8th term of the Croatian Parliament (28 December 2015 - 14 October 2016)

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 18. svibnja 2016. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Svjetske poštanske konvencije sa Završnim protokolom, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 57, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. svibnja 2016. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom potvrđuje Konvencija kako bi njezine odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Konvencijom se osobito uređuju odredbe o postupanju s osobnim podacima korisnika usluga; razvrstavanje pošiljaka na temelju njihova formata; odredbe koje uređuju elektroničke poštanske usluge; odgovornost za pošiljke, plaćanja i naplate računa u međunarodnoj razmjeni u poštanskom prometu; sloboda tranzita; plaćanje poštarine i iznimke od plaćanja poštarine; poštanske marke; poštanska sigurnost te popis osnovnih usluga.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SVJETSKE POŠTANSKE
KONVENCIJE SA ZAVRŠNIM PROTOKOLOM

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 18. svibnja 2016. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Općih pravila Svjetske poštanske unije, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 58, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. svibnja 2016. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom potvrđuju Opća pravila Svjetske poštanske unije kako bi njihove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Opća pravila osobito uređuju organiziranje, ulogu i rad Kongresa, Upravnog vijeća, Vijeća za poštansku operativu i Savjetodavnog odbora Unije te ulogu i način odabira promatrača u radu navedenih tijela; rad Međunarodnog ureda te izbor i nadležnosti generalnog direktora i zamjenika generalnog direktora Međunarodnog ureda; uspostavu, rad i tajništvo pomoćnih tijela Unije; postupak za podnošenje i razmatranje prijedloga, objavu usvojenih odluka, stupanje na snagu pravilnika i drugih usvojenih odluka;  financiranje troškova Unije, odredbe o doprinosu država članica i razrede doprinosa, nedostatak novca u proračunu, nadzor računovodstva, plaćanje računa koje šalje Međunarodni ured te ustrojstvo pododbora koje financiraju korisnici; arbitražni postupak; uporabu jezika unutar Unije, radne jezike Međunarodnog ureda, uporabu jezika u dokumentima, raspravama i službenoj prepisci te stupanje na snagu Općih pravila i vrijeme važenja usvojenih izmjena.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
 
ZAKON O POTVRĐIVANJU OPĆIH PRAVILA SVJETSKE POŠTANSKE UNIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 18. svibnja 2016. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o poštanskim uslugama plaćanja, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 59 kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. svibnja 2016. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum o poštanskim uslugama plaćanja kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Sporazumom se osigurava provedba sigurne i dostupne poštanske usluge plaćanja, prilagođene najvećem broju korisnika na temelju sustava koji omogućuje interoperabilnost mreža imenovanih operatora, kao preduvjeta uspješne komunikacije korisnika u sustavu elektroničke razmjene podataka, što je nužno za osuvremenjivanje radnih procesa te sprječavanje pranja novca i onemogućivanje financiranja terorizma i financijskog kriminala.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA
O POŠTANSKIM USLUGAMA PLAĆANJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 18. svibnja 2016. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta restrukturiranja HAC-a, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 62, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2016. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom potvrđuje Ugovor o jamstvu za zajam ugovoren Ugovorom o zajmu između društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Europske banke za obnovu i razvoj za Projekt restrukturiranja HAC-a. Ukupni troškovi povezani s Projektom iznose 250 mil. EUR i sastoje se od tranše A u iznosu od 200 mil. EUR, koje će društvo Hrvatske autoceste d.o.o. iskoristiti za zatvaranje dospjelih glavnica postojećih kredita komercijalnih banaka i tranše B u iznosu od 50 mil. EUR koje će biti iskorištene za Program restrukturiranja radne snage i financiranje kapitalnih izdataka u vezi s Programom operativnog restrukturiranja Hrvatske autoceste održavanje i naplata cestarina d.o.o. te financiranje savjetnika za privatizaciju koji savjetuje Jamca. Prema uvjetima ponuđenim od strane EBRD-a Hrvatskim autocestama, zajam je odobren na 15 godina, uključujući 2 godine počeka na otplatu glavnice.

U raspravi je zatraženo dodatno pojašnjenje vezano za sredstva namijenjena financiranju savjetnika za privatizaciju koji savjetuje Jamca. Predstavnik predlagatelja se obvezao da će članovima Odbora naknadno dostaviti odgovor pisanim putem. Također, u raspravi je izraženo mišljenje članova o potrebi održavanja sjednice Odbora na kojoj bi resorno ministarstvo prezentiralo modele naplate cestarina, odnosno predložilo rješenja vezano za pitanje visoke zaduženosti autocesta. 

Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, većinom glasova (5 ”za” i 4 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA FINANCIRANJE PROJEKTA RESTRUKTURIRANJA HAC-A

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 8. sjednici održanoj 5. svibnja 2016. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 50, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2016. godine.
Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je izložila kako se ovim prijedlogom, Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu u potpunosti usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije u dijelu koji se odnosi na paket mjera europskih pravila o državnim potporama za usluge od općeg gospodarskog interesa (tzv. SGEI paket) te sa zakonima kojima se uređuju koncesije i javna nabava. Omogućuje se precizniji postupak odabira brodara kao pružatelja usluge kroz mehanizam ugovora o javnoj usluzi sklopljenih temeljem javnih natječaja, otvorenih za sve brodare s područja Europskog gospodarskog prostora. Naime, do 01. siječnja 2017. godine moraju biti sklopljeni novi ugovori za linije temeljem natječaja koji će biti otvoreni za brodare iz EGP, a što je u skladu s obvezama Republike Hrvatske iz pristupnog ugovora sa Europskom Unijom.

U raspravi članovi Odbora su se posebno osvrnuli na činjenicu da je Republika Hrvatska u pregovorima s Europskom komisijom uspjela osigurati prijelazno razdoblje za pomorsku kabotažu na rok od osam godina, maksimalno do 1. siječnja 2017. U nastavku je raspravljano o položaju i značaju Jadrolinije. Postavljeno je pitanje da li će ova hrvatska tvrtka biti konkurentna europskim brodarima. Istaknuto je da je potrebno sačuvati ovog najvećeg hrvatskog brodara koji ima odlične reference, jer je do sada pokazao visok nivo sigurnosti putnika obzirom na činjenicu da u dugogodišnjoj plovidbi od preko 60 godina i to ploveći na najvažnijim linijama, nije imao ozbiljnijih havarija. Premda je iskazana bojazan što će donijeti liberalizacija javnog pomorskog prometa, stav je predlagatelja da posebna zaštita Jadrolinije ne bi bila u skladu sa zakonom i preuzetim obvezama, ali nije niti potrebna ako će nastaviti poslovati kao do sada. Flotu kao što ima Jadrolinija nema niti jedan europski brodar.

S tim u vezi, radi zaštite hrvatskih pomoraca ali i iz sigurnosnih razloga, istaknuta je važnost sindikata pomoraca kojeg trebaju imati tvrtke koje dođu te potpisan kolektivni ugovor kakav sada vrijedi i za Jadroliniju kao poslodavca. Također je važno da na Jadran ne dođu stari brodovi i inozemni pomorci koji su izravni konkurenti domaćoj radnoj snazi. Članovi posade moraju se služiti jezikom sukladno propisima o kabotaži u Republici Hrvatskoj kako je i propisano ovim Prijedlogom zakona. Također, brodar, brod i posada moraju zadovoljavati i druge uvjete utvrđene propisima kojima se uređuje pomorska plovidba uključujući i uvjete u pogledu broja i sastava posade te životnih i radnih uvjeta na brodovima u obalnoj i otočnoj kabotaži. 

Član Odbora osvrnuo se na članak 25. u kojemu su izbačeni parametri o postotku povećanja prometa u odnosu na važeći Zakon. Mišljenja je da će se tako omogućiti da se najvećem hrvatskom brodaru Jadroliniji daju subvencije, dok će novac zarađivati drugi prijevoznici. Predlagatelj je u odgovoru pojasnio kako se suglasnošću davatelja koncesije utvrđuje da se prijevoz bez obveze javne usluge ne obavlja više od 80% luka ticanja na liniji na kojoj se već obavlja javni prijevoz s obvezom javne usluge, odnosno da ista nije po svojim relacijama više od 80% luka ticanja istovjetna nijednoj postojećoj liniji na kojoj se obavlja redoviti javni prijevoz s obvezom javne usluge. Dakle, ticati se mogu samo do 20%. Osim toga ove linije nisu linije s obvezom javne usluge, već se na njima obavljaju usluge prijevoza na tržišnim principima. Naime, u praksi neki brodari nisu odgovarali potrebama za povećanim kapacitetima te jedino ukoliko brodar nije u mogućnosti udovoljiti zahtjevu za povećanim kapacitetom prijevoza Agencija za obalni linijski pomorski promet može dati suglasnost za obavljanje tog prijevoza drugom brodaru.
 
Raspravljano je o linijama na kojima se ne ostvaruje prosječni godišnji promet putnika veći od 300.000 putnika. Istaknuto je da u odnosu na važeći Zakon suštinskih izmjena nema, stav je da se za profitabilne linije plaća koncesija, a da se neprofitabilne subvencioniraju. Također je raspravljano o modernizaciji i obnovi putničke flote hrvatskih brodara, povlaštenoj cijeni „plavog dizela“, ekološki prihvatljivim brodovima tzv. „zelenim brodovima“.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, većinom glasova (6 ”za” i 4 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIJEVOZU
U LINIJSKOM I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU

uz sljedeći

AMANDMAN

I. Na članak 2.

 
U članku 2. kojim se mijenja članak 1.a podstavak 4. mijenja se i glasi:
 
„- Priopćenje Europske Komisije o primjeni pravila Europske unije o državnim potporama na naknadu za pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa (SL C 8, 11.1.2012.);“ 

Obrazloženje

Amandmanom se ispravlja tehnička pogreška u nazivu priopćenja Europske Komisije s obzirom da su u istom broju Službenog lista Europske unije objavljena oba priopćenja čija se primjena osigurava odredbama ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 8. sjednici održanoj 5. svibnja 2016. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 48, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. travnja 2016. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja istaknula je da je važećim Zakonom propisana nadležnost Vlade Republike Hrvatske za davanje koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra na području posebnih rezervata. Predloženim izmjenama Zakona otklanjaju se administrativne barijere i decentralizira upravljanje pomorskim dobrom u posebnim rezervatima na način da će se nadležnost za davanje koncesija u ovim rezervatima predati jedinicama područne (regionalne) samouprave.

U raspravi je podržan ovaj Prijedlog zakona jer se radi o izmjenama koje su pretežno tehničkog karaktera čiji je cilj rasterećivanje rada državne uprave i smanjenje administrativnih troškova koje se nameću prilikom odlučivanja Vlade Republike Hrvatske o koncesijama čiji prihod nije značajan, a postupak se provodi kao za koncesije od državnog značaja. Obavljanje istih poslova bit će znatno brže i operativnije, tim više, što se radi o posebnim rezervatima, odnosno uzgajalištima školjaka čije usmjeravanje razvoja ionako trebaju obavljati jedinice područne (regionalne) samouprave. U raspravi je izraženo mišljenje da je bilo potrebno uputiti u saborsku proceduru cjelovit Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama i to u prvom čitanju kako bi se mogao uspostaviti politički konsenzus.
  
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, većinom glasova (8 ”za” i 1 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O
POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 20. travnja 2016. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost COM (2015) 667, koje je predsjedniku Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 22. ožujka 2016. godine. Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila ga je Zaključkom (Klasa: 022-03/16-07/47, Urbroj: 50301-21/21-16-1) na sjednici održanoj 15. veljače 2016. godine.  Stajalište Republike Hrvatske obrazložili su predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

U raspravi, većina članova Odbora podržala je Stajalište Republike Hrvatske te naročito podupire suradnju EU agencija (posebno Frontexa, Europske agencije za pomorsku sigurnost i Europske agencije za kontrolu ribarstva) koje će interdiscipliranim pristupom efikasnije pružati potporu nacionalnim nadležnim tijelima koja obavljaju funkciju obalne straže.
 
Tijekom rasprave skrenuta je pažnja na potrebu sudjelovanja i Ministarstva obrane u izradi Prijedloga stajališta, tim više što je Obalna straža sastavni dio HRM-a. Izraženo je mišljenje da će se izmjenama predmetne uredbe izvršiti i preustroj Obalne straže u Republici Hrvatskoj. Također je istaknuto kako bi obalna straža trebala biti pod ingerencijom Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.  

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za” i 1 ”suzdržan”) utvrdio je sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost COM (2015) 667.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 20. travnja 2016. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uporabi frekvencijskog pojasa 470-790 MHz u Uniji COM (2016) 43, koje je predsjedniku Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 21. ožujka 2016. godine. Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila ga je Zaključkom (Klasa: 022-03/16-07/73, Urbroj: 50301-21/21-16-1) na sjednici održanoj 1. ožujka 2016. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložili su predstavnici Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti koji su sudjelovali u izradi Prijedloga ovoga akta. Posebno su se osvrnuli na kompromisni tekst predsjedništva Vijeća Europske Unije od 19. travnja 2016., za koje je izrađen nešto izmijenjen Prijedlog stajališta Republike Hrvatske.

Većina članova Odbora podržava Stajalište Republike Hrvatske. Navedeni Prijedlog odluke odnosi se na tzv. drugu digitalnu dividendu i dio je strategije za stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta. Frekvencijski pojas 694-790 MHz oslobodit će se za pružanje usluga bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija, a digitalno emitiranje pomaknut će se na frekvencijski pojas 470-694 MHz. U raspravi članovi Odbora podržali su prijedlog za produljenje roka za prilagodbu, definiranje mjera u slučaju kada se pojedina država članica ne pridržava međunarodnih sporazuma (u svjetlu postojećih dugogodišnjih problema smetnji između RH i Italije) te druga sporna i otvorena pitanja izražena u Prijedlogu stajališta Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za” i 1 ”protiv”) utvrdio je sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uporabi frekvencijskog pojasa 470-790 MHz u Uniji COM (2016) 43.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 20. travnja 2016. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća COM (2015) 613, koje je predsjedniku Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 21. ožujka 2016. godine. Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, usvojila ga je Zaključkom (Klasa: 022-03/16-07/17, Urbroj: 50301-21/21-16-1) na sjednici održanoj 1. veljače 2016. godine. Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno je utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća COM (2015) 613

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 5. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2016. godinu, s prijedlogom projekcija za 2017. i 2018. godinu., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2016. godine.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da su prihodi državnog proračuna za 2016. planirani na razini od 113 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 120,4 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna za 2016. iznosi oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a.
Predstavnik Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture naznačio je da je za 2016. godinu, u odnosu na Proračun za 2015. godinu, planirano povećanje sredstava. Ukupno planirana sredstva za razdjel Ministarstva iznose 6.076.245.622 kuna što je povećanje ukupnog plana za 277.469.926 kn u odnosu na Plan za 2015. godinu. Razlog navedenog povećanja su planirane pojačane aktivnosti na provedbi projekata sufinanciranih  sredstvima fondova EU te činjenica da je od 1. siječnja 2016. Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo proračunski korisnik. Projekcija proračuna za 2017. godinu raste te iznosi  6.599.802.551 kuna, a za 2018. godinu iznosi 7.277.285.616 kuna.

Planirano je smanjenje kapitalnih pomoći za održavanje željezničke infrastrukture i regulaciju prometa dok su istovremeno povećane potpore za pripremu projekata i provedbu projekta sufinanciranih sredstvima fondova EU. U 2016. godini planirana su sredstva za projekt rekonstrukcije postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Križevci (ukupna planirana vrijednost projekta je 198.000.000 EUR) i izgradnju nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec-Sveti Ivan Žabno (ukupna ugovorena vrijednost projekta je 245.000.000 kuna), koji će se nastaviti i u slijedećim godinama te će se provoditi kroz dva programska razdoblja. Sredstva su planirana u okviru projekata OP Promet (sufinanciranje sredstvima  Europskog  fonda za regionalni razvoj) i OP Konkurentnost i kohezija, koja će se provoditi kroz prioritetnu os 7. Povezanost i mobilnost (sufinanciranje sredstvima Kohezijskog fonda).

U okviru reformske mjere Racionalizacija željezničkih putničkih linija, smanjene su subvencije za poticanje željezničkog putničkog prijevoza, čime će se postojeće linije prilagoditi potrebama prijevoza putnika i mogućnostima financiranja iz državnog proračuna. Planirano je i smanjenje donacije lučkim upravama morskih luka od državnog značaja za izgradnju lučke infrastrukture i pomoć u otplati zajmova. Racionalizacijom poslovanja očekuje se povećanje njihove učinkovitosti te stvaranje uvjeta za smanjenje donacija iz državnog proračuna.

Članovi Odbora mišljenja su da smanjenje subvencija, odnosno racionalizacija redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija ne bi smjela rezultirati ukidanjem linija koje su izrazito važne za svakodnevni život otočnog stanovništva. 

Istaknuti su vrijednosno najznačajniji projekti koji se provode a to su: razvoj Zračne luke Dubrovnik, izgradnja mosta kopno-otok Čiovo u Trogiru sa spojnim cestama, izgradnja obilaznice Vodica, dovršetak projekta “Ulaz u luku Ploče” – rekonstrukcija brze ceste i izgradnja spojne ceste, izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec-Sveti Ivan Žabno i implementacija RIS-a na rijeci Savi.
Najznačajniji projekti koji se planiraju provoditi su: povezivanje izdvojenog teritorija RH-Most Pelješac, rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Križevci, razvoj infrastrukture širokopojasne pristupne mreže slijedeće generacije, uređenje vodnog puta rijeke Save, uređenje ušća rijeke Drave u Dunav i dr.

Raspravljano je o modelu načina vraćanja duga Hrvatskih cesta koji iznosi oko 10,5 milijardi kuna. Trenutno se radi na izradi modela za refinanciranje i povrat koji bi bio moguć kroz duži vremenski period (20 godina). Jedno od rješenja su korporativne obveznice uz jamstvo Svjetske banke.

U raspravi članovi Odbora zatražili su dodatne informacije vezano za projekte koje su u pripremi i provedbi, osobito one koji se sufinanciraju iz fondova EU. Posebno su se osvrnuli na projekt izgradnje Podravsko–bilogorskog ipsilona te druge projekte na kontinentu.

U tijeku je izrada studija na okoliš projekta nastavka izgradnje brze ceste Omiš-Trogir, odnosno dionice od Splita do Omiša. Istaknuta je važnost realizacije ovoga projekta jer se radi o jednoj od najzaglušenijoj prometnica u Republici Hrvatskoj. Također je postavljeno pitanje u kojoj je fazi izgradnja obilaznice Dicma.

Što se tiče investicija u realizaciji projekta željezničke dionice Dugo Selo-Križevci izražena je bojazan da li će se moći koristiti sredstva iz EU fondova obzirom na sve dosadašnje probleme.

Članovi Odbora su se u raspravi osvrnuli i na situaciju visoke zaduženosti  Hrvatskih autocesta te modelu rješavanju ovoga pitanja u budućnosti (monetizacija, vinjete, beskontaktna naplata).
Posebno zanimanje posvećeno je projektu Pelješki most te mogućem vremenu početka radova. Izgradnja Pelješkog mosta je u vrhu važnosti projekata od strane države.

Zaključno, predsjednik Odbora kazao je da Odbor može biti zadovoljan što Prijedlog proračuna na poziciji resornog Ministarstva ima uzlaznu crtu. Osobito je istaknuo važnost projekta koji se sufinaciraju sredstvima fondova EU.
 
Nakon provedene rasprave, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu nije dobio potrebnu većinu glasova nazočnih članova Odbora (4 ”za”, 2 ”protiv” i 2 ”suzdržana).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                                        Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 05. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2016. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna. Ostvareni prihodi i primici te izvršeni rashodi i izdaci iz razdoblja privremenog financiranja uključeni su u proračun tekuće godine.

Nakon provedene  rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (5 ”za”, 2 ”protiv” i 1 ”suzdržan) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG
PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                                        Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 18. veljače 2016. godine raspravio je Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti sustava javne nabave u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio glavni državni revizor, aktom od 16. studenoga 2015. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno izlaganje dali su predstavnici Državnog ureda za reviziju. Istaknuli su da je obavljena revizija učinkovitosti sustava javne nabave u sedam trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske za 2012.-2014. Revizijom su obuhvaćena Financijska agencija, HŽ Cargo d.o.o., HŽ Infrastruktura d.o.o., HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Narodne novine d.d., Plinacro d.o.o. i Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. Prema izvješćima društava, ukupna vrijednost javne nabave za navedeno razdoblje iznosila je 8.199.872.366,00 kn, od čega je revizijom obuhvaćeno 6.387.851.288,00 kn ili 77,9 % ukupne vrijednosti javne nabave. Vrijednost javne nabave u trgovačkom društvu HŽ Cargo d.o.o. iznosila je 607.482.938,00 kn,  HŽ Infrastruktura d.o.o. 3.862.134.798,00 kn i HŽ Putnički prijevoz d.o.o. 2.730.955.945,00 kn. Predmet revizije bile su aktivnosti društava vezane uz provedbu postupaka javne nabave, što je obuhvatilo proces planiranja i provedbu postupaka nabave, zaključenje i praćenje provedbe ugovora, sustav kontrola te usklađenost postupaka nabave sa zakonima i drugim propisima.

Revizijom je među ostalim utvrđeno da rokovi u kojim su organizacijske jedinice obvezne dati prijedloge za izradu plana nabave, nisu određeni. Društva ne prate ostvarenje plana nabave i nije određeno tko je odgovoran za praćenje ostvarenja plana nabave. Pojedine usluge nabavljene su bez primjene propisanih postupaka javne nabave te su pojedini postupci nabave provedeni sa zakašnjenjem, a nabava je obavljena bez zaključenih ugovora.

Državni ured za reviziju dao je preporuku o potrebi donošenja planova nabave prije početka poslovne godine na koju se odnose, planiranju nabave isključivo stvarno potrebnih roba, radova i usluga, pri tome vodeći računa o financijskim mogućnostima. Nužno je urediti način upravljanja i odgovornosti u provedbi postupaka javne nabave. Također je potrebno  pravodobno pokretati postupke javne nabave i zaključivati ugovore.
U raspravi članovi Odbora posebno su se osvrnuli na ocjenu Državnog ureda za reviziju kojom je konstatirano da sustav javne nabave u HŽ Cargo d.o.o., HŽ Infrastruktura d.o.o. i HŽ Putnički prijevoz d.o.o. nije bio učinkovit te su potrebna značaja poboljšanja.

Postavljeno je pitanje zakonskih sankcija za ovakav rad Društava te je izraženo mišljenje da se radi o kriminalu i pogodovanju. S tim u vezi postavljeno je pitanje kakva se poruka šalje privatnim tvrtkama. Smatraju da bi bilo važno vidjeti što je Državno odvjetništvo odradilo po ovom pitanju. Predlagatelj je dodatno pojasnio da su ova Društva prvi put obuhvaćena revizijom od strane Državnog ureda za reviziju jer se radi o poduzetnicima koji ionako podliježu vanjskoj reviziji.

Raspravljano je i o HŽ Cargo d.o.o. koji od siječnja 2014. nije više obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi. Postavljeno je pitanje zbog kojih razloga je Ministarstvo gospodarstva dalo mišljenje da Društvo ne ispunjava zakonom propisane uvjete.

Poštivanje zakona i propisanih procedura prilikom javne nabave od osobite je važnosti radi djelatnosti navedenih Društava. Pohvaljen je Plinacro do.o.o. za koga je državna revizija utvrdila da je njihov sustav javne nabave bio učinkovit, dok se za HŽ Cargo d.o.o., HŽ Infrastruktura d.o.o. i HŽ Putnički prijevoz d.o.o. može konstatirati da su devalvirala po svim propisima.
 
Iako je u cjelini pohvaljeno predmetno Izvješće, dana je primjedba da nisu obuhvaćeni svi projekti, naročito neki za koja su dodijeljena značajna sredstva, a radi se o projektima HŽ Cargo d.o.o. i HŽ Infrastrukturi d.o.o. (pruga Dugo Selo – Križevci i ranžirni kolodvor Žitnjak).

Predsjednik Odbora naglasio je da vrijednost javne nabave u HŽ Cargo d.o.o., HŽ Infrastruktura d.o.o. i HŽ Putnički prijevoz d.o.o. čini većinu vrijednosti nabave svih ovih sedam Društava obuhvaćenih revizijom. Ocjena “nije učinkovit te su potrebna značaja poboljšanja” u skali do četiri bila bi dovoljan, što nije zadovoljavajuće, tim više što se radi o državnim tvrtkama koje imaju dovoljno financijskih sredstava i stručnog kadra, a postupci nabave nisu bili u skladu sa zakonskim i drugim propisima.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti sustava javne nabave u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 18. veljače 2016. godine, raspravio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. veljače 2016. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog plana raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
     
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se pravna stečevina Europske unije kontinuirano razvija, stoga je i tijekom 2016. godine potrebno uskladiti postojeće propise s novim zakonodavstvom Europske unije. Prijedlogom plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije predviđeno je donošenje ukupno 75 zakona u 2016. godini. Od navedenog ukupnog broja planirano je donošenje 8 zakona iz područja pomorstva, prometa i infrastrukture.

Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

PLAN USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE S PRAVNOM STEČEVINOM EUROPSKE UNIJE ZA 2016. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Pero Ćosić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 28. siječnja 2016. godine raspravio je Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lučkih uprava, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 15. svibnja 2015. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dala je predstavnica Državnog ureda za reviziju. Istaknula je da je obavljena financijska revizija 14 lučkih uprava, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2013. godinu. Izraženo je šest bezuvjetnih mišljenja, sedam uvjetnih mišljenja i jedno nepovoljno mišljenje. Šest bezuvjetnih mišljenja izraženo je u odnosu na Javnu ustanovu Lučku upravu Osijek, Javnu ustanovu Lučku upravu Vukovar, Javnu ustanovu Lučku upravu Slavonski Brod, Javnu ustanovu Lučku upravu Split, Lučku upravu Šibensko-kninske županije i Lučku upravu Zadar. Uvjetna mišljenja izražena su naspram Lučke uprave Dubrovnik, Lučke uprave Pula, Lučke uprave Rijeka, Lučke uprave Senj, Lučke uprave Sisak, Županijske lučke uprave Cres i Županijske lučke uprave Krk, dok je nepovoljno mišljenje izraženo za Županijsku lučku upravu Rab.

Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koji su utjecali na izražavanje mišljenja odnose se na sustav unutarnjih kontrola, planiranje i računovodstveno poslovanje, prihode, rashode, programe i projekte te postupke javne nabave.

Državni ured za reviziju naložio je: unapređenje sustava unutarnjih kontrola, donošenje pisanih procedura i uputa za značajnije poslovne procese te poduzimanje radnji za uređenje načina rada kako bi se osigurao kvalitetni nadzor financijsko materijalnog poslovanja lučke uprave. Radi kontrole naplate lučke pristojbe naložio je zatražiti od linijskog prijevoznika dostavu podataka o broju prevezenih putnika i vozila. Također je naložio poduzimati mjere za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima te je predložio propisati uvjete, kriterije i postupke provođenja mjera naplate i otpisa potraživanja. Državni ured za reviziju zatražio je i obavljanje nadzora i provjeravanje plana i godišnjeg operativnog programa ovlaštenika koncesije u skladu s odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Predstavnik Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture istaknuo je da su lučke uprave za koje je izraženo uvjetno i nepovoljno mišljenje od strane Državnog ureda za reviziju u velikoj mjeri otklonile nedostatke utvrđene revizijom lučkih uprava za 2013. godinu. S tim u vezi, Ministarstvo će nastaviti vršiti pojačani nadzor ovih lučkih uprava, kako bi se uočeni nedostaci Državnog ureda za reviziju u potpunosti otklonili. Naglašeno je da se uglavnom radi o županijskim lučkim upravama.

U raspravi je od predlagatelja zatraženo dodatno pojašnjenje i dana primjedba da u Izvješću nije iskazana ukupna vrijednost javne nabave za koje nisu raspisivani javni natječaji već su se poslovi sklapali izravnim ugovaranjem, a u najvećem dijelu odnosi se na lučke uprave Pula, Senj, Krk i Rab.

Ujedno je predstavnica predlagatelja dodatno iznijela podatke u svezi projekata. U revizijom obuhvaćenih 14 lučkih uprava financirana su 32 programa i projekta u koje je uloženo 293 milijuna kuna. Programi i projekti financirani bespovratnim sredstvima Europske unije iznose 496 tisuća kuna.

U daljnjoj raspravi pohvaljen je rad Državnog ureda za reviziju na dobro pripremljenoj dokumentaciji  iznesenoj u Izvješću. Također je pohvaljen rad lučkih uprava na rijekama, posebice Osijek, Vukovar i Slavonski Brod jer su za njihova financijska izvješća i poslovanje izražena bezuvjetna mišljenja od strane državne revizije.

Izražena je zabrinutost vezano za kašnjenja u provođenju velikih projekata u lučkim upravama. Naročito se to odnosi na Lučku upravu Ploče koja nije obuhvaćena revizijom i ovim Izvješćem, između ostalog, iz razloga što je u ranije obavljenoj reviziji izraženo bezuvjetno mišljenje. Članovi Odbora mišljenja su da sadašnja situacija nije dobra jer projekt uvelike kasni i trebalo bi napraviti dodatnu reviziju. Spomenuti su i problemi ulaganja u projekt (Rijeka Gateway) kod Lučke uprave Rijeka koji se ne odvijaju planiranom dinamikom; od kašnjenja radova, produžavanja rokova do mijenjanja prvobitnih planova ulaganja. Predložena je kvalitetnija priprema projekata prije njihove realizacije.

Raspravljano je i o izvanbilančnim zapisima, obvezama za kredite te rokovima i otplatama  kredita za Lučku upravu Pula. Također je rapravljano o lučkim pristojbama i naknadama, prednostima uvođenja CIMIS-a (Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav) u jačanju kontrole nadzora broja putnika.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (8 ”za”, 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lučkih uprava.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Peru Ćosića, predsjednika Odbora, odnosno u slučaju njegove spriječenosti Vedrana Babića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA

                                        Pero Ćosić