Bruxelles – U Europskom parlamentu su u utorak i srijedu održani Dani umjetne inteligencije, dvodnevno međuparlamentarno događanje koje je okupilo zastupnike Europskog parlamenta, nacionalnih parlamenata država članica Europske unije, država kandidatkinja za članstvo te Norveške, u svojstvu posebnog gosta, predstavnike Europske komisije, Vijeća Europske unije, Međunarodne organizacije rada i socijalnih partnera radi rasprave o ključnim političkim, institucionalnim i društvenim aspektima razvoja i primjene umjetne inteligencije.
Institucijski aspekti umjetne inteligencije i demokratski procesi
Skup je započeo međuparlamentarnim sastankom na temu „Institucijski aspekti umjetne inteligencije u kontekstu europske integracije“. Sudionici su raspravljali o jačanju međunarodne i međuparlamentarne suradnje u području umjetne inteligencije, s posebnim naglaskom na njezin utjecaj na demokratske procese, integritet izbora te moguće prilagodbe europskog izbornog zakonodavstva i institucionalnog okvira.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola istaknula je da Europa može biti globalni predvodnik u umjetnoj inteligenciji, ali samo ako djeluje jedinstveno, ubrza ulaganja te osigura da regulacija bude poticaj, a ne prepreka inovacijama.
Zamjenik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i posebni izaslanik za digitalne i nove tehnologije Amandeep Singh Gill naglasio je važnost međunarodne suradnje kako bi se razvoj umjetne inteligencije usmjerio u skladu s ljudskim pravima, javnim interesom i zajedničkim pravilima, uz sprječavanje produbljivanja globalnih nejednakosti i jačanje povjerenja u digitalne sustave.
Izvršna potpredsjednica Europske komisije nadležna za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Henna Virkkunen naglasila je da se kroz Akcijski plan za umjetnu inteligenciju, ulaganja u stratešku infrastrukturu te dosljednu provedbu Akta o umjetnoj inteligenciji izgrađuje snažan i konkurentan europski ekosustav umjetne inteligencije koji omogućuje razvoj i primjenu tehnologija u Europi i za Europu. – Europa se nalazi u ključnom trenutku u kojemu je zajedničko djelovanje presudno kako bi umjetna inteligencija postala pokretač gospodarskog rasta, sigurnosti i strateške autonomije Europske unije, poručila je Virkkunen.
U raspravi je sudjelovao zastupnik u Hrvatskom saboru i potpredsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Marko Pavić koji je istaknuo potrebu usklađivanja razvoja umjetne inteligencije s ljudskim pravima, demokracijom i vladavinom prava. Naglasio je važnost Konvencije Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji iz 2024. kao prvog globalnog pravnog okvira koji osigurava da sustavi umjetne inteligencije poštuju ljudsko dostojanstvo, transparentnost i odgovornost tijekom cijelog životnog ciklusa.
Pavić je upozorio na nužnost zaštite demokratskih procesa od zlouporabe umjetne inteligencije, osobito u kontekstu izbora i javne rasprave te je istaknuo ključnu ulogu parlamenata u osiguravanju nadzora i odgovornosti. – Europa mora predvoditi razvoj umjetne inteligencije ne samo kroz inovacije, već i kroz očuvanje temeljnih vrijednosti demokracije i ljudskog dostojanstva, zaključio je Pavić.
Ljudski rad u digitalnom dobu
Drugoga dana održan je međuparlamentarni sastanak pod nazivom „Ljudski rad u digitalnom dobu – umjetna inteligencija, novi oblici rada i stres povezan s radom“ s ciljem razmjene iskustava i primjera dobre prakse između država članica te pokretanja šire rasprave o prepoznavanju zajedničkih izazova povezanih s digitalizacijom i automatizacijom rada.
Ministar rada i socijalne skrbi Republike Cipra Marinos Moushouttas istaknuo je potrebu antropocentričnog pristupa digitalnoj transformaciji rada, u kojem umjetna inteligencija nadopunjuje, a ne zamjenjuje ljudski rad, uz istodobno jačanje vještina, zaštite zdravlja i socijalnog dijaloga.
Ravnateljica Uprave za zapošljavanje i vještine u Europskoj komisiji Manuela Geleng naglasila je da umjetna inteligencija ne dovodi do smanjenja ukupnog broja radnih mjesta, ali značajno mijenja njihovu strukturu, zbog čega je ključna prilagodba radne snage kroz razvoj vještina te učinkovita primjena postojećeg okvira Europske unije za zaštitu radnika.
U sklopu prve sjednice raspravljalo se o prilagodbi digitalne i socijalne pravne stečevine novim oblicima rada, s posebnim naglaskom na izazove i mogućnosti algoritamskog upravljanja te na ulogu zakonodavstva u osiguravanju pravednih radnih uvjeta.
U okviru druge sjednice, posvećene digitalizaciji radnog mjesta i psihosocijalnim rizicima, ključno izlaganje imao je zastupnik u Hrvatskom saboru Marko Pavić koji je istaknuo kako je riječ o jednom od ključnih pitanja budućnosti rada u Europskoj uniji.
Pavić je podsjetio kako je pandemija COVID-19 ubrzala promjene na tržištu rada te dodatno naglasila važnost mentalnog zdravlja zaposlenika, pritom ističući potrebu za promjenom paradigme – od pristupa u kojem se dobrobit tretira kao pogodnost prema shvaćanju mentalnog zdravlja kao temeljnog ljudskog prava.
Upozorio je na rastuće psihosocijalne rizike na radnom mjestu, uključujući preopterećenost, nesigurnost zaposlenja, loše upravljanje te izazove digitalizacije i algoritamskog upravljanja, te se založio za jači i usklađeniji zakonodavni okvir Europske unije, obvezne procjene rizika i jačanje inspekcija rada, uz poseban naglasak na ranjive skupine na tržištu rada – starije radnike, žene i mlade.
Govoreći o financiranju mjera, istaknuo je ulogu Europskog socijalnog fonda te potrebu osiguravanja adekvatnih sredstava za potporu socijalnim partnerima i civilnom društvu u okviru sljedećeg dugoročnog proračuna Europske unije. Kao primjer dobre prakse izdvojio je program „Zaželi“ putem kojega je zaposleno više od 20.000 žena te je pružena pomoć za oko 100.000 starijih osoba, uz značajan pozitivan učinak na mentalno zdravlje i socijalnu uključenost. Pavić je upozorio na duboke promjene na tržištu rada koje donosi umjetna inteligencija, istaknuvši da tehnološki napredak mora ići ruku pod ruku sa socijalnom zaštitom radnika.
–Ulazimo u novu paradigmu u kojoj brzina i opseg promjena zahtijevaju snažniju javnu intervenciju i prilagodbu naših gospodarskih modela, naglasio je te dodao kako bez proaktivnih politika riskiramo produbljivanje nejednakosti i povećanje psihosocijalnih pritisaka na radnike.
Zaključno je istaknuo važnost sustavne podrške kroz stručno osposobljavanje i mentorstvo u radnim organizacijama, naglasivši kako je ulaganje u ljude, njihovu otpornost i profesionalni razvoj strateški interes Europske unije.
Provedba Akta o umjetnoj inteligenciji
Dani umjetne inteligencije zaključeni su drugim sastankom Radne skupine Europskog parlamenta za provedbu Akta o umjetnoj inteligenciji s predstavnicima nacionalnih parlamenata. Rasprava je bila usmjerena na stanje provedbe nacionalnih regulatornih izoliranih okruženja za umjetnu inteligenciju – tzv. sandbox i testiranja umjetne inteligencije u stvarnim uvjetima, kao ključnih alata za poticanje inovacija i osiguravanje pravne sigurnosti.