8th term of the Croatian Parliament (28 December 2015 - 14 October 2016)

Odbor  za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 8. lipnja 2016. razmotrio je Godišnje izvješće o obrani za 2015. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. svibnja 2016. godine.
  
Odbor je Izvješće raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik podnositeljice iznio je podatke o zastupljenosti žena u oružanim snaga Republike Hrvatske i Ministarstvu obrane.
U Ministarstvu obrane i Oružanim snagama u 2015. godini bilo je zaposleno 15,62% osoba ženskog spola. U kategoriji državnih službenika i namještenika udio žena iznosio je 45,88%, dok je u kategoriji državnih dužnosnika udio žena iznosio 42%. Ukupan postotak žena u Oružanim snagama (djelatne vojne osobe i državni službenici i namještenici) iznosio je 12,65%, od čega je djelatnih vojnih osoba 10,17%. Vojnikinja je bilo 6,39%, dočasnica 10,62% te časnica 15,69%. Udio žena visokih časnika u činu generala iznosi 3,45%. Postotak žena na voditeljskim dužnostima u Ministarstvu obrane iznosio je 38%, dok je postotak žena na zapovjednim dužnostima u Oružanim snagama iznosio 7%. Sveukupno na voditeljskim i zapovjednim dužnostima u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama bilo je 9% žena. U uvodnome izlaganju posebno su istaknuti edukativni programi o rodnoj ravnopravnosti i sudjelovanju žena u misijama potpore miru i obrambenim sustavima koji se provode u oružanim snagama.

Članice i članovi Odbora u raspravi su istaknuli kako nemaju primjedbi na izvješće. Ukazali su da NATO u skladu s Rezolucijom UN-a br. 1325 sustavno radi na pitanjima sudjelovanja žena u sigurnosnim i obrambenim sustavima kao i uvođenju rodne perspektive u tim sustavima. Također, članice i članovi Odbora predložili su podnositeljici da izvijesti Odbor za ravnopravnost spolova o radu Kadrovskog savjeta Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske i to posebice Odbora za ravnopravnost spolova u Kadrovskom savjetu.
                  
Nakon provedene rasprave Odbor za ravnopravnost spolova jednoglasno je sa 7  (sedam) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće o obrani za 2015. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Gordanu Sobol.

PREDSJEDNICA ODBORA
Gordana Sobol

Odbor  za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 8. lipnja 2016. razmotrio je Izvješće o radu Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, aktom od 31. ožujka 2016. godine.
  
Odbor je Izvješće raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno izlaganje održala je zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom s napomenom da je pravobraniteljici nedavno istekao mandat. Predstavnica podnositeljice izvijestila je Odbor o radu pravobraniteljice. Osobito je upozorila na ukupni broj od 1745 predmeta u kojima je pravobraniteljica postupala što predstavlja povećanje od 20% u odnosu na 2014. godinu. Ukazala je kako se već tradicionalno najveći broj pritužbi odnosi na sustav socijalne skrbi, no u 2015. godini zabilježen je i značajan porast pritužbi u području rada i zapošljavanja što se smatra posljedicom recentnih promjena u radnom zakonodavstvu. U 2015. godini zabilježen je nešto manji broj zakonskih prijedloga koji su dostavljeni pravobraniteljici na mišljenje, no, s druge strane, pravobraniteljica je uputila 90 % više prijedloga drugim tijelima državne vlasti i institucijama svih razina. Pravobraniteljica je obavila i 49 obilazaka prostora u kojima osobe s invaliditetom borave, rade ili se obrazuju. Također, provedeno je i deset anketnih istraživanja. Imajući u vidu djelokrug Odbora za ravnopravnost spolova predstavnica podnositeljice iznijela je osnovne podatke i saznanja o položaju žena i djevojčica s invaliditetom. Ukazala je na težak položaj žena s invaliditetom u svim područjima života, a osobito u području obrazovanja i zapošljavanja gdje je njihov položaj obilježen izoliranošću i isključivanjem. Osobito je u ovome kontekstu istaknula preporuke Odbora za prava osoba s invaliditetom UN-a za Republiku Hrvatsku i to posebice one koje se odnose na dostupnost javnih usluga osobama s invaliditetom, na potrebu poduzimanja mjera za unaprjeđenje položaja žena s invaliditetom u području obrazovanja, zapošljavanja te zaštite od nasilja. Ovdje je predstavnica podnositeljice iznijela podatke prema kojima 73% žena s invaliditetom nema nikakvo obrazovanje ili samo završenu osnovnu školu, 20% ima završenu srednju školu, a tek 3% ima završenu višu ili visoku školu. Pritom, mnoge od njih završavaju školu prema posebnim programima što im dodatno otežava pristup tržištu rada. Iznijela je i podatke o ukupnom broju osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj kojih je 511142 od čega je 203596 žena što čini udio od 40% od ukupnog broja. Posebno zabrinjava podatak da od ukupnog broja od 81568 žena s invaliditetom u dobnoj skupini 20-64 godina radi tek neznatnih 6090 žena što čini tek 7% od ukupnog broja. Kao znatne probleme hrvatskog zakonodavnog okvira naglasila je činjenicu da prihodi koje osobe s invaliditetom ostvaruju iz rada čine zakonsku prepreku za ostvarivanje određenih socijalnih naknada što destimulira uključivanje na tržište rada. Također, istaknula je nedovoljnu institucionalnu potporu ženama s invaliditetom u ostvarivanju obiteljskih uloga, prvotno majčinstva, kao i stereotipe koji vladaju u ovome području.

Članice i članovi Odbora posebno su se osvrnuli na probleme obrazovanja osoba s invaliditetom izrazivši nadu da će se primjenom kurikularnih dokumenata ostvariti napredak u obrazovanju tih osoba, a posebice su naglasili potrebu boljeg uređenja i organizacije sustava kroz koji se osobama s invaliditetom dodjeljuju asistenti u nastavi.    
                 
Nakon provedene rasprave Odbor za ravnopravnost spolova jednoglasno je sa 7  (sedam) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2015. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Gordanu Sobol.

PREDSJEDNICA ODBORA
Gordana Sobol

Odbor  za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 8. lipnja 2016. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti spolova, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. 63, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2016. godine.
  
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom je izlaganju predstavnik predlagatelja izložio osnovne motive za promjenu Zakona o ravnopravnosti spolova. Kao glavni cilj izmjene naveo je usklađivanje s preporukama Europske komisije o provedbi Direktive 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (dalje: Direktiva).
Europska komisija provela je EU pilot predmet o provedbi Direktive. U okviru projekta Europska komisija je utvrdila da odredbe hrvatskog Zakona o ravnopravnosti spolova pružaju nedovoljnu „zaštitu od viktimizacije“ za sve osobe koje su pogođene diskriminirajućim postupanjem po osnovi spola ili za osobe koje žrtvama diskriminacije pružaju potporu. Dodatno, analizom važećeg antidiskriminacijskog zakonodavstva utvrđeno je postojanje dvostrukog pravnog režima „zaštite od viktimizacije“. Naznačeno pitanje u hrvatskom je pravnom poretku uređeno dvama zakonima, Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o ravnopravnost spolova, pri čemu Zakon o suzbijanju diskriminacije sadržava opću pravnu normu koja je primjenjiva na svim područjima i za sve pojavne oblike diskriminacije, dok Zakon o ravnopravnosti spolova sadržava specijalnu pravnu normu koja pruža zaštitu od viktimizacije samo u slučajevima diskriminacije po osnovi spola. Nadalje, analizom relevantnih odredaba ovih zakona, utvrđeno je da Zakon o suzbijanju diskriminacije pruža zaštitu od viktimizacije znatno širem krugu osoba.

U raspravi su članice i članovi Odbora podržali ovu izmjenu zakona. Istaknuli su, međutim, kako će nakon donošenja ovoga prijedloga, Zakon o ravnopravnosti spolova sadržavati stroži pravni režim zaštite od viktimizacije te su izrazili mišljenje kako bi se taj režim, koji je povoljniji za žrtve diskriminacije morao primijeniti u svim područjima u kojima se diskriminacija pojavljuje što zahtijeva i promjenu Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova istaknuo je kako se pravobraniteljica aktivno uključila u javnu raspravu te kako je predložena odredba čl. 2.  njezin prijedlog koji je u postupku savjetovanja uputila stručnome nositelju izrade zakona. Pravobraniteljica smatra kako se ovim prijedlogom postiže puna usklađenost s odredbama Direktive. Polazeći od svojih iskustava uključivanja u sudske postupke očekuje da će se kroz sudsku praksu pozitivni interpretativni učinci ove zakonske novele preliti i na druga područja u kojima se pojavljuje diskriminacija te da će ovo zakonsko rješenje doprinijeti preciznijem tumačenju odredbe čl. 7. Zakona o suzbijanju diskriminacije. Zamjenik pravobraniteljice izložio je i druga pitanja na koja je pravobraniteljica nastojala upozoriti u javnoj raspravi o ovome prijedlogu zakona. U tom pogledu istaknuta je potreba ratifikacije Istambulske konvencije, koju je Republika Hrvatska potpisala, kao i njezine provedbe u domaćem pravnom poretku radi ostvarivanja poboljšane zaštite žrtava obiteljskog nasilja. Također, naglašena je potreba da se Zakonom o ravnopravnosti spolova osigura umrežavanje županijskih povjerenstava za ravnopravnost spolova. Imajući u vidu da Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova nema područne jedinice, time bi se omogućilo da pravobraniteljica putem županijskih povjerenstava zaprima pojedinačne pritužbe građana ravnomjerno na cijelome teritoriju Republike Hrvatske. Zaključno, izložen je i prijedlog pravobraniteljice da se preciznije urede odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova koje se odnose na političku participaciju žena u tijelima čiji se članovi biraju neposredno na izborima.

Članice i članovi Odbora istaknuli su i potrebu da se u budućnosti zakon dodatno doradi. U tom smislu, ukazano je da u su standardi zaštite i ostvarivanja načela jednakih mogućnosti u drugim državama u znatnoj mjeri ispred standarda koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Naveden je primjer Savezne Republike Njemačke u kojoj žene u institucijama u kojima su podzastupljene imaju prednost pri zapošljavanju ako ispunjavaju sve zahtjeve radnog mjesta pri čemu se obavijest o prednosti pri zapošljavanju ističe već u tekstu javnog natječaja.

U raspravu su se uključile i predstavnice Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji s inicijativom za izmjenu odredbe čl. 15. Zakona o ravnopravnosti spolova tako da se ta odredba primjeni na sve izbore. Istaknule su kako će se naznačena pravna norma izvan svake sumnje primijeniti na predstojeće redovite lokalne izbore kao i naredne redovite parlamentarne izbore. Time bi od primjene ostali izuzeti samo izbori za članove u Europski parlament što predlažu izmijeniti.

Nakon provedene rasprave Odbor za ravnopravnost spolova jednoglasno je sa 7 (sedam) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Obvezuju se Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo socijalne politike i mladih da u roku od tri mjeseca predlože izmjene Zakona o ravnopravnosti spolova na način da se čl. 15. st. 2. Zakona izmijeni tako da glasi:
„(2) U cilju provedbe stavka 1. ovoga članka političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji pri utvrđivanju izbornih lista dužni su uvoditi posebne mjere na način da zastupljenost muškaraca i žena na listama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, članova u predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i članova u Europski parlament ne bude osjetno neuravnotežena, sukladno članku 12. stavku 3. ovoga Zakona.“.
                 
Odbor za ravnopravnost spolova  jednoglasno je sa 7  (sedam) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ravnopravnosti spolova.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora, gospođu Gordanu Sobol.

PREDSJEDNICA ODBORA
Gordana Sobol

Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 1. sjednici održanoj 2. veljače 2016. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije za 2014. godinu koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, aktom od 16. lipnja 2015. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je upoznao članove i članice Odbora sa sadržajem Izvješća.

Godine 2014. spajanjem Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST) i Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (BICRO), čime je nastala jedinstvena agencija naziva Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije – HAMAG-BICRO. Svrha spajanja ovih dviju Agencija bilo je strateško kreiranje jedinstvenog sustava koji će poduzetnicima pružiti mogućnost ostvarenja potpora kroz faze istraživanja, razvoja i komercijalizacije projekta na jednom mjestu.

Mikrokrediti HAMAG-BICRO-a koji su uvedeni kao pilot projekt 2013. godine, pokazali su se vrlo atraktivnim i uspješnim instrumentom financiranja. Omogućuju brz i efikasan izvor financiranja, a namijenjeni su poduzetnicima početnicima koji posluju do 24 mjeseca. Tijekom 2014. godine dodijeljeni su krediti poduzetnicima početnicima u vrijednosti od 4.300 tisuća kuna. Program je potaknuo velik interes poduzetnika te se pokazao ključnim alatom za poticanje samozapošljavanja.

Najveći interes izazvala je dodjela bespovratnih potpora u okviru Poduzetničkog impulsa 2014., čiji su prioriteti i mjere usmjereni prema poticanju mikro poduzetništva i obrta. HAMAG-BICRO provodio je Mjeru A1: Mikro poduzetništvo i obrt, Mjeru B1: Malo i srednje poduzetništvo i obrt te Mjeru B2: Inovacije u poduzetništvu iz Prioriteta 1: Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva. Temeljem dodijeljenih sredstava, kao očekivani učinak provedbe mjera, do kraja 2016. godine očekuje se otvaranje ukupno 879 novih radnih mjesta.

Struktura odobrenih jamstava po rodnoj pripadnosti u odnosu na 2013. godinu nije se značajnije mijenjala, odnosno i dalje prevladavaju jamstva odobrena pravnim subjektima u kojima su vlasnici/zastupnici društva muškarci. Naime, i u 2014. i u 2013. godini udio odobrenih jamstava ženama vlasnicama iznosio je 28%.

Udio prijavljenih žena poduzetnica u ukupnom broju zaprimljenih prijava za besplatne potpore (mjera A1 Mikro poduzetništvo i obrt) je 17%, dok je od ukupnog broja dodijeljenih potpora 21% dodijeljeno ženama poduzetnicama. Ukupan iznos bespovratnih potpora dodijeljen ženama poduzetnicama je 2.555 tisuća kuna.

Kod prijave za potpore iz Mjere B1 (Malo i srednje poduzetništvo i obrt) od ukupnog broja svih zaprimljenih prijava 16% poslale su žene poduzetnice, dok je udio dodijeljenih potpora ženama poduzetnicama 33%.

Unutar mjere B2: Inovacije u poduzetništvu – udio prijavljenih žena poduzetnica bio je 17% a udio dodijeljenih potpora ženama poduzetnicama bio je 29%.

U raspravi koja je uslijedila predsjednica Odbora podsjetila je da postoji Strategija razvoja ženskog poduzetništva u RH 2014.-2020. kojoj je glavni cilj poboljšati omjer između muške i ženske poduzetničke aktivnosti. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ocijenila je kako je u posljednjih godina napravljen iskorak zahvaljujući između ostaloga i većem informiranju i educiranju žena za poduzetničke projekte.

Nakon provedene rasprave članice Odbora jednoglasno su odlučile predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije investicije za 2014. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Gordanu Sobol, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora
Gordana Sobol