Bruxelles - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir i član Odbora Petar Šimić sudjelovali su u četvrtak na Međuparlamentarnom sastanku, koji je u organizaciji Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta održan u Bruxellesu.
Glavne teme o kojima su raspravljali predstavnici odbora nadležnih za poljoprivredu i ruralni razvoj nacionalnih parlamenata država članica EU-a i članovi Europskog parlamenta bile su osiguravanje pravednog životnog standarda za poljoprivrednike kao preduvjet sigurnosti hrane i generacijske obnove, a rasprava je provedena i o novim alatima za upravljanje krizama u poljoprivredi s naglaskom na povećanje poljoprivredne rezerve i razvoj mehanizama za upravljanje prirodnim, tržišnim i sanitarnim rizicima.
Govoreći o mjerama koje će pripomoći oporavku europske poljoprivredne zajednice, predsjednica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Veronica Vrecionová se osvrnula na proizvođačke, tržišne, okolišne i klimatske izazove s kojima se poljoprivrednici susreću i dodala kako o učinkovitom odgovoru na ove izazove ovisi i atraktivnost poljoprivrede za mlade poljoprivrednike.
- O pristupu zemljištu, financiranju, znanju i inovacijama ovisi budućnost europske poljoprivrede, u kojoj mladi moraju igrati ključnu ulogu, rekao je povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen, ukazavši na važnost koherencije sektorskih politika, usklađivanje ekonomskih i političkih ambicija, ali i pozicioniranje poljoprivrede kao strateškog sektora. Dodao je kako europski proračun nije dovoljno velik da bi se njime pokrili troškovi nastalih kriza, a odgovor na to mogu dati strukturna ulaganja u infrastrukturu koja može pomoći povećanju otpornosti na klimatske promjene, poput primjerice navodnjavanja.
Predsjednik Europskog vijeća mladih poljoprivrednika (CEJA) Peter Meedendorp pozvao je Europsku komisiju i nacionalne vlade na još snažnije uključivanje mladih poljoprivrednika u strateške dokumente, ali i na povećanje sredstava namijenjenih poticanju mladih za ostanak u poljoprivrednom sektoru jer je to i garancija za očuvanje ruralnih područja i nastavak proizvodnje hrane.
- Smanjenje administrativnog tereta za poljoprivrednike, suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi te uspostava učinkovitih mehanizama za jačanje otpornosti poljoprivrednog sektora na klimatske i tržišne poremećaje, preduvjet je stabilnosti poljoprivredne proizvodnje koja je važna za prehranu stanovništva i osiguranje pravednijeg životnog standarda naših poljoprivrednika, kazala je Marijana Petir dodavši da poljoprivrednici ne mogu ispuniti visoku zelenu ambiciju, biti produktivniji i konkurentniji s manje novca. Petir je pozvala da se u novom VFO-u planira viši iznos financijskih sredstava za ZPP te da se uzme u obzir i utjecaj inflacije. - Važno je zadržati stabilnost financiranja ZPP-a kao zasebne politike temeljene na dva stupa, uz redefiniranje prioriteta kako bi oni odgovarali stvarnim potrebama poljoprivrednika i stanovnika sela te snažnije podržati mala poljoprivredna gospodarstva jer su ona garancija vitalnosti ruralnih područja i čuvari nacionalne sigurnosti, a pokazala su se najotpornijima tijekom COVID krize, naglasila je Petir.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Petir ukazala je na potrebnu generacijsku obnovu sela i poljoprivrede, za koju je uz financijsku potporu potrebno osigurati lakši pristup poljoprivrednom zemljištu, povoljnim kreditima te rješavanjem stambenog pitanja mladim obiteljima, što se u Hrvatskoj provodi temeljem njene inicijative, udruživanjem sredstava iz nacionalnog i lokalnih proračuna.
- Upravljanje rizicima postaje ključni problem za europske poljoprivrednike. Novi prijedlog VFO uzima u obzir i viziju reforme ZPP-a, no nama se ovaj prijedlog ne sviđa jer ne odgovara potrebama poljoprivrednika, rekao je predsjednik Cope Massimiliano Giansanti i dodao kako se danas ratovi ne vode samo oružjem već i drugim instrumentima pa zbog toga treba jačati tržišne standarde, balansirati odnose na tržištu i kreirati modele za upravljanje rizicima. Kazao je da jedinstveni fond neće uspjeti ostvariti ove ciljeve iako je sedam milijardi eura namijenjeno zaštiti tržišta, no radi se o sredstvima usmjerenim na sporazum sa MERCOSOUR-om, ali ne i na druge moguće rizike.
Felipe Ortega Schlingmann iz EIB-a upozorio je kako je osiguranje od rizika za poljoprivrednike jako važno jer će doći do velikih gubitaka u poljoprivrednoj proizvodnji, a samo 20 - 30 posto tih gubitaka je pokriveno osiguranjem. - EIB daje pet milijardi eura godišnje u sektor osiguranja, ali to je nedovoljno, kazao je Ortega Schilingmann.
Predstavnik osiguravajućeg društva Thomas Gehrike rekao je da je osiguranje predviđeno u 2. stupu (ruralni razvoj) i u sektorskim programima te da ostaje uglavnom neiskorišteno. Pozvao je na uspostavu javno-privatnog partnerstva kada je riječ o osiguranjima u poljoprivredi.
- Suradnja svih država članica, znanstvenih institucija i dionika sektora, sinergija na svim razinama donošenja odluka i financijska sredstva za alate upravljanja krizama, ključ su za prehrambenu sigurnost i stabilnost opskrbe hranom, rekla je Marijana Petir i dodala kako je preduvjet za to očuvanje oba stupa ZPP-a jer oni služe kao sigurnosna mreža u slučaju raznih kriza. Petir je podsjetila na hrvatsku inicijativu fleksibilnog financiranja koja je uključena u Omnibus prijedlog i rekla da bi ova potpora trebala biti komplementarna poljoprivrednoj rezervi, a ne zamjena za rezervu. - Uz navedeno bi bilo korisno pronaći alternativne načine za ublažavanje negativnih posljedica katastrofalnih događaja kakve smo imali tijekom COVID krize, mišljenja je Petir koja ističe da do tržišnih rizika dovode i ugovori s trećim zemljama koje treba preispitati, jer proizvodi iz tih zemalja ne odgovaraju visokim standardima proizvodnje koju moraju zadovoljiti europski poljoprivrednici, pa osim što predstavljaju nelojalnu konkurenciju našim poljoprivrednicima, nisu dobri niti za potrošače.
Generacijsku obnovu je zastupnik Petar Šimić, u svoj raspravi, prepoznao ključnom za opstanak europske poljoprivrede. - Investicije u digitalnu poljoprivredu, širokopojasni internet i digitalnu infrastrukturu u ruralnim područjima treba dodatno pojačati, a investicijama koje su namijenjene mladima treba ih potaknuti da se bave poljoprivredom i očuvaju obiteljsku tradiciju, naglasio je. Šimić je podsjetio da je trenutno samo 6 posto mladih poljoprivrednika i 1,7 posto žena u poljoprivredi EU-a te je rekao kako to isto vidi kao ključan problem koji bi mogao utjecati i na korištenje inovacija, ali i usporiti digitalizaciju poljoprivrede jer stariji poljoprivrednici joj nisu skloni. - Znak za uzbunu je i smanjenje broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za 37 posto od 2005. godine do danas, zaključio je Šimić dodavši još kako EU mora žurno izraditi Strategiju za generacijsku obnovu ruralnih područja i poljoprivrede.