Govor predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke na 1. sjednici Konferencije predsjednika parlamenata Europske unije, Nikozija, 22. travnja 2013.

Poštovani gospodine predsjedniče Jonakise Omirou, poštovane kolegice i kolege predsjednici parlamenata, hvala lijepo na inspirativnim govorima.

Na početku želim naglasiti da Hrvatska zbog svojeg geografskog položaja i povijesno-kulturnog nasljeđa ima prirodni interes za aktivnim sudjelovanjem na Mediteranu.

Mi na Mediteranu imamo gospodarske interese, u turizmu, ribarstvu, prometu, brodogradnji, a ne smijemo zaboraviti ni druga pitanja koja nas s Mediteranom povezuju, to su sigurnosna politika, pitanja novih migracija, sigurnosti granica itd.

Hrvatska prirodna bogatstva i resursi te važnost koju za nas ima čist i siguran okoliš obvezuju nas na snažnije angažiranje za povezivanje mediteranskog i ekološkog održivog razvoja. Želimo biti zagovornici čistog Mediterana.

Mediteran je oduvijek bio ishodište i raskrižje civilizacija. Mediteran spaja tri kontinenta i povezuje narode tijekom tisućljetne povijesti i bio je i ostao mjesto spajanja različitih kultura i civilizacija. Mediteran je mjesto nade za život u različitosti.

I baš zbog te važnosti Sredozemlja, na nama je da priznamo i očuvamo sve razlike i bogatstva kultura koje postoje na ovom zajedničkom prostoru. U tom smislu podržavamo rad i drugih inicijativa i organizacija, kao što su primjerice Savez civilizacija, Unija za Mediteran i druge.

Europa je uvidjela važnost proširenja okvira suradnje na zemlje južne obale Mediterana, Sjeverne Afrike i Bliskoga istoka. Stoga su i s tim ciljem osnovane brojne inicijative i organizacije kako bi se neospornoj činjenici postojanja i važnosti ovih procesa dao i politički okvir.

To je i poticaj zemljama na obali Jadrana da se organiziraju i surađuju na ovim vrijednostima i temama.

Iz naše nedavne prošlosti, Hrvatska crpi jedinstvena iskustva vezana uz konfliktnu i postkonfliktnu demokratsku tranziciju. Na svojem smo primjeru pokazali kako se u razmjerno kratkom razdoblju od dvadeset godina može prijeći iz kriznog žarišta i središta humanitarne krize i države obuhvaćene mehanizmima monitoringa u okviru međunarodnih organizacija, u državu pred ulaskom u društvo najrazvijenijih nacija. Ovakav preobražaj želimo za sve države Mediterana.

U tom smislu Republika Hrvatska svojim tranzicijskim iskustvom, jednako kao i aktivnom suradnjom u regiji jugoistoka Europe, želi dati konstruktivnu podršku demokratskim procesima zemalja južnog Mediterana te razvoju suradnje unutar Unije za Mediteran.

Ipak, od svih ovih tema možda je najaktualnije pitanje političke budućnosti južnog Mediterana. Pri tome bih posebno apelirao da događaje pokušamo sagledati objektivno i na temelju pomne analize. Nije dovoljno pozivati na jačanje suradnje zemalja samo u vrijeme velikih političkih potresa već je na tom razvoju potrebno raditi sustavno i kontinuirano.

Svakoj od zemalja moramo posvetiti odvojeno razmatranje i ne smijemo upasti u zamku da događaje podvodimo pod isti nazivnik. To bi bilo ne samo pogrešno nego i nepravedno prema našim susjedima na Mediteranu.

Ovdje također želim upozoriti i na ulogu medija u razvoju političke, kulturne i vjerske tolerancije. Njihova je uloga od iznimne važnosti i stoga treba posvetiti posebnu pažnju odašiljanju pravih poruka, poruka uvažavanja i tolerancije različitosti.

Procesi koji se odvijaju na Mediteranu, Bliskom istoku i sjevernoj Africi zahtijevaju našu punu pozornost. Pružit ćemo punu potporu demokratizaciji tih zemalja i pri tome podržati one snage koje se bore uza istinsku demokraciju. I pri tome se ne oslanjati samo na svoje kratkoročne interese na tom prostoru. Hvala.