.png)
Poštovana zamjenice glavnog tajnika Unije za Mediteran, poštovana predsjednice, potpredsjednice i članovi Odbora, poštovane kolegice i kolege,
imam zaista posebnu čast i zadovoljstvo obratiti vam se danas na otvaranju sastanka Odbora za žene Unije za Mediteran.
Događanja na južnom Mediteranu u centru su pozornosti cijeloga svijeta. Stoga su Unija za Mediteran i njena tijela, da tako kažem, nadležni za jedno od najaktivnijih područja na svijetu kada se radi o borbi za demokraciju, ljudska prava, pitanjima migracija, organiziranog kriminala i borbi protiv siromaštva.
Upravo zbog zajedničkih obilježja i važnosti Sredozemlja, želimo podržati i rad drugih inicijativa i organizacija, kao što su primjerice; Savez civilizacija, Parlamentarna skupština Mediterana i druge.
Iako se često teme kojima se bave ove organizacije i inicijative isprepliću, moramo podržati sve pozitivne napore s ciljem stvaranja okružja mira i prosperiteta na Sredozemlju.
Uočavajući važnost jedinstvenog prostora političkih, gospodarskih, kulturnih i prometnih procesa, Europa je uvidjela važnost proširenja okvira suradnje na zemlje južne obale Mediterana i Bliskoga istoka. Stoga su s tim ciljem i osnovane brojne inicijative i organizacije kako bi se neospornoj činjenici postojanja i važnosti ovih procesa dao i politički okvir.
Mediteran je i jedna od najvažnijih odrednica identiteta Republike Hrvatske. Želim naglasiti da Hrvatska na Mediteranu želi njegovati politiku mira i suživota uz poštivanje različitih kulturnih i religijskih vrijednosti.
Hrvatska aktivno sudjeluje u radu Unije za Mediteran od njenog osnivanja te u pojedinim inicijativama kao što je npr. mreža zaklada Anna Lindh koja promiče dijalog među kulturama zemalja euro-mediteranske regije i povezuje brojne organizacije civilnog društva i javne ustanove.
Također aktivno sudjelujemo u inicijativama za razvoj u mikroregiji Jadrana. Međutim, širi okvir Mediterana postavlja pred nas i drugačije izazove. Smatram da imamo dosta iskustava koje možemo prenijeti, posebice u post-konfliktnim područjima.
Današnji Mediteran je iz razdoblja političke stabilnosti prešao u novu fazu iznimne nestabilnosti. U tim se novim okolnostima odvijaju raznorodni politički procesi, od kojih mnogi vode prema većoj demokratizaciji cijelog tog prostora; od Maroka pa sve do središnje Azije.
Zato je na svima nama odgovornost, pa trebamo i želimo dati podršku onim procesima koji vode upravo prema demokratizaciji i prosperitetu. Pri tome na te izazove trebamo odgovoriti na sadržajan način, ne prepuštajući se pukim formalizmima.
Uvjereni smo, Hrvatska će iduće godine postati 28. članica Europske unije i u tom svjetlu možemo reći da smo spremni na jače angažiranje u vezi sa svim pitanjima koja se tiču Mediterana. Drugim riječima, želimo dati svoj doprinos ostvarivanju europskih politika i instrumenata prema Mediteranu.
Želja nam je upravo konkretnim projektima pridonijeti podizanju kvalitete života na Sredozemlju; od zaštite okoliša i morskog dna, prometa i infrastrukture do jačanja razine zaštite ljudskih prava, uključujući posebice i prava žena.
Prostor južnog Mediterana neodvojiv je od Europe, i s političkog, ali i civilizacijskog i geografskog gledišta. Stoga pozdravljamo angažman predsjednika Europskog parlamenta, poštovanog Martina Schulza, na jačanju euromediteranskih odnosa.
Izazovi koji danas dolaze s tog prostora veliki su ispit za nas, ali i za Europu. Među pitanjima koja pobuđuju velik interes su i prava žena. Stoga sam mišljenja da je od iznimne važnosti uključenost Hrvatske u rješavanje ovih pitanja, jer se tiče njenog neposrednog susjedstva i njenog interesa.
Odgovornost je svih nas da svojim aktivnim doprinosom radimo na stvaranju boljeg, demokratskijeg i prosperitetnijeg Mediterana da bi njegove obale bile most među narodima, kulturama i zemljama, a ne barijera.
Hvala vam, želim vam uspjeh u radu.