Zagreb - 22. rujna u Hrvatskoj se obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, u spomen na tri ubijene žene na zagrebačkom Općinskom sudu 22. rujna 1999. godine, kada je tijekom brakorazvodne parnice Mato Oraškić usmrtio svoju suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić te sutkinju Ljiljanu Hvalec, a ranio zapisničarku Stanku Cvetković.
U Hrvatskoj se nasilje nad ženama najčešće događa u obiteljskoj zajednici, koja bi trebala biti najsigurnije okruženje. Većina žrtava obiteljskog nasilja su osobe ženskog spola. Počinitelj obiteljskog nasilja najčešće je bračni ili izvanbračni suprug ili bivši suprug (partner) žrtve.
Obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama za cilj ima osvijestiti i senzibilizirati društvo na problematiku nasilja nad ženama te poslati poruku o nultoj toleranciji prema svim oblicima nasilja nad ženama. Riječ je o društvenom problemu o kojemu je potrebno otvoreno i javno govoriti na svim razinama vlasti, a koje je nužno potaknuti na međusobnu suradnju u suzbijanju i odgovarajućem sankcioniranju nasilja, na što u svom godišnjem izvješću za 2019. godinu upozorava i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Upravo je njezino istraživanje provedeno u okviru EU-projekta na uzorku od 470 prekršajnih presuda (2012. - 2016.) pokazalo da sudovi naginju „blagoj politici kažnjavanja kroz odmjeravanje izrečenih sankcija za obiteljsko nasilje“.
Iako evidentirane brojke iz 2019. ukazuju na nastavak kontinuiranog pada broja slučajeva obiteljskog nasilja od oko 10 posto godišnje, i nadalje je potreban sustavan rad na sprječavanju nasilja na svim razinama vlasti, a što uključuje osposobljavanje uključenih nadležnih aktera, posvećeni rad na osvješćivanju ovog društvenog problema te osiguranje dostupnosti informacija o mogućnostima zaštite, pomoći i podrške žrtvama različitih oblika nasilja.
Kronologija donošenja propisa vezanih uz obiteljsko nasilje i nasilje nad ženama:
• 14. srpnja 2003. Hrvatski sabor donio je Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji koji je doživio nekoliko dorada (2009., 2017. i 2019.);
• 15. listopada 2004. Hrvatski sabor donio je Odluku o proglašenju Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama;
• 9. prosinca 2004. Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2005. do 2007. godine;
• 15. rujna 2005. Vlada Republike Hrvatske usvojila je Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji;
• 29. studenoga 2007. Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2008. do 2010. godine;
• 30. listopada 2009. Hrvatski sabor donio je novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji;
• 3. veljače 2011. Vlada Republike Hrvatske godine donijela je Nacionalnu strategiju zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2011. do 2016. godine;
• 15. srpnja 2011. Hrvatski sabor donio je Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova 2011.-2015. koja sadrži programsko područje o uklanjanju nasilja nad ženama s najvažnijim ciljevima;
• 15. rujna 2011. na snagu je stupio Pravilnik o sadržaju obvezne evidencije i izvješća, načina prikupljanja, obrade i pohrane statističkih podataka iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a koji se odnosi na policiju, državno odvjetništvo, sud i druga tijela ovlaštena za postupanje prema Zakonu, a kojeg je 5. travnja 2018. zamijenio novi Pravilnik o načinu prikupljanja, obradi i dostavi statističkih podataka i izvješća iz područja primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 31/2018).
• 8. svibnja 2015. Hrvatski sabor donio je izmjene Kaznenog zakona kojima je ponovno uvedeno kazneno djelo nasilja u obitelj;
• 13.4.2018. Hrvatski sabor potvrdio je Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a koja je stupila na snagu 1. listopada 2018.;
• 23. studenog 2018. sedam ministara potpisalo je međuresorni Sporazum o suradnji u području sprječavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo uprave) u cilju osiguravanja zajedničke i koordinirane suradnje na sveobuhvatnoj zaštiti žrtava nasilja i unaprjeđenja rada nadležnih državnih tijela i organizacija civilnog društva kroz provedbu zajedničkih edukativnih programa, uspostavu timova za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji na nacionalnoj i županijskom razinama.