Govor predsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa na Konferenciji predsjednika parlamenata Europske unije u Bratislavi, 25. svibnja 2007.

"Budućnost Europe“

Poštovana gospodo predsjednici,

Dame i gospodo,

Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo obratiti Vam se danas na ovom visokom skupu. Rasprava o budućnosti Europe u posljednjih je nekoliko godina u središtu pozornosti europske javnosti, prvenstveno zbog potrebe oblikovanja novog institucionalnog okvira koji bi trebao omogućiti učinkovito funkcioniranje EU. Danas sa 27 članica, a nakon pristupanja Republike Hrvatske i 28 članica.

Povijesni trenutak u kojem se Europa danas nalazi traži donošenje ključnih odluka za budućnost. Europski su građani i njihove institucije danas zaokupljeni raspravom o izgledu zajedničkog europskog doma. U svim se tim raspravama mora krenuti od jedne jednostavne istine – u posljednjih 50 godina u Europi vlada mir i napredak nezabilježen u njenoj sveukupnoj povijesti. Kakav god bio ishod i budući izgled europske zajednice država i naroda, tu činjenicu nikada ne smijemo ispustiti iz vida.

Hrvatska je uvjerena da će EU naći odgovore na pitanja s kojima je suočena, čemu su potvrda i iznimni napori koje je uložilo njemačko, ali i prethodna predsjedništva u rješavanju institucionalnih pitanja. Osobito se, kao predsjednik hrvatskog parlamenta, nadam, da će nova institucionalna rješenja EU omogućiti veću uključenost nacionalnih parlamenata u proces donošenja odluka, što će ujedno značiti neposrednije i učinkovitije sudjelovanje građana u donošenju odluka. Nacionalni parlamenti su važni u formiranju ujedinjene Europe, jer nema razvoja tog procesa bez parlamentarne dimenzije.

Pozdravljamo pripremu Izvješća njemačkog Predsjedništva koje bi trebalo donijeti mapu puta za nastavak procesa rješavanja institucionalnih pitanja, a koje će biti predstavljeno na lipanjskom sastanku Europskog vijeća.

Za RH je proces institucionalnih reformi od osobite važnosti i zbog toga što se taj proces i proces pregovora o pristupanju RH u EU preklapaju te imaju istu ciljnu godinu za svoj dovršetak – 2009.

U raspravama o europskoj budućnosti, kao predstavnik Hrvatske ne mogu a da ne gledam na ta pitanja iz perspektive specifičnog položaja moje zemlje. Hrvatska, koja se nalazi u regiji Jugoistočne Europe, sudbinski je zainteresirana za proširenje europskog političkog, pravnog, vrijednosnog sustava i na taj dio Europe.

Brojne organizacije i inicijative danas djeluju na stvaranju potpuno novih odnosa u tom dijelu Europe, kao što su CEFTA, SEECP te mnoge druge. Europi je potrebna orijentacija baš svih zemalja regije Jugoistočne Europe prema europskom sustavu politički i gospodarskih vrijednosti.

Iznimno smo zahvalni i Europskom parlamentu koji je i nedavno usvojenom Rezolucijom podržao hrvatska očekivanja da 2009. godina bude ciljna godina u kojoj bi Hrvatska mogla postati punopravna članica EU.

Hrvatska je spremna preuzeti svoj dio odgovornosti i učiniti maksimum kako bi dovršila započete reforme te ispunila potrebne kriterije za punopravno članstvo u EU. Spremni smo također pružiti potporu i pomoć svojim susjedima u svim aspektima pomoći koju možemo pružiti.

I da zaključim, europska su iskustva u stvaranju, u povijesti jedinstvenog prostora mira, stabilnosti i napretka najjača smjernica i nezaobilazni putokaz.

Milenijski projekt ujedinjene Europe neće biti potpun bez integracije svih zemalja europskog kontinenta. Mi nemamo pravo popustiti u našim naporima, kao što nemamo ni pravo propustiti povijesnu priliku ujediniti europski kontinent u prostor mira, stabilnosti i napretka. U tom smislu RH je prihvatila svoj dio odgovornosti te odlučno nastoji pridonijeti preobrazbi jugoistočne Europe u prostor trajne stabilnosti, sigurnosti i gospodarskog napretka.

Poštovane kolegice i kolege,

Tvorci europskog ujedinjenja prije 50 godina imali su viziju ujedinjene Europe te su njihove ideje osmišljavale Europu desetljećima unaprijed.

Potpisivanje Berlinske deklaracije u ožujku je, još jedan dokaz da EU gradi svoju budućnost na čvrstim temeljima. EU se može s ponosom osvrnuti na svoju jedinstvenu priču o uspjehu, 50 godina mira i prosperiteta, ali što je još važnije, ponosno usmjeriti pogled prema budućnosti, spremna i sposobna nositi se s izazovima 21. stoljeća.