
Zagreb – Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije održao je u srijedu tematsku sjednicu na kojoj su predstavljena mišljenja Europskog revizorskog suda o prijedlozima EK za stvaranje novog jedinstvenog fonda za potrošnju sredstava u području kohezije, poljoprivrede i sigurnosti, novoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici i praćenju rashoda EU i uspješnosti, kao i drugim horizontalnim pravilima za programe i aktivnosti Unije.
Predsjednica Odbora Dubravka Lipovac Pehar kazala je kako tema današnje sjednice govori o gospodarskoj, društvenoj i teritorijalnoj važnosti kohezijske politike i fondova EU-a. - Upravo sada se oblikuje budućnost kohezijske politike i budućnost Višegodišnjeg financijskog okvira, kazala je Lipovac Pehar. Dodala je kako je arhitektura novog proračuna značajno drugačija od dosadašnje, pa su tako pravila promijenjena s ciljem pojednostavljenja, transparentnosti i učinkovitosti. - Prijedlog Uredbe o okviru uspješnosti predviđa donošenje nacionalnih i regionalnih planova po modelu koji je bio i kod Fonda za oporavak i otpornost, no značajno su izmijenjena pravila za financiranje i praćenje učinaka, pojasnila je Lipovac Pehar.
Svoja mišljenja o navedenim prijedlozima Europske komisije dali su članovi Europskog revizorskog suda, zastupnici u Europskom parlamentu, predstavnici mjerodavnih državnih tijela, te predstavnici HUP-a.
Član suda Alejandro Blanco Fernandez kazao je kako su nakon analize ovoga dokumenta upozorili zakonodavce na nedostatke koje su otkrili u prijedlozima Komisije. – Europska komisija želi smanjiti sredstva za koheziju i poljoprivredu, dati zemljama članicama omotnice i dati im veću odgovornost, kazao je Fernandez. Cilj EK je pojednostavljivanje sustava i veća fleksibilnost, ali predloženi sustav VFO pojednostavljuje posao Europskoj komisiji, ali ne i nacionalnim vladama. Tako su npr. različite politike spojene u jedan fond, što znači da će države članice morati napraviti jedan izvještaj koji će uključiti devet područja, a osim toga one moraju osigurati da se postignu ključne etape i ciljevi te da bude ispoštovano načelo legalnosti, kazao je Fernandez.
Nadalje, kako je objasnio, bit će važno osigurati sljedivost sredstava, od trenutka kada napuste račun EU do krajnjeg korisnika, kako bi se mogla mjeriti uspješnost provedbe Uredbe i mjera intervencija. Fernandez se osvrnuo i na pokazatelje za koje je kazao da nisu dobro definirani, pa tako široka područja intervencije i slabi pokazatelji možda neće odražavati regionalnu ili nacionalnu stvarnost i ometat će procjenu uspješnosti na regionalnoj i EU razini.
Iliana Ivanova, članica Europskog revizorskog suda osvrnula se na promjene koje se tiču Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). – Po prvi puta poljoprivredna politika, koja je više od šezdeset godina imala svoj fond, više nije samostalna politika. Glavne promjene su nova zakonodavna struktura, više fleksibilnosti za države članice, obvezna degresivnost i određivanje gornjih granica. Sve te promjene donose i neke rizike koje je Sud naveo u svojem mišljenju, kazala je Ivanova. Kao problem ističe što postoje različiti prioriteti koji se nadmeću, poljoprivreda, kohezija i obrana. Nadalje, negativnim se ocjenjuje što će u sektoru poljoprivrede, različiti članci bit će raspoređeni u različitim aktima, te će ih biti teško naći i razumjeti. - U ZPP ima i pozitivnih elemenata, kao što je sustav uspješnosti i kontrole i on će se zadržati, rekla je Ivanova.
Ivana Maletić prezentirala je mišljenje Suda o Uredbi o okviru uspješnosti. - EK je predstavila da je važnost ovog prijedloga da se što više okrenemo rezultatima, a manje troškovima, kazala je Maletić te dodala da je cilj Suda vidjeti, koliko novi prijedlog vodi EU i članice u tom smjeru.
Najveća zamjerka, kako je pojasnila, je činjenica da je Uredba napravljena na način da je odrađena „od vrha prema dolje“ odnosno, EK je napravila listu područja intervencija, pokazatelja ostvarenja i pokazatelja uspješnosti te je to prezentirala državama članicama.
- Obećano je da će s novom kohezijskom politikom ići od lokalne razine, vidjeti što je potreba regije, poduzetnika, neprofitnih organizacija, no dogodilo se suprotno, pa se umjesno pristupa „odozdo prema gore“ (eng. „bottom up“), krenulo „odozgora prema dolje“ što veže ruke korisnicima, državama i regijama, a kroz takvu regulativu fleksibilnost je zatvorena, kazala je Maletić.
Nadalje je dala primjere područja intervencije i pokazatelja iz Uredbe te pojasnila kako svaka mjera mora biti povezana s područjem intervencije, a ako to nije, mora se posebno pregovarati s EK što dodatno komplicira postupak. Što se tiče pokazatelja rezultata, koji se najčešće mogu vidjeti puno kasnije, upozorila je kako su oni često besmisleni, kao što je vidljivo i iz prikazanih primjera. Stoga je Europski revizorski sud obavijestio EK i EP da se ova regulativa mora raditi ispočetka.
Karlo Ressler, zastupnik u EP izvijestio je ukratko o aktualnim raspravama u EP i konferenciji o proračunskoj reformi, pomaku prema jedinstvenim nacionalnim planovima i financiranju prema rezultatima. Što se tiče prijedloga EK kazao je da parlament pokušava na što konkretniji način unaprijediti ono što „imaju na stolu“. - U sadašnjem obliku ovaj prijedlog otvara niz pitanja poput slabije uključenosti regija, pretjerane centralizacije, te pojednostavljivanja za službe EK, što nije dobro, kazao je Ressler.
Nikolina Brnjac se osvrnula na konkurentnost EU te na Fond o konkurentnosti te podsjetila da je Hrvatska uspjela dostići 78 posto razvijenosti EU-a. - Važno se već sada usmjeriti na Fond za konkurentnost iz kojeg će se među ostalim financirati digitalizacija, zdravstvo, dekarbonizacija, obrana, svemir itd., a ovdje sve države moraju imati jednaku priliku, kazala je Brnjac. Što se tiče VFO-a, ponovila je kako je glavna ideja bila simplifikacija i fleksibilnost te brz odgovor na određene pojave, te je podržala revizore u tome da ciljevi moraju biti mjerljivi kroz nacionalne planove i praćenje uspješnosti, poglavito učinke.
Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Nikolić istaknuo je da će ova tema definirati našu budućnost kazavši kako je prijedlog VFO-a najambiciozniji do sada, stavlja fokus na nove prioritete - na sigurnost i konkurentnost EU u cjelini. - Podržavamo pojednostavljenje, ali su potrebne neke konkretnije smjernice - u području budućeg programiranja, odnosa reformi i investicija, kao i sustava upravljanja i kontrole, kazao je Nikolić. – Pozdravljamo i ideju fleksibilnosti te da se sve okupi u jedan megafond, ali isto smatramo da ta fleksibilnost u praksi ne bi trebala biti ograničena. Nadalje, podržavamo i fokus na rezultate, ali isto smatramo da je potreban jedan uravnotežen pristup, kako bi kombinirali pristup temeljen na rezultatima i pristup temeljen na troškovima, pojasnio je Nikolić.
– Luka Bogdan iz Europskog gospodarskog socijalnog odbora (EGSO) pojasnio je da je Odbor jedna od tri institucije koja je dala svoje mišljenje o ovoj novoj regulativi. Odbor smatra da sam program mora biti puno ambiciozniji, kao i povećanja VFO te vlastitih prihoda. Nadalje, Odbor ne pozdravlja megafond te izražava bojazan kako će to izgledati na terenu. Tražili su EK da osigura da socijalni partneri i civilno društvo budu uključeni u sve segmente provedbe operativnih programa. Također su svjesni da je ovaj program pojednostavljen za EK, ali ne za krajnje korisnike. - U suprotnom, plaćamo administraciju, a ne usmjeravamo novac na ciljeve, kazao je Bogdan.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca obratila se Irena Weber koja je iznijela stajalište HUP-a kao socijalnog partnera Vlade RH. – Pozdravljamo da se vodi rasprava o procesima, procedurama, reformama i stvarnim učincima, kazala je Weber, ističući kako je to važno za RH koja želi povećati produktivnost hrvatskog gospodarstva. HUP podržava ciljeve pojednostavljivanja i regulatorno rasterećenje za koje je obećano da će biti 25 posto, no to još uvijek nije dovoljno, smatraju u HUP-u. Mišljenja su da će direktive i uredbe koje su sada u procesu rasprava, pridonijeti novom opterećenju na gospodarstvo. Nadalje, Weber je kazala da se HUP slaže da isplate budu vezane uz rezultate, ali upozoravaju da to neće imati vrijednost ako ostane na razini forme, terminologije ili institucionalnog preslagivanja, dok opterećenje za države članice i korisnike ostaje isto ili čak veće. - Pojednostavljenje mora biti vidljivo iz perspektive krajnjeg korisnika, manje dokumentacije, manje naknadnih izmjena, kraće trajanje evaluacije itd. - HUP smatra da novi VFO mora zadržati novu razvojnu i kohezijsku politiku, kazala je Weber.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali nazočni članovi i članice Odbora te drugi zainteresirani sudionici sjednice.






