Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora razmotrio je na 21. sjednici, održanoj 14. listopada 2025. godine, u drugom čitanju Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P.Z. br. 201, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2025. godine.
Odbor je, u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Rasprava je, sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provedena objedinjeno s raspravom o Prijedlogu polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu.
Predstavnica Ministarstva financija istaknula je da je makroekonomski okvir rebalansa proračuna definiran projekcijama iz travnja ove godine, a nove projekcije očekuju se krajem listopada 2025. godine u okviru nacrta proračunskog plana za 2026. godinu. Očekuje se, što se tiče makroekonomskih kretanja, realni rast BDP-a od 3,3%, nakon rasta od 3,9% u 2024. godini, čija je glavna odrednica rast osobne potrošnje i bruto investicija. Što se tiče prihodovne strane proračuna, ukupni prihodi novim planom za 2025. godinu povećavaju se za 30 milijuna eura u odnosu na prvotni plan te će iznositi 33 milijarde eura. Rashodi se smanjuju novim planom za 223 milijuna eura te će iznositi 36,8 milijardi eura. Radi se o dvije kategorije rashoda – rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, koji se smanjuju za 454 milijuna eura, dok se rashodi financirani iz EU i ostalih izvora povećavaju za 231 milijun eura. Najznačajnija povećanja odnose se na mirovine, plaće, socijalne naknade, dodatni rodiljni dopust te ulaganja u prometni sektor i poljoprivredu, a najznačajnije smanjenje na kapitalne investicijske projekte uslijed promjene u dinamici provedbe tih projekata te zamjene izvora financiranja, gdje se opći izvori financiranja zamjenjuju financiranjem iz EU sredstava. Kada se sučele prihodovna i rashodovna stranu ovogodišnjeg rebalansa, dolazi se do rezultata opće države od -2,9% BDP-a u 2025. godini, prema metodologiji koja je usporediva za sve države članice EU, i udjela javnog duga u BDP-u od 56,9% u odnosu na 57,6% iz 2024. godine. Što se tiče Zakona o izvršavanju Državnog proračuna, radi se o jednogodišnjem aktu koji ide uvijek uz predlaganje Državnog proračuna Republike Hrvatske i uz predlaganje Izmjena i dopuna Državnog proračuna. Tim zakonom povećava se iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala i tekuće otplate glavnice državnog duga, što je iskazano u računu financiranja te se također mijenja visina zaduženja i tekuće otplate glavnice duga iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna.
U raspravi je navedeno da je došlo do značajnog smanjenja sredstava za Ured za ravnopravnost Vlade Republike Hrvatske. Nadalje, sredstva namijenjena Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, umjesto da su povećana, jer svakim novim donesenim zakonom pravobraniteljici se daje nova ovlast, dolazi do smanjenja sredstava. Zatim je ukazano da je, na poziciji Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, došlo do smanjenja sredstava za unapređenje zaštite žrtava nasilja u obitelji te do smanjenja sredstava za koordinaciju provedbe Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Također je istaknuto da su sredstva na poziciji Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine namijenjena stambenom zbrinjavanju žrtava nasilja u obitelji smanjena za čak 57%.
S druge strane, izražen je stav da se kod rebalansa proračuna radi o izmjenama financijskog plana Državnog proračuna, svojevrsnog pospremanja financija do kraja tekuće godine, a ne radi se o generalnom i kontinuiranom smanjivanju sredstava. Pozvano je Ministarstvo financija da napravi analizu koliko je došlo do povećanja ili smanjenja sredstava za aktivnosti poticanja ravnopravnosti spolova od 2011. godine do danas.
U odgovoru na postavljena pitanja predstavnica Ministarstva financija pojasnila je da se rebalans radi na način da se napravi vrlo temeljita i duboka analiza te da se sredstva za određene projekte ne oduzimaju, samo se prilagođavaju dinamici njihove provedbe. Stoga se očekuje da se navedena sredstva troše u idućim razdobljima. Također, istaknuto je da su sredstva za Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova od 2022. godine povećana za više od 200%.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje:
Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Marija Lugarić, mag. prim. educ., predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti Tomislav Josić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marija Lugarić, mag. prim. educ.