.png)
Poštovane dame i gospodo, uvaženi predsjedniče Velike nacionalne skupštine Republike Turske, drage kolegice i kolege.
Iznimnna mi je čast obratiti se ovom uvaženom skupu i pozdraviti vas u ime Republike Hrvatske i Hrvatskoga sabora. Prije svega, želim izraziti zahvalnost našem domaćinu, predsjedniku Velike nacionalne skupštine Republike Turske, gospodinu Mehmetu Ali Sahinu i njegovu timu na besprijekornoj organizaciji ovoga vrlo važnog regionalnog okupljanja. Uvjeren sam da će se kvalitetna organizacija ove Konferencije predsjednika parlamenata zemlja članica SEECP-a izrazito pozitivno odraziti i na rezultate njezinog rada i da će na ovoj Konferenciji usvojeni dokumenti predstavljati novi iskorak u jačanju regionalne suradnje u Jugoistočnoj Europi.
Uvodno, želim skrenuti Vašu pozornost na činjenicu da se Republika Hrvatska nalazi u završnoj fazi pregovora o pristupu punopravnom članstvu Europske Unije te da smo afirmirani, punopravni član NATO saveza. Sva hrvatska postignuća na području međunarodne politike ne bi bila moguća bez našeg adekvatnog sudjelovanja u unaprjeđenju regionalne suradnje u Jugoistočnoj Europi. Ta suradnja ne samo da je i verificirani preduvjet na našem euroatlantskom putu, već predstavlja i imperativ suvremenog političkog trenutka obilježenog potrebom intenzivne međudržavne komunikacije, dobrosusjedskog povezivanja i stvaranja regionalnih mehanizama suradnje.
U tom smislu, jačanje međuparlamentarne suradnje u okviru Procesa suradnje u Jugoistočnoj Europi dio je svekolikog napora u uspostavljanju veza među našim državama na svim razinama. Mi, predstavnici zakonodavne vlasti, osobito smo upućeni na međusobnu komunikaciju i razmjenu iskustava. U suvremenim međunarodnim odnosima izrazito je prisutan trend uspostave kompatibilnosti među pozitivnim pravnim propisima u različitim državama. Posebno je to važno na regionalnoj razini, gdje borba protiv organiziranog kriminala, krijumčarenja i drugih oblika kriminogenog ponašanja, kao i opća pravna harmonizacija postaju značajan čimbenik jačanja međudržavnih odnosa uopće.
Slijedom navedenoga, Hrvatski sabor ostaje otvoren za dalje unaprjeđenje suradnje u okviru SEECP-a i dat će svoj puni doprinos u pružanju podrške intenziviranju međuparlamentarne komunikacije, povezivanja i zajedničkog djelovanja. Naš zajednički cilj, držimo, bio je i ostaje uspostava takvih regionalnih mehanizama suradnje koji će ojačati konkurentnost naše regije u globalnom okružju, kakva se nazire, primjerice, u suradnji pribaltičkih država ili najnovije, u okviru upravo predložene Dunavske strategije EU.
Poštovani kolege, živimo i djelujemo u okružju još uvijek u potpunosti nesavladane globalne gospodarske krize. Svima nama to predstavlja poseban izazov i traži od nas dodatni angažman u savjesnom obavljanju povjerenih nam društvenih poslova. Surađujući, između ostaloga i na međuparlamentarnoj razini, možemo ojačati naše kapacitete i sposobnost da se suprotstavimo recesijskim tendencijama i dati dodatni impuls našim tranzicijskim gospodarstvima u suočavanju s aktualnom krizom. Naš zajednički cilj je, uvjeren sam, gospodarski jaka Jugoistočna Europa, konkurentna na svjetskom tržištu, inovativno napredna i kapacitirana u prihvaćanju suvremenih tehnologija.
Jačanje regionalne međuparlamentarne suradnje mora se pozitivno odraziti i na području suzbijanja međunarodnog organiziranog kriminala, krijumčarenja, terorizma i drugih oblika protuzakonitog djelovanja na području Jugoistočne Europe. Svjedoci smo sve naprednijih, složenijih i sofisticiranijih oblika aktivnosti kriminalnih grupa. Nadležna državna tijela postižu određene uspjehe u sprječavanju njihova djelovanja. Postoje i institucionalizirani oblici regionalne suradnje na tom području. Naš je zadatak da zakonodavnom praksom i razmjenom iskustava na tom području otvorimo dodatni prostor u naporima nadležnih državnih tijela i njihovoj prekograničnoj suradnji s ciljem povećanja njihove učinkovitosti u suzbijanju svih oblika međunarodnog kriminogenog ponašanja.
Dame i gospodo, suvremeni politički trenutak, koji je u Europskoj uniji jasno obilježen trendom afirmacije regionalne suradnje daje prigodu i dodatni impuls državama Jugoistočne Europe da intenziviraju međusobnu komunikaciju te se kroz nju pozicioniraju kao bitni subjekti međunarodne politike. Moramo imati viziju i shvatiti perspektivu jačanja našeg zajedničkog napora kao aktivnosti koja će za posljedicu imati i jasnije definiranje prisutnosti naših država u aktualnim tijekovima današnje međunarodne političke zbilje.
Dugotrajni tranzicijski proces, polako ali sigurno, učvrstio je demokratske institucije na ovim prostorima i sada se nalazimo u trenutku koji otvara nove izazove, prilike, ali pred nas postavlja i nove obveze. Parlamenti naših država postali su čvrst oslonac i ugaoni kamen naše demokratske prakse. Iskustva koja smo pri tom stjecali ponekad su bila bolna, ali neophodna kako bi se demokratski standardi usvojili, kako bi naša politička komunikacija postala uljuđenija i primjerenija važnosti posla kojim se bavimo. To je vrijedan politički kapital koji trebamo njegovati i zaštititi. Međusobno surađujući u tome, na svim razinama, pa i regionalnoj, dalje ćemo unaprjeđivati zakonodavnu praksu u našim državama, bolje ćemo se razumjeti i postati sposobniji suočavati se s budućim izazovima.
U tom smislu uloga parlamenata u ovom dijelu Europe i dalje ostaje dvojaka. S jedne strane imperativ trenutka je usvajanje propisa sukladno pravnoj stečevini Europske Unije, odnosno njihovo usklađivanje s istom, dok je s druge strane na nama i dalje odgovornost učvršćivanja regionalne stabilnosti, jačanja naših političkih, gospodarskih i sigurnosnih kapaciteta, kao i općeg unaprjeđenja dobrosusjedskih odnosa.
Potrebno je, stoga, okrenuti se budućnosti i razviti one oblike suradnje koji će nam pomoći da se u ovoj regiji ne ponove tragični događaji s kraja prošlog stoljeća, da ovaj prostor učinimo mjestom suradnje i napretka i da budućim generacijama ostavimo u nasljeđe uređene društvene zajednice, koje međusobno surađuju na načelima jednakopravnosti, poštovanja svakovrsnog integriteta i solidarnosti među partnerima u regionalnom dijalogu.
Slijedom navedenog, dalja afirmacija SEECP-a kao političkog okvira suradnje među državama Jugoistočne Europe i RCC-a kao praktičnog mehanizama u njenom ostvarivanju, nužan je preduvjet jačanja regionalnih političkih, gospodarskih i drugih kapaciteta na ovim prostorima. Upravo kroz SEECP i RCC moguće je postići onu regionalnu sinergiju, koja će oblike suradnje među našim državama podići na novu kvalitativnu razinu, prepoznatu na širem europskom prostoru. Republika Hrvatska stoga ostaje privržena pružanju podrške aktivnostima unutar SEECP-a i RCC-a i bit će dosljedan promotor političke i projektne suradnje unutar tih regionalnih organizacija.
Poštovani kolege, završno želim iskoristiti ovu prigodu i pozvati sve vas da ostanete odlučni u daljem razvijanju kapaciteta regionalnog dijaloga u Jugoistočnoj Europi. Naša suradnja je nesporno pozitivan politički instrument unutar rastućih potreba svakovrsnog međunarodnog povezivanja. Regionalni dijalog već nas je učinio jačima i sposobnijima nositi se sa suvremenim izazovima recentnog političkog trenutka u svijetu. Daljnjim razvojem tog dijaloga ostvarit ćemo dodatnu politički vrijednost na korist svih subjekata koji u njemu participiraju. Naša suradnja mora postati primjer drugima kao što smo i mi od drugih učili u njezinim začecima. Hvala Vam lijepo.