Govor predsjednika Hrvatskoga sabora Luke Bebića na sastanku Parlamentarne skupštine Organizacije za europsku sigurnost i suradnju s temom "Regionalni razvoj u jugoistočnoj Europi: izazovi, mogućnosti i perspektive", Dubrovnik, 7. - 10. listopada 2011.

OSCEPA
OSCEPA - Dubrovnik

Poštovani gospodine Predsjedniče Republike Hrvatske, poštovana gospođo predsjednice hrvatske Vlade, poštovani gospodine predsjedniče Parlamentarne skupštine OESS-a, ekselencije, dame i gospodo, poštovani gosti.

Dopustite mi da vas u ime Hrvatskoga sabora sve srdačno pozdravim i izrazim osobno zadovoljstvo da je jedan ovako impresivan skup organiziran baš u Hrvatskoj, baš u Dubrovniku. Istodobno sam iznimno ponosan da je Hrvatski sabor domaćin.

Smatram da je upravo Dubrovnik pravo mjesto za raspravu o svim temama od ključne važnosti za jugoistočnu Europu i sve države i narode koji u njoj žive. Zbog svoje je povijesti Dubrovnik baš takav grad koji nudi idealan ambijent za dijalog o aktualnim temama razvoja regije. Dubrovnik je uvijek bio na sjecištu civilizacija. U Gradu su se i njegovoj široj okolici susretale kršćanska, islamska i židovska kultura, a kao što je dobro poznato, u njemu se nalazi i druga po starosti sinagoga u Europi.

Ovaj je sastanak organiziran u jednom od - uvjeren sam - povijesnih trenutaka za jugoistočnu Europu. U trenutku kada je Hrvatska završila pristupne pregovore i sprema se potpisati Ugovor o pristupanju Europskoj uniji. Put do tog cilja je bio dug i težak, ali smo napokon uspjeli potvrditi da smo vlastitim naporima ostvarili ono što je još prije nekoliko godina izgledalo kao nedostižno. Hrvatska vidi članstvo u europskim i euroatlantskim integracijama kao jedinstvenu povijesnu priliku za daljnji razvoj demokracije, stabilnosti i sigurnosti. Držimo da je to isto tako prilika i za ostale zemlje jugoistoka Europe. Upravo završeni pregovori su, stoga, najbolji poticaj ostalim zemljama i pokazatelj da se provođenje reformi ipak isplati. Sve što se čini na tranziciji društva na kraju, kako vidimo upravo ovih dana, biva nagrađeno. Republika Hrvatska ima i svoj poseban interes za dugoročnom stabilizacijom i demokratizacijom regije jugoistočne Europe, za osiguranje trajnog mira i razvoja ovog dijela Europe, za uspostavu dobrosusjedskih odnosa suradnje na osnovama ravnopravnosti i uzajamnosti i za trajno rješavanje otvorenih pitanja u regiji. U tom poslu ne želimo stati sa svojim naporima već s njima nastaviti i nakon ulaska u Europsku uniju.

U izgradnji je političkog i pravnog okvira za stabilizaciju regije Organizacija za europsku sigurnost i suradnju u svakom slučaju dala jedan od odlučujućih doprinosa. Njezin je rad na uspostavi društava u kojem se poštuju ljudska prava, vladavina prava, sloboda medija, na prostorima jugoistočne Europe nemjerljiv. Na tome joj ovom prigodom odajem priznanje.

Misije i uredi OESS-a značajno su pridonijeli ublažavanju pitanja naslijeđa ratnih zločina u jugoistočnoj Europi i povratka prognanika i izbjeglica koje su opterećivale, i još opterećuju, odnose među pojedinim zemljama. Još preostaje puno posla u pitanjima kao što su razvoj dobrog upravljanja, borba protiv korupcije i krijumčarenje ljudi. Gospodarstvo je sigurno jedan od puteva izgradnje normalnih i odnosa u ovom dijelu svijeta. Razvoj zdravog poslovnog okruženja i mogućnosti ulaganja, uklanjanje trgovinskih barijera, suradnja u energetici i zaštiti okoliša i zajednički razvoj infrastrukture, najbolji su način izgradnje budućnosti.

OSCEPABudući da se nalazimo u Dubrovniku, jednoj od važnih točaka na Mediteranu, pogled moramo usmjeriti i na njegove istočne obale i na događanja u arapskom svijetu koja plijene pažnju svjetske javnosti. Te događaje zemlje članice OESS-a nikako ne smiju ignorirati. Uvjeren sam da će OESS nastaviti svoju pozitivnu ulogu i u drugim dijelovima svijeta – južnom Kavkazu i središnjoj Aziji gdje su njegovi napori itekako primjetni, a rezultati itekako vidljivi. O situaciji na južnom Kavkazu održat će se i poseban panel.

Parlamentarna diplomacija uistinu se pokazala kao važan motor razvoja suradnje među zemljama i njezina su uloga i važnost sve više prepoznati i priznati u modernom svijetu. Parlamentarnom i klasičnom diplomacijom, regionalnom i prekograničnom suradnjom, Hrvatska želi na pozitivan način utjecati na političku i gospodarsku situaciju u zemljama u regiji te im u tom smislu nastoji pružiti svu potrebnu pomoć. Svoju smo pomoć susjedima već pokazali i dokazali ustupajući svim zainteresiranima prijevod europske pravne stečevine. Takav konstruktivan pristup želimo nastaviti i u budućnosti. To dokazuje hrvatsku otvorenost prema svim zemljama koje, težeći prema istom cilju, žele dijeliti iste vrijednosti.

I moram ovdje otvoreno reći: bilo kakvo blokiranje euroatlantskih integracijskih procesa u regiji ne šalje pozitivan signal ostalim zemljama jugoistočne Europe. Ipak, ni u jednom trenutku ne ispuštamo iz vida dosegnuti stupanj provođenja reformi u drugim zemljama regije te im nastojimo pružiti svu potrebnu pomoć na tom istom putu.

Na kraju, želim još jednom ponoviti da Hrvatska teži razvijati odnose sa susjednim državama na načelima dobrosusjedstva, uzajamnog poštovanja i suvereniteta, ravnopravnosti i rješavanja otvorenih pitanja političkim sredstvima. Stoga pozivam sve zemlje jugoistočne Europe da nastave s reformama kako bi osigurale sebi i svojim građanima budućnost koju zaslužuju. Vrijeme je da se i ovaj preostali dio europskog kontinenta integrira u europsku zajednicu država i naroda te da taj proces napokon bude dovršen.

Očekujem da će i ovaj sastanak biti dodatan doprinos da se zona stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta u ovom dijelu svijeta zaokruži. Širina tema ovoga skupa to svakako jamči.

Želim vam uspješan rad! Hvala.