Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije (dalje: Nacionalno vijeće) je na 17. sjednici održanoj 25. siječnja 2022. raspravilo Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 242. (dalje: Prijedlog zakona) kojeg je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. prosinca 2021., KLASA: 022-03/21-01/93, URBROJ: 50301-21/32-21-3, kao drugo radno tijelo Hrvatskoga sabora osnovano Odlukom o Nacionalnom vijeću za praćenje Strategije suzbijanja korupcije („Narodne novine“, br. 82/06. i 35/09.).

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će Prijedlogom zakona Republika Hrvatska u potpunosti ispuniti obvezu transpozicije relevantnog prava EU-a u hrvatski pravni poredak, tj. harmonizacije s Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije. Osim usklađivanja s pravom EU-a Prijedlog zakona sadržava i određena unaprjeđenja pravnog okvira zaštite prijavitelja nepravilnosti u odnosu na važeći Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti kako bi se otklonile pravne praznine koje su se pojavile u primjeni tog zakona te ojačala zaštita prijavitelja nepravilnosti.

Članovi Nacionalnog vijeća u raspravi su istaknuli potrebu osiguravanja adekvatne pravne pomoći prijaviteljima nepravilnosti. Istaknuli su i kako je Strategijom sprječavanja korupcije ovaj Prijedlog zakona označen kao jedan od ključnih za borbu protiv korupcije. Također, istaknuli su relevantna istraživanja o nesklonosti građana da prijavljuju nepravilnosti koja pokazuju da bi se svega 4% građana odlučilo prijaviti nepravilnosti o kojima imaju saznanja. Naglasili su potrebu da se osigura jačanje institucionalnih kapaciteta za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.

Pučka pravobraniteljica istaknula je kako je sudjelovala u radnoj skupini za izradu Prijedloga zakona te je iznijela svoje prijedloge za poboljšanje zakonskog okvira zaštite prijavitelja nepravilnosti. Problematizirala je odnos Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i Zakona o suzbijanju diskriminacije kao i pitanje psihosocijalne i pravne pomoći prijaviteljima nepravilnosti. Pritom je naglasila kako bi prijavitelji nepravilnosti trebali uživati pravo na pravnu pomoć bez obzira na imovinsko stanje prijavitelja nepravilnosti i to kako na primarnu tako i na sekundarnu pravnu pomoć. Istaknula je i kako smatra da bi prijavitelji nepravilnosti zakonom trebali više biti motivirani da prvotno koriste unutarnje prijavljivanje, radi promicanja korporativne društvene odgovornosti, prije nego što iskoriste svoje pravo na prijavu vanjskim kanalima. Založila se i da se Pučkom pravobranitelju zakonom podijeli ovlast na podnošenje optužnih prijedloga zbog prekršaja iz Prijedloga zakona te da se razmotri mogućnost gradacije prekršajnih sankcija u zakonu.

Nakon provedene rasprave Nacionalno vijeće je jednoglasno sa osam (8) glasova „ZA“ odlučilo predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Nacionalno vijeće je sa šest (6) glasova „ZA“ i dva (2) glasa „PROTIV“ odlučilo predložiti Hrvatskom saboru i sljedeći

ZAKLJUČAK

Predlagatelj zakona je, prije podnošenja Konačnog prijedloga zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, o istome obvezan pribaviti mišljenje Pučke pravobraniteljice o pitanjima na koja se odnosi Konačni prijedlog zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikola Grmoja, predsjednik Nacionalnog vijeća.

PREDSJEDNIK
Nikola Grmoja,v.r.