.png)
Poštovana predsjednice Republike Litve, poštovani predsjednici Seimasa i Vlade Republike Litve, poštovane kolege predsjednici i predsjednice parlamenata.
Dame i gospodo, ovo je jedinstvena prilika i posebna čast da imam mogućnost danas vam se obratiti u litavskom parlamentu.
Prošlo je samo nekoliko dana od ponedjeljka 1. srpnja, dana kada je moja zemlja Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije i tako se pridružila europskoj obitelji država i naroda. Iako smatram da se izrazom "povijesni" treba služiti oprezno, ipak si dopuštam da prvi govor predsjednika Hrvatskog sabora, sada kao parlamenta jedne države članice Europske unije, nazovem povijesnim.
Uistinu je veliko zadovoljstvo vidjeti konačno i rezultate velikih napora, truda i odricanja koji su bili ulagani u europski projekt Hrvatske svih ovih godina. Od početka smo znali da će posao biti velik, ali i da je nagrada koja stoji na kraju puta neizmjerno vrijedna.
Na europske smo integracije gledali ne samo kao na posao koji se jednokratno obavi i dovrši, već kao na projekt više generacija. Stoga je i zadovoljstvo koje sada osjećamo tim veće.
Put do toga, međutim, nije bio nimalo lagan i bez teškoća. Prepreka koje su stajale na tom putu bilo je nebrojeno. Hrvatska je od svoje neovisnosti europske i euroatlantske integracije postavila kao svoj prioritetni cilj. Teško je danas zamisliti da je na prostoru naše zemlje još prije 18 godina bjesnio rat koji nam je bio nametnut u oružanoj agresiji.
Ipak i nakon završetka rata, prvi smo krenuli u proces pomirenja u Regiji uvjereni da jedino politika dobrosusjedstva i suradnje ima budućnost.
Dok smo mijenjali zakone naše države kao njezino vezivno tkivo i usvajali europsko zakonodavstvo, svjedočili smo polaganoj, ali sigurnoj promjeni hrvatskog društva. Uvijek smo znali da želimo društvo izgrađeno na onim vrijednostima koja vrijede u Europskoj uniji i njenim zemljama članicama, društvo u kojoj se poštuju ljudska prava, sloboda tržišta, vladavina prava i prava manjina. Slika je današnje Hrvatske u usporedbi s onom od prije 10 godina u potpunosti izmijenjena i unaprijeđena. A razlika prema Hrvatskoj od prije 20-tak i više godina je upravo ogromna, u korist ljudskih prava i temeljnih sloboda i posebno vladavine prava.
Put kojim smo prošli imao je podršku ogromne većine hrvatskih građana i svih relevantnih političkih snaga i on ni u kojem trenutku nije, usprkos teškoćama, doveden u pitanje.
Brojni politički dokumenti Hrvatskog sabora, kao najvišeg predstavničkog tijela Republike Hrvatske, svjedoče o tom usmjerenju. A zakonski akti koji su u procesu usklađivanja s europskim zakonodavstvom usvojeni broje se u stotinama.
Svoj uspjeh vidimo i kao uspjeh Europe i njenih država članica koje su nam cijelo vrijeme pomagale. Vidimo ga i kao šansu za druge zemlje koje imaju aspiracije na članstvo u Europskoj uniji uz poruku da se sav trud i predan rad na kraju isplate, a rezultat sigurno dolazi.
To vrijedi i za zemlje našega susjedstva, zemalja jugoistočne Europe. Ulazak Hrvatske u EU više je nego jasan svjetionik u kojem se pravcu isplati kretati. Mi im u tome svakako možemo i želimo pomoći, jer bez stabilnog jugoistoka Europe nema ni stabilne Europe.
Iskustvo je potvrdilo da već i sama perspektiva članstva u EU, čak i bez formalnog ulaska u asocijaciju, ima blagotvoran učinak na odnose među državama i na mirno rješavanje sporova. Svoje ćemo susjede u njihovim naporima da se uključe u europske i euro-atlantske asocijacije uvijek podržati i ne namjeravamo im ni na koji način otežavati put.
Iako smo uvjete za članstvo zadovoljili te smo prema nekima najpripremljenija zemlja za članstvo u EU, čeka nas još puno posla.
Ostaje nam veliki posao na jačanju našeg gospodarstva i podizanju standarda naših građana. Hrvatska je u velikoj svjetskoj ekonomskoj krizi pretrpjela velike štete i niti se 5 godina od početka krize nismo uspjeli vratiti na kolosijek rasta kakav smo imali prije krize.
Ostaje nam i zadaća daljnjeg jačanja institucija, posebno pravosuđa. Neki poslovi ne mogu se dovršiti u par mjeseci ili godina već su za to potrebni duži vremenski periodi. A postignuti se standardi uvijek mogu nadograđivati.
Naš je put, međutim, jasan - želimo u Uniji biti konstruktivan i aktivan čimbenik koji će svojim djelovanjem su-kreirati europske politike na raznim područjima.
Smatramo da u Europsku politiku unosimo dodanu vrijednost bez obzira na trenutnu gospodarsku krizu u zemlji.
I EU prolazi kroz gospodarsku krizu i neke su zemlje više, a neke manje pogođene njome. Ipak, jasno je da je Europa još uvijek jedno od najpoželjnijih mjesta za život, a Unija još uvijek jedna od najprestižnijih svjetskih političkih i gospodarskih asocijacija.
Dame i gospodo, na kraju želim zahvaliti svima koji su bezrezervno pomagali Hrvatskoj na njenom putu u EU posljednjih 10 i više godina. Litva je zasigurno bila jedna od njih.
Naš put u članstvo je formalno okončan, ali predstoji još posla na izgradnji društva i vraćanju povjerenja građana u hrvatsku ekonomiju i vlastite snage. Jedan od neposrednih zadaća je ulazak u sustav Schengen na čemu također intenzivno radimo.
Ne bojimo se budućih izazova jer smatramo da smo najteže ipak ostavili iza sebe. Ali sada više nećemo biti sami, a iza nas će stajati snaga solidarnosti država članica s kojima ćemo za zajedničkim stolom rješavati probleme.
S vjerom u bolje sutra za sve nas i za sve građane Europe, želim nam svima puno uspjeha.
Našim domaćinima, Litvi, želim uspješno predsjedanje, a Hrvatskoj da bude konstruktivna članica Europske unije.
Hvala na pozornosti.