.png)
„Podizanje europske nacionalne svijesti“
Poštovane gospođo i gospodo predsjednici,
Dame i gospodo,
doista, podizanje europske nacionalne svijesti danas je središnje pitanje na europskom planu i u središtu je diljem Europe.
U mojoj zemlji, Hrvatskoj, to se pitanje zrcali na posve osobit način. Prije svega zbog, siguran sam da razumije, nedavne prošlosti. U svojoj milenijskoj povijesti Hrvati su očuvali i potvrdili svoj nacionalni identitet i istovremeno usvajali europski sustav vrijednosti. Na toj osnovi i s tom sviješću, Hrvatska je zapravo svoj nacionalni identitet i slobodu uvijek vidjela i kao svoju pripadnost Europi, europskim vrijednostima i europskom identitetu. Zbog toga je pridruživanje velikoj europskoj zajednici država i naroda od samog početka hrvatske nacionalne i demokratske revolucije devedesetih bio osnovni strateški cilj i vanjskopolitička zadaća hrvatske države. U tom smislu Republika Hrvatska upravo u Europskoj uniji vidi političku asocijaciju koja u samoj svojoj biti podupire uvažavanje i poštivanje raznolikosti i različitosti identiteta svih svojih članica.
Prema tome, članstvo u Uniji ne vidimo kao ugrožavanje ili prijetnju našem nacionalnom identitetu, već upravo obrnuto – kao sažimanje i objedinjavanje, na ravnopravnoj osnovi, svih posebnosti koje države članice i njeni građani unose u Europsku uniju. Štoviše, punopravno članstvo u obitelji europskih naroda vidimo kao mogućnost snažnijeg izražaja naše političke i kulturne autentičnosti. Snaženje nacionalne europske svijesti ni u kom slučaju ne znači slabljenje našeg nacionalnog identiteta.
Naprotiv, jačanje različitih nacionalnih vrijednosti obogaćuje ujedinjenu Europu. Nijedan se Hrvat neće osjećati manje Hrvatom, kao što se primjerice danas Slovaci, Talijani, Nijemci, Mađari, Francuzi, Poljaci ne osjećaju manje Slovacima, Talijanima, Nijemcima, Mađarima, Francuzima ili Poljacima, zbog svijesti o zajedničkom europskom identitetu. Pogrešna je teza da su europske vrijednosti suprotstavljene nacionalnim vrijednostima. Upravo obrnuto, slabo povjerenje u europske institucije odgovara slabom povjerenju u nacionalne institucije. Jačanje našeg europskog identiteta pomaže nam i u konkretnom oblikovanju vlastite bolje budućnosti. I obrnuto, usvajanje europskog pravnog, političkog i gospodarskog sustava jača naš nacionalni identitet.
Europska je javnost u posljednje vrijeme fokusirana na raspravu o institucionalnim reformama koje bi trebale omogućiti buduću reformu i veću učinkovitost funkcioniranja Unije. Držim kako je možda ponekad više rasprave o institucionalnim rješenjima, a manje o europskom identitetu. Upravo bi ta tema mogla biti jedno od pitanja koje će određivati europsku budućnost.