Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 6. sjednici održanoj 28. ožujka 2025. godine razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 26. ožujka 2025. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora isti donese po hitnom postupku.
Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio važnost donošenja ovoga zakona kako bi se obilježavanjem omogućilo na dostojanstven način odati pijetet i trajno sjećanje na svu poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu te da se njihova žrtva nikada ne zaboravi. Tijekom Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj za vrijeme velikosrpske agresije poginulo je više od 400 djece, dok ih je više od 1200 ranjeno, od kojih su mnogi ostali trajni invalidi. Mnogi su bili izloženi nasilju, gubitku obitelji i prijatelja, te fizičkim i emocionalnim traumama. Njihove žrtve i patnje svjedoče o okrutnosti rata i potrebi da se takvi zločini nikada ne zaborave niti ponove.
Stradanje djece bilo je rasprostranjeno diljem Hrvatske. Djeca su ginula u Vukovaru. Osijeku, Karlovcu, Dubrovniku a i mnogim drugim gradovima i mjestima, ali posebno teško stradao je Slavonski Brod, gdje je ubijeno čak 28 djece, što ga čini gradom s najvećim brojem dječjih žrtava u Hrvatskoj. Posebno je tragičan bio 3. svibnja 1992. godine u Slavonskom Brodu, koji je ostao upamćen kao jedan od najkrvavijih dana za djecu tijekom rata. Tog dana je u samo jednom napadu ubijeno šestero djece. Unatoč razmjerima stradanja, tema djece žrtava rata dugo je bila nedovoljno istražena. Postoje samo dva spomenika posvećena stradaloj djeci i to oba u Slavonskom Brodu. Jedan pod nazivom Prekinuto djetinjstvo, upravo iz razloga prekinutih mladih i nevinih života koji nisu uspjeli spoznati svu ljepotu življenja života ni zemlje u kojoj žive. U novije vrijeme pojavila se inicijativa za očuvanje sjećanja na stradale. Organiziraju se komemorativni skupovi poput „Mali križ – velika žrtva“ u Slavonskom Brodu gdje se odaje počast poginuloj djeci.
Važnost propisivanja 3. svibnja spomendana Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu i njegovim obilježavanjem iznimna je kako za priznanje žrtve obitelji stradale djece i sjećanje na njihov najveći gubitak, tako i za buđenje opće svijesti o tome koliko ratovi utječu na obitelji, te koliko je važno da niti jedno dijete ne bude žrtva rata.
Predsjednik Odbora pozdravio je i pohvalio uvođenje ovog spomendana koji predstavlja važan korak u očuvanju sjećanja na tragične događaje iz hrvatske povijesti i podizanju svijesti o važnosti zaštite djece u ratnim sukobima.
Prema prijedlogu zakonskih izmjena koje je Ministarstvo pravosuđa, a na inicijativu Ministarstva hrvatskih branitelja uputilo u javnu raspravu, novi spomendan biti će obilježen već ove godine, kada Republika Hrvatska obilježava 30. godina od završetka Domovinskog rata.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su, sa 11 glasova ZA, podržali donošenje sljedećeg zaključka:
Odbor za ratne veterane predlaže Hrvatskome saboru da donese zakon o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.
Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić