8th term of the Croatian Parliament (28 December 2015 - 14 October 2016)

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na trećoj sjednici održanoj 27. travnja 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, prvo čitanje koji je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2016. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju.
Istaknuo je da se predmetni Zakon mora do 18. rujna 2016. godine uskladiti s Direktivom 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (u daljnjem tekstu: Direktiva) kojom se uspostavlja okvir za prostorno planiranje morskog područja u svrhu promicanja održivog rasta pomorskih gospodarstava, održivog razvoja morskih područja i održivog korištenja morskih resursa. Pritom je napomenuo da se postojeći sustav prostornog planiranja u Republici Hrvatskoj uspostavljen Zakonom o prostornom uređenju temelji se na načelu integralnog pristupa u planiranju i upravljanju prostorom koji obuhvaća kopno i more te njihovu međusobnu interakciju.
Nadalje, istaknuo je da će se ovim Zakonskim prijedlogom: izravno propisati ciljevi prostornog planiranja morskog područja i načela prostornog planiranja morskog područja i to načelo uzimanja u obzir interakcije kopna i mora, te načelo prostorne i vremenske raspodjela postojećih i budućih djelatnosti, namjena i način korištenja mora; urediti pitanje suradnje Republike Hrvatske s državama članicama i državama koje nisu članice Europske unije u planiranju morskog područja (mora) u Podregiji Jadransko more.
Naglasio je da će se donošenjem ovih izmjena i dopuna Zakona omogućiti prostorno planiranje u gospodarskom pojasu i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske.

Članovi Odbora su u raspravi podržali predložene izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju.
Također, u raspravi su članovi Odbora postavili nekoliko pitanja i iznijeli nekoliko primjedbi. Postavilo se pitanje zašto se ranije nije započelo s procedurom usklađivanja, te kakve će učinke ovaj Prijedlog zakona proizvesti na države koje nisu članice Europske unije.
U raspravi je više puta istaknuto kako je prilikom donošenja Zakona o prostornom uređenju resorno ministarstvo pratilo primjenu zakona, te se planiralo kroz određeno razdoblje sve uočene nedostatke i probleme u provedbi Zakona otkloniti putem izmjena i dopuna Zakona, te istovremeno uskladiti s Direktivom.
Članovi Odbora su u raspravi naglasili važnost prostornog planiranja za gospodarski razvoj, ali i izrazili zabrinutost oko mogućeg prekomjernog iskorištavanja mora u tu svrhu, a na štetu okoliša i prirodnih resursa.

Naglašeno je da Republika Hrvatska ima tradiciju planiranja mora te da je jedna od rijetkih država u Europi koja je planirala morsko područje i prije stupanja na snagu Direktive. Ocijenjeno je pozitivnim što su se u međuvremenu stvorili i politički uvjeti koji omogućuju prostorno planiranje ZERP-a i epikontinentalnog pojasa.
U raspravi je resornom Ministarstvu predloženo da ovaj Prijedlog zakona prođe proceduru dobivanja mišljenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, te da njihova mišljenja budu sastavni dio materijala koje u proceduri donošenja zakona Vlada Republike Hrvatske upućuje Hrvatskom saboru.

Tijekom rasprave, Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja također je predloženo da definiranje mora uskladi s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture.

Rok za donošenje Državnog plana prostornog razvoja, Prostornog plana ZERP-a i Prostornog plana epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske do 31. ožujka 2021. ocijenjen je kao neambiciozan i nepotrebno dug. U raspravi je istaknuto da je u interesu Republike Hrvatske da se Državni plan prostornog razvoja donese što prije jer se u postupcima prostornog planiranja iskazuju strateški  interesi i projekti države.

U raspravi su se članovi Odbora osvrnuli na produljenje trajanja javne rasprave  u postupcima izmjene i dopune  prostornih planova s osam do petnaest dana na trideset dana. Iako se radi o usklađivanju sa Arhuškom konvencijom, isto je ocijenjeno kao produljenje procesa prostornog planiranja, što će po mišljenju članova negativno utjecati na gospodarske projekte i produžiti njihovu realizaciju. Također u raspravi se kao jedan od razloga produljenja trajanja javne rasprave navodi postupak provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš koju je potrebno provesti pri izmjeni i dopuni prostornog plana. Sustav provedbe istog članovi Odbora okarakterizirali su kao paralelni sustav prostornog planiranja jer se strateška procjena utjecaja na okoliš provodi kao samostalni paralelni proces sa postupkom izrade prostornoga plana što u praksi izaziva brojne probleme. Članovi Odbora složili su se da strateška procjena utjecaja na okoliš mora postati dio postupka izrade prostornog plana te da je po tom pitanju nužna suradnja s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode kao resornim ministarstvom za stratešku procjenu utjecaja na okoliš u cilju pojednostavljenja donošenja prostorno planske dokumentacije i  skraćivanja  rokova u svrhu ubrzanja provedbe investicija.

Stoga je u raspravi predloženo da resorno ministarstvo prouči praksu drugih članica Europske unije koje su se također susrele s istim problemima.

Članovi Odbora su suglasni u ocjeni da je nužno štititi interese Republike Hrvatske prilikom sudjelovanja u donošenju odluka i direktiva.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova ( 9 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje sljedećih zaključaka:

1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZNJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

2. SVE PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI IZNIJETI U RASPRAVI UPUTIT ĆE SE PREDLAGATELJU DA IH UZME U OBZIR PRILIKOM IZRADE KONAČNOK PRIJEDLOGA ZAKONA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.

PREDSJEDNICA ODBORA
Anka Mrak Taritaš

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na drugoj sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2016. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica Konačnog prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu iznijela je predstavnica Ministarstva financija.

Istaknula je da se ovim Zakonom, između ostaloga,  uređuju prihodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstva države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava.

Bez provedene  rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.

                                                                             POTPREDSJEDNIK ODBORA
        
                                                                                                    Branko Bačić

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na drugoj sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, raspravljao je  o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2016. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje osnovnih odrednica Prijedloga državnog proračuna podnijeli su predstavnici Vlade Republike Hrvatske,  predstavnica Ministarstva financija i predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Predstavnica Ministarstva financija istaknula je da su planirani prihodi u iznosu od 114,9 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 122,4 milijarde kuna. Naglasila da se u 2016. godini očekuje blago ubrzanje realnog rasta bruto domaćeg proizvoda na 2,0%, te da se u narednom projekcijskom razdoblju očekuje nastavak gospodarskog rasta. Projekcija prihoda, osim  na blagom oporavku gospodarskih aktivnosti, temelji se i na poreznoj reformi te povećanjem apsorpcije EU fondova, istaknula je.

Naglasila je da je Vlada Republike Hrvatske provela strukturne uštede na svim kategorijama i aktivnostima i to u dijelu materijalnih rashoda, subvencija, pomoći, naknada građanima i kućanstvima, ostalih rashoda te rashoda za nabavu nefinancijske imovine.

U uvodnom obrazloženju Ministar Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (Ministarstvo) predstavio je poziciju Ministarstva. Prijedlog proračuna Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja za 2016. godinu iznosi 944.401.246  kuna, što predstavlja značajno povećanje sredstava na poziciji Ministarstva u odnosu na prethodnu godinu. Predstavnik Ministarstva najavio je bolju iskoristivost sredstava iz EU fondova, povećanje sredstava za energetsku učinkovitost u odnosu na prošlu godinu, što bi trebalo pridonijeti povećanju energetske učinkovitosti i uštedama u potrošnji energije u zgradarstvu i oporavku građevinskog sektora.

Ministar je naglasio da se povećavaju sredstva za razvoj i unapređenje područja inspekcijskog rada. Istaknuo je da su povećana sredstva za poboljšanje baze geoprostornih podataka te sredstva  koja će se jedinicama lokalne samouprave odobravati za poboljšanja komunalne infrastrukture temeljem programa koji će izgraditi Ministarstvo. Također je predstavnik Ministarstva najavio nastavak obnove poplavljenih područja u Vukovarsko-srijemskoj županiji i osiguranja sredstava za isto čime će se osigurati završetak započete obnove.

U raspravi su se članovi odbora osvrnuli na planirana sredstva u razdjelu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Izrazili su podršku predloženom državnom proračunu za razdjel Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Članovi Odbora su predloženi proračun ocijenili ambicioznim, te su  posebno  pozdravili povećanje sredstava kojima će prema ovom prijedlogu Ministarstvo raspolagati u ovoj godini, što su ocijenili nužnim kako bi se provodili svi projekti i programi iz područja graditeljstva i prostornog uređenja.

Također je pohvaljeno daljnje ulaganje u obnovu poplavljenih područja.

Članovi Odbora posebno su pozdravili povećanje sredstava za obavljanje i daljnji razvoj područja inspekcijskih poslova, jer je to kompleksno područje koje zahtjeva konstantno ulaganje.

Istaknuta je nužnost razvoja baze podataka za prostorno uređenje, posebno u infrastrukturnom pogledu te unapređenje informacijskog sustava prostornog uređenja.

Članovi odbora pohvalili su povećanje sredstava za operativni program konkurentnost i kohezija, posebno za područje energetske učinkovitosti.

Napomenuto je da bi bilo potrebno da Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izradi program za razvoj projekta zelenog zgradarstva. U tom smislu istaknuta je nužnost suradnje sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, posebice po pitanju energetske učinkovitosti, kako bi njihova koordinacija doprinijela kvalitetnijem korištenju tih sredstava.

Članovi su istaknuli da je dobro što se nastavlja sa programom poticajne stanogradnje u cilju rješavanja stambenog pitanja što većeg broja građana, a posebno su  pohvalili izdvajanje sredstava za zbrinjavanje invalida Domovinskog rata.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2017. I 2018. GODINU.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Anku Mrak-Taritaš.

                                                                             POTPREDSJEDNIK ODBORA
        
                                                                                                    Branko Bačić