Govor predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke na izvanrednoj sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta povodom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, Strasbourg, 1. srpnja 2013.

Poštovani gospodine predsjedniče Odbora za vanjske poslove Europskoga parlamenta Elmare Brok, poštovani potpredsjednici Odbora, poštovani povjereniče Füle, poštovani gospodine Rouček, poštovani članovi Odbora, poštovane kolegice i kolege, zastupnici parlamenata regije Jugoistočne Europe,

zahvaljujem predsjedniku Broku na pozivu i iznimno mi je zadovoljstvo što imam priliku pozdraviti članove Odbora i obratiti Vam se povodom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i ujedno obratiti vam se na hrvatskom jeziku, od danas 24. službenom jeziku Unije! 
Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji predstavlja ostvarenje glavnog nacionalnog strateškog cilja od samostalnosti države, utemeljenog na nacionalnom konsenzusu, ali i potvrdu tisućljetne pripadnosti europskom civilizacijskom i kulturnom krugu.

Kao što vam je poznato, na početku plenarne sjednice Europskog parlamenta, odnosno točno prije sat i pol vremena, na dužnost je stupilo 12 zastupnika izabranih na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament, održanim početkom travnja ove godine. Štoviše, koliko mi je poznato, dvoje hrvatskih zastupnika uključit će se upravo u rad ovog Odbora.

Također mi je bila velika čast i zadovoljstvo kao predsjednik Hrvatskog sabora nazočiti podizanju hrvatske zastave ispred sjedišta Europskog parlamenta. Iznimno sam ponosan što hrvatska zastava ima svoje ravnopravno mjesto među 28 zastava država članica Unije.

Od trenutka kada je predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji 2003. godine do današnjeg dana, Hrvatska je prošla dugi put zahtjevnih reformi i transformacije svog društva. Hrvatski sabor proteklih je godina sustavno radio na usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije te je od početka procesa usklađeno više od 650 zakona.

Posebno bih želio naglasiti kako će i nakon 1. srpnja Hrvatska nastaviti s reformama, izgrađujući društvo u skladu s europskim standardima te se i dalje uspješno prilagođavati za aktivno djelovanje kao ravnopravna država članica u okviru Europske unije.

Članstvo u Europskoj uniji za Hrvatsku ne predstavlja završetak, već samo korak dalje prema gospodarskoj, administrativnoj i pravosudnoj modernizaciji države te ujedno donosi priliku čije prednosti mogu biti u potpunosti ostvarene kroz kontinuirano političko djelovanje.

Vrijedi podsjetiti kako su od 2009. godine parlamenti država članica sve više uključeni u procese donošenja odluka na razini Unije čime se osigurava veća transparentnost i legitimitet, odnosno veća parlamentarizacija politika EU. Hrvatski građani žele poduprijeti jasan, otvoren, učinkovit i demokratski nadziran pristup zajednice, a koji bi donio konkretne rezultate na polju zapošljavanja, kvalitete života, društvenog prosperiteta te socijalne kohezije i solidarnosti. Ravnopravnim sudjelovanjem u donošenju odluka, kreiranju politika i usvajanju zakonodavstva u Europskoj uniji, osigurat će se preduvjeti za rast i razvoj gospodarstva te pridonijeti daljnjem promicanju i zaštiti temeljnih ljudskih prava, kulturnog nasljeđa i identiteta Hrvatske.

Dopustite mi završno istaknuti kako Republika Hrvatska aktivno podupire vanjskopolitičke ciljeve Unije. Osobito podržavamo vjerodostojnu politiku proširenja EU-a kao pokretača reformi u državama obuhvaćenim procesom proširenja. Čvrsto sam uvjeren kako taj magični transformacijski proces proširenja još nije završio i da to mišljenje dijele moje kolege iz regije. Ne postoje dva identična pristupna procesa, ali postoje značajni elementi iskustva koji mogu biti korisni za druge i Hrvatska će nastaviti dijeliti svoje iskustvo. Mi želimo pridonijeti suradnji, očuvanju stabilnosti i unapređenju razvoja Jugoistočne Europe te smo odlučni nastaviti pomagati državama u regiji na njihovom putu prema europskim integracijama - političkom, tehničkom i razvojnom pomoći podupirući dobrosusjedske odnose i regionalnu suradnju. Jer, da parafraziram velikog hrvatskog pjesnika Tina Ujevića – Hrvatska utoliko bogatija biva koliko prima da bi vratila dalje.

Detaljnije o hrvatskim prioritetima, osobito onima koji se odnose na politiku proširenja i suradnju u regiji Jugoistočne Europe, govorit će zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova gospodin Joško Klisović koji ima ogromno iskustvo na polju međunarodnih odnosa i jedan je od najvrsnijih hrvatskih diplomata.

Zahvaljujem na pozornosti i ujedno se ispričavam jer ću zbog niza obveza vezano uz proslavu članstva u Uniji morati ranije napustiti ovaj skup.