 993 ili 60,81 % neutemeljenih. Pokrenuto je i 558 disciplinskih postupaka, što je za 50 ili 9,84 % više nego prethodne godine kada ih je bilo pokrenuto 508. Zbog počinjenja teže povrede službene dužnosti pokrenuto je 512, a zbog lakše povrede službene dužnosti 117 disciplinskim postupaka. U 2021. godini provedena 83 kriminalistička istraživanja protiv djelatnika MUP-a koja su rezultirala podnošenjem 83 kaznene prijave za 458 kaznenih djela koja su počinila 82 policijska službenika i 2 državna službenika. U 2021. godini evidentirano je 77 napada na policijske službenike, što je za 7,2 % manje u odnosu na 2020. godinu kad su bila 83 napada. U tim slučajevima napadnuto je 105 policijskih službenika, od toga 5,7 % policijskih službenica. U napadima je sudjelovalo 87 osoba od kojih je bilo 5 žena (5,7 %). U tim napadima 51 policijski službenik je lakše ozlijeđen, a jedan teže, dok je u napadima na policijske službenike 18 građana zadobilo lakše ozlijede.

U raspravi koja je uslijedila pohvaljeni su napori koje je učinila policija na postizanju strateškog cilja ulaska Hrvatske u Schengenski prostor, a za što je trebalo ispuniti 281 točku. Istaknuto je pitanje kriminaliteta u 12 romskih naselja u Međimurskoj županiji, od kojih su mnoga veća od pojedinih općina a u romskim naseljima nedostaju kulturna i društvena događanja. U pojedinim mjestima međimurske županije situacija je dobra - romska djeca idu u vrtiće i škole, a pripadnici romske nacionalne manjine zapošljavaju se u trgovačkim društvima kojima upravljaju jedinice lokalne samouprave. S druge strane zabrinjavajuće je da je pripadnicima romske nacionalne manjine u nekim mjestima onemogućeno korištenje društvenih domova izvan romskih naselja, a primijećeno je i da pojedini ugostiteljski objekti Romima zabranjuju ulazak. Istaknuto je da treba uložiti dodatne napore na integraciju pripadnika romske nacionalne što daje rezultate. Ukazano je na neprepoznavanje zločina iz mržnje koji je u 80% slučajeva vezan uz etničko i nacionalno porijeklo te je u tom dijelu potrebna edukacija kako bi se navedeni zločini prepoznali i sankcionirali. Prigovoreno je da se u Izvješću iznose osobne procjene kada se ističu podaci o porastu zločina iz mržnje na način da se koristi izraz „za svega“. Izražena je zabrinutost radi kaznenih djela protiv djece, posebice zbog povećanja broja kaznenih djela protiv spolne slobode djeteta, te kibernetičkog kriminala. Također, u raspravi je ukazano na neodgovarajuće prostore u kojima su pojedine policijske postaje, te su jedinice lokalne samouprave dale na korištenje svoje prostore, no taj problem MUP treba žurno riješiti. Ukazano je i na velik porast rješenja o protjerivanju migranata, što do sada nije bio slučaj.        

Predstavnici predlagatelja pojasnili su da su djeca sve više „online“ zbog čega dolazi do povećanja kibernetičkog kriminala. Ukazano je da je COVID i zatvorenost kod disfunkcionalnih obitelji uzrokovalo porast kaznenih djela na štetu djece. Osim toga nastavlja se tendencija smanjivanja broja prekršaja za nasilje u obitelji te povećanje broja kaznenih djela. Predlagatelj je naglasio da nisu imali prijava o zabrani ulaska pripadnicima romske nacionalne manjine u javne prostore, a navedeno je nedopustivo. Predstavnici predlagatelja prihvatili su prigovor vezan uz korištenje izraza „za svega“ u prikazivanju postotka porasta zločina iz mržnje, te će ubuduće o tome voditi računa. Istaknuto je i da će policijski službenici polaziti edukativne programe kako bi se što bolje osposobili za prepoznavanje i suzbijanje zločina iz mržnje, a u tom smislu već je proveden projekt u suradnji s Kućom ljudskih prava.

Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je jednoglasno (8 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg  z a k l j u č k a:

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU POLICIJE  U 2021. GODINI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac