Govor predsjednika Hrvatskoga sabora u odlasku Luke Bebića na konstituirajućoj sjednici 7. saziva Hrvatskoga sabora, Zagreb, 22. prosinca 2011.

Konstituirajuca_Sabor_2011_300.jpgPoštovane gospođe i gospodo, cijenjeni gosti,

prije nego krenemo na radni dio sjednice, želim iskoristiti ovaj svečani trenutak demokracije i slobode kako bih se kratko osvrnuo na rad 6. saziva Hrvatskoga sabora. Četiri godine predsjedanja našom najvišom predstavničkom i zakonodavnom institucijom ispunjava me iskrenim zadovoljstvom, s obzirom na ostvarene rezultate.

Kao i u svim demokratski izabranim parlamentima svijeta, i u Hrvatskom saboru, kao najvišem predstavničkom tijelu hrvatskih građana, bili smo sudionici i svjedoci iznošenja različitih, često i oprečnih političkih mišljenja kroz koja su zastupnici nastojali artikulirati isto tako različite i oprečne težnje vlastitih birača. Sve to je bilo s ciljem ostvarivanja nacionalnih, strateških ciljeva, prije svega u okviru zakonodavne dogradnje usmjerene na dosezanje najviših demokratskih i gospodarskih standarda razvijenih društava.

U četiri godine mandata zastupnici su bili vrlo aktivni, kako u radu saborskih odbora, tako i u ponekad vrlo živim raspravama tijekom plenarne sjednice. Razdoblje koje je iza nas ispunjava nas ponosom jer smo u njemu, usprkos brojnim preprekama i nedaćama na tom putu, ostvarili i dva strateška cilja koje smo si postavili zajedno s proglašenjem neovisnosti: zaključili smo pretpristupne pregovore, a time i najvažniju dionicu na putu prema članstvu u Europsku uniju te smo ostvarili članstvo u NATO-u. Hrvatski je sabor u tome imao značajnu ulogu, a ja uvijek s velikom radošću volim istaknuti kako je među parlamentarnim strankama uvijek vladao konsenzus s obzirom na ove nacionalne strateške ciljeve, koji nikada nije bio doveden u pitanje.

Konstituirajuca_Sabor_2011_300.jpgOd ukupno 500-tinjak zakona, koji su prethodnih godina usvojeni u sklopu prilagodbe nacionalnog zakonodavstva pravu Europske unije, samo je u 6. sazivu Hrvatskog sabora usvojeno okruglo 300 takozvanih „europskih“ zakona. Već i ta brojka sama po sebi govori o silnom obujmu obavljenog posla. Uza sve to, valjalo je izmijeniti i dopuniti Ustav Republike Hrvatske, čime smo postavili ustavnopravnu osnovu za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i omogućili njezino nesmetano funkcioniranje u EU. Snažan doprinos u procesu pristupanja Europskoj uniji dali su i Odbor za europske integracije, Zajednički parlamentarni odbor Republike Hrvatske i Europske Unije, Odbor za vanjsku politiku te Nacionalni odbor za praćenje pregovora Republike Hrvatske i Europske unije.

Sudjelujući u radu ovih, kao i Odbora za međuparlamentarnu suradnju te niza izaslanstava kao što su izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i Parlamentarnoj skupštini OESS-a, saborski su zastupnici bitno pridonijeli jačanju međunarodnog ugleda i položaja Hrvatske u svijetu. Tako je pojačan i angažman prethodnog saziva Hrvatskog sabora u vanjskoj politici koji se ostvario kroz niz bilateralnih i multilateralnih susreta te zajedničko lobiranje s predstavnicima albanskog parlamenta, dao snažan poticaj postupku ratifikacije pristupnog protokola, što je na kraju rezultiralo hrvatskim članstvom u najjačem obrambenom savezu u svijetu. S ponosom ističem i da je Hrvatski sabor u listopadu ove godine bio domaćin jesenskog zasjedanja Parlamentarne skupštine OESS-a u Dubrovniku. Kao događaj, koji bez imalo pretjerivanja smatram povijesno važnim, izdvojio bih i uspostavu međuparlamentarne suradnje s izraelskim Knessetom, čime je Hrvatski sabor učvrstio prijateljske odnose Hrvatske s Izraelom.

Prisjećam se i obraćanja ovom visokom domu predsjednika Slovačke Republike, gospodina Ivana Gašparovića, predsjednika Europske komisije, gospodina Josea Manuela Barrosa te predsjednika Talijanske Republike Giorgia Napolitana čije su nas se političke poruke duboko i trajno dojmile.

Konstituirajuca_Sabor_2011_300.jpgHrvatski sabor istodobno stalno vodi brigu o transparentnosti svoga rada i što boljoj neposrednoj komunikaciji s građanima te informiranju javnosti. Osim što je predstavnicima civilnih udruga i raznih institucija omogućeno da savjetima sudjeluju u radu određenog broja odbora, u Hrvatskom se saboru u suradnji s civilnim udrugama i zainteresiranim institucijama često organiziraju i okrugli stolovi o raznim temama, objavljuje se cijeli niz izvješća, građani mogu dolaziti u posjet Saboru, a o cjelokupnom radu Hrvatskoga sabora javnost se može informirati putem svih medija, i – ovo ističem s osobitim zadovoljstvom – putem web stranica Hrvatskoga sabora. Naime, prema pokazateljima World e-Parliament Reporta iz 2010. godine Hrvatski sabor je među najotvorenijim svjetskim parlamentima.

Gospođe i gospodo!

Ovime se ujedno vraćamo na samu bit parlamentarizma, u kojemu jednako moraju biti zastupljeni demokratičnost kao i zreo i odgovoran pristup obnašanju same zastupničke dužnosti. U tom pogledu se, nažalost, ne mogu iznijeti samo pohvalne ocjene rada 6. saziva Hrvatskog sabora, pa su i neke kritike javnosti bile u cijelosti opravdane. Zastupnici u novom sazivu Sabora stajat će pred dodatnim izazovom da kao jedina direktna karika između građana Hrvatske i institucija Europske unije, Hrvatsku primjereno i odgovorno predstavljaju u Europskom parlamentu, a ja se iskreno nadam i vjerujem da se neke nemile epizode iz prethodnog razdoblja neće više nikada ponoviti.

Sa željama za uspješan rad 7. sazivu Hrvatskog sabora, zahvaljujem na pozornosti.