8th term of the Croatian Parliament (28 December 2015 - 14 October 2016)

Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 2. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine raspravio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, s Prijedlogom projekcija za 2017. i 2008. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, aktom od 10. ožujka 2016. godine, dostavila Vlada Republike Hrvatske

Odbor je navedeni prijedlog raspravio na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je objedinio rasprave po točki a) i točki b). Uvodno predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, s Prijedlogom projekcija za 2017. i 2018. godinu nastao u uvjetima snažnih izazova za ekonomsku politiku Republike Hrvatske, koji se temelje na naporima u dva ključna područja: stabilizaciji i smanjivanju javnog duga te odgovarajućim strukturnim reformama u svrhu jačanja temelja za rast u srednjoročnom razdoblju. Smanjenje javnog duga imat će trostruko uporište i to kroz fiskalnu konsolidaciju koju se temelji na smanjenju proračunskog manjka i njegovog dovođenja na održivu razinu, kroz aktivaciju državne imovine, koja može izravno doprijeti smanjenju javnog duga te kroz svekoliko poticanje ekonomskog oporavka.

Posebna pozornost posvetit će se potrebi prilagodbe ekonomskih politika u svrhu poštivanja načela fiskalne konsolidacije koja neće narušiti temelje za gospodarski rast. Značajan doprinos rastu dat će EU fondovi, posebice u strateški važnim područjima infrastrukture, energetike, turizma i poljoprivrede. Ukupni prihodi Državnog proračuna u 2016. predloženi su u iznosu od 114,9 milijardi kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 122,4 milijardi kuna, čime je manjak Državnog proračuna planiran u iznosu od 7,5 milijardi kuna ili 2,2 % BDP-a.

U idućim godinama predviđa se dodatno smanjenje manjka proračuna opće države i to na razinu od 2,0 % BDP-a u 2017. godini i 1,7 % BDP-a u 2018. godini.

Predstavnik predlagatelja upoznao je zastupnike i s prihodima poslovanja izvanproračunskih korisnika za 2016. godinu koji su planirani u iznosu od 29,9 milijardi kuna, dok su za 2017. godinu projicirani i iznosu od 29,4 milijardi kuna, a za 2018. godinu u iznosu od 30,5 milijardi kuna. Rashodi poslovanja izvanproračunskih korisnika u 2016. godini planirani su u iznosu od 29 milijardi kuna, a u 2017. i 2018. godini projiciraju se u iznosu od 27,2 milijarde kuna. Sa svim ostalim stavkama rashodi od 31,1 milijardu kuna čine manjak od 1,2 milijarde kuna ili 0,4 % BDP-a u 2016. godini.

Predstavnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske uvodno je obrazložila prijedlog plana za 2016. godinu. Za Hrvate izvan Republike Hrvatske je ukupno osigurano u državnim tijelima 130.415.305,47 kuna, što je u odnosu na 2015. godinu manje za 7.325.424,53 kuna. Predstojnica Ureda je obrazložila na što se odnosi smanjenje:
- manja rata kredita za Sveučilište u Mostaru od 1.107.000,00 kuna
- na stavci 032 Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske smanjenje za 2.827.439,00 kuna zbog manjih troškova emitiranja televizijskog i radijskog programa radi prelaska na internetski medij te ukidanja srednjeg i kratkog vala zbog istih razloga.

Zapravo jedino realno smanjenje se odnosi na stavku 033 Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u prijedlogu od 2.500.000,00 kuna u odnosu na prethodnu godinu od 6.500.000,00 kuna.

U raspravi većina članova Odbora podržala je Prijedlog Državnog proračuna, uz zaključak da  će se zatražiti objašnjenje od Vlade Republike Hrvatske i moguća rješenja za povećanje ove stavke s obzirom na velike potrebe.

Nakon provedene rasprave Odbor je s 5 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“ odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2017. I 2018. GODINU.

Odbor je s 5 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“ odlučio prihvatiti Financijske planove izvanproračunskih korisnika za 2016. godinu s projekcijama za 2017. i 2018. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Božo Ljubić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof. dr.sc. Božo Ljubić

Odbor je dana 10 .veljače 2016. održao svoju konstituirajuću- prvu sjednicu na kojoj je dogovoreno da se pristupi izradi plana i programa rada Odbora.

Na sjednici Odbora je zaključeno da Odbor bude središnje tijelo Hrvatskog sabora na kojem će se raspravljati i definirati politika Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske, te insistirati na dosljednoj provedbi Ustava i zakona o odnosima Republike Hrvatske i Hrvatima izvan Republike Hrvatske, vodeći računa da se radi o Hrvatima koji pripadaju u najmanje tri kategorije:
- Hrvati u Bosni i Hercegovini gdje su konstitutivan/tvorben i suveren narod
- Hrvati koji žive kao manjine u europskim državama
- Hrvati koji žive kao dijaspora u europskim i prekooceanskim državama.

Predsjednik Odbora u uvodnom izlaganju je naglasio ono što je važno za sve hrvatske državljane izvan Republike Hrvatske, a to je izjednačavanje ostvarivanja prava glasa hrvatskih državljana izvan Republike Hrvatske s ostalim hrvatskim državljanima, kao temeljnog ljudskog prava u demokratskim državama. S obzirom da je za to neophodna promjena Ustava koja zahtjeva potporu najmanje 2/3 zastupnika u saboru, neophodno je zajednički raditi na dobivanju široke potpore u Saboru.

Očuvanje nacionalnog političkog subjektiviteta Hrvata u Bosni i Hercegovini, te razvijanje bliskih odnosa i suradnje Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom je primarni strateški interes Hrvatske.   Stoga je nužno da se Hrvatska snažno angažira i da se  ostvari puna ustavna jednakopravnost i suverenost Hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao i da se Bosni i Hercegovini pomogne kako bi što prije postala članica Europske Unije i NATO.

Hrvatska dijaspora je dala nemjerljiv doprinos u procesu demokratskih promjena u Hrvatskoj i  u obrani Hrvatske u domovinskom ratu.

Hrvatska dijaspora je ogroman razvojni resurs i zadaća je Hrvatskog sabora i Vlade,  na najbolji način apsorbirati sav domoljubni, kreativni i gospodarski potencijal hrvatske dijaspore na svekoliku korist kako domovinske tako i iseljene Hrvatske.

Potpora očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta Hrvata  koji žive u susjednim i ostalim europskim zemljama kao manjine, od izuzetnog je značaja za sveukupni razvoj hrvatskog nacionalnog bića, te kao zalog unapređenja suradnje Hrvatske i država u kojima Hrvati žive kao manjina.

Hrvatska je na primjeran europski način riješila položaj manjina koje žive u Hrvatskoj i stoga ima i moralno i svako drugo pravo zahtijevati da se na isti način riješe prava Hrvata koji žive  kao manjine u drugim državama.
 
Nakon rasprave na Odboru je zaključeno da se u procesu izrade nacrta plana i programa, koji se planira usvojiti na sljedećoj sjednici, uključe svojim doprinosom svi članovi Odbora.                                                                      

PREDSJEDNIK  ODBORA
Prof.dr.sc.Božo Ljubić v.r.