Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, na 50. sjednici održanoj 14. srpnja 2026. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Dodjela i korištenje potpora iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u Republici Hrvatskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 31. ožujka 2026. godine.
Nakon uvodnog obrazloženja predstavnika Državnog ureda za reviziju, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u raspravi su članovi Odbora pozitivnim ocijenili Izviješće i istaknuli kako je isto detektiralo sve probleme na koje ukazuju hrvatski poljoprivrednici. Rečeno je da proizvodnju hrane treba promatrati kroz prizmu nacionalne sigurnosti i raditi na dostizanju samodostatnosti u proizvodnji osnovnih poljoprivrednih proizvoda, a provedba poljoprivredne politike treba prepoznati potrebe sektora kako bi ulaganja polučila rezultate. U raspravi je rečeno i da su potpore iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj pomogle poljoprivrednicima, OPG-ovima i jedinicama lokalne samouprave te da je za uspješnost provedbe poljoprivredne politike u budućnosti potrebno osigurati partnerski odnos, prepoznati potrebe sektora i smanjiti administrativno opterećenje. Izraženo je i nezadovoljstvo zbog brzine rješavanja natječaja za mlade poljoprivrednike kao i suprostavljena mišljenja o važnosti i ulozi lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) te je rečeno da bi uz kadrovsko kapacitiranje Agencije za plaćanja bilo potrebno ulagati i u kadrove uposlenih u LAG-ovima jer su oni najbliži na terenu korisnicima sredstava. Ukazano je na važnost ubrzavanja procedura dodjele europskih sredstava i rečeno kako bi za učinkovitost provedbe hrvatske Strategije razvoja poljoprivrede do 2030. godine bilo važno donijeti provedbene dokumente kojima će se ista realizirati. Rečeno je i da je za bolje strateško pozicioniranje važno pronaći odgovarajuće rješenja za temeljne probleme i izazove s kojima se poljoprivredno prehrambeni sektor susreće. Uz ova rješenja i administrativno rasterećenje važno je postaviti jasne kriterije provedbe, koje će garantirati bržu apsorpciju sredstava. Zbog strukture hrvatske poljoprivrede posebno je naglašena važnost ulaganja u manje investicije (100.000 – 150.000 €).
U raspravi je rečeno i da Izvješće potvrđuje koliko su europske potpore važne za hrvatske poljoprivrednike te je posebno naglašeno da potpore primaju proizvođači u svim državama članicama, a hrvatski poljoprivrednici bi bez potpora teško održali svoju proizvodnju, dohodak i konkurentnost. Ipak, kako je rečeno, više od 3,5 milijardi eura uloženih sredstava u proteklih desetak godina nije dovelo do razmjernog rasta sektora, a nominalna vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje porasla je oko 9 %, dok je u drugim državama članicama rast iznosio oko 52 %, a produktivnost hrvatske poljoprivrede i dalje je znatno ispod europskog prosjeka. Pri tome izvozimo sirovine, uvozimo gotove proizvode veće dodane vrijednosti, a uz visoku samodostatnost u žitaricama i uljaricama, ne proizvodimo dovoljno mesa, mlijeka, voća i povrća. Posebno je naglašeno kako su Strategijom poljoprivrede određeni ciljevi pa je potpore potrebno preciznije usmjeriti prema deficitarnim sektorima, preradi, generacijskoj obnovi te malim i srednjim gospodarstvima. Nije realno da se u istoj kategoriji natječu svinjogojci i voćari, mljekari i maslinari, niti mali i veliki proizvođači, a posebno zabrinjava što investicijske potpore prima samo 2,7 % poljoprivrednih gospodarstava, iz čega proizlazi da pristup ulaganjima nije dovoljno širok. U tom smislu, istaknuto je kako potpore treba još bolje usmjeriti kako bi donijele veći rast proizvodnje, prerade, produktivnosti i samodostatnosti, a natječaji moraju biti prilagođeni stvarnim razlikama među sektorima i veličinama gospodarstava, dok se njihov uspjeh treba mjeriti rezultatima, a ne samo iskorištenošću sredstava.
Upitano je kako će Ministarstvo buduće natječaje povezati s ciljevima Strategije poljoprivrede te ih diferencirati prema sektorima i veličini gospodarstava, čime bi se povećala samodostatnost, ojačala prerada i omogućio pristup investicijskim potporama većem broju malih i srednjih proizvođača. Postavljeno je i pitnje koje će konkretne kadrovske, organizacijske i digitalne mjere poduzeti Agencija kako korisnici više ne bi godinu ili dvije čekali odluku i isplatu, te može li se odrediti jasan maksimalni rok za obradu zahtjeva. Državnoj reviziji upućen je upit da li postojeći sustav dovoljno precizno prati učinak potpora na rast proizvodnje, prerade, produktivnosti i samodostatnosti te bi li trebalo redovito pratiti i javno objavljivati raspodjelu investicijskih potpora prema sektorima i veličini gospodarstava. Zatraženo je pojašnjenje zbog kojih je razloga iz provedbenog Pravilnika izbrisan rok od 120 dana u kojemu Agencija mora donijeti odluku o dodijeli sredstava korisnicima.
Povećanje proizvodnje uvijek je limitirano, pa je zbog toga potrebno raditi na povećanju dodane vrijednosti proizvoda sektora, odgovorio je predstavnik Ministarstva i dodao da su lokalne akcijske grupe važne zbog svoje uloge u lokalnim i regionalnim sredinama, ali i njihove povezanosti sa samim proizvođačima. Ministarstvo će, premještanjem djelatnika, kapacitirati odjel Ministarstva nadležan za žalbene postupke u drugom stupnju kako bi se smanjilo rok za čekanje rješenja. Ukupno su za 666 mladih poljoprivrednika odobrena sredstava, a uskoro se očekuje potpisivanje ugovore, odgovorio je predstavnik Ministarstva i pri tome ukazao na važnost rada savjetodavne službe. Kako je rekao, izvore sredstava za izgradnju dodatnih skladišnih kapaciteta moguće je planirati i u okviru NATO sredstava namijenjenih obrambenim izdacima, od kojih se iznos od 1,5 % BDP-a odnosi na namjenska ulaganja u infrastrukturu za civilnu i vojnu uporabu. Predstavnik Agencije je, govoreći o specifičnostima rada u Agenciji rekao kako je novouposlenim djelatnicima potrebna godina dana kako bi se upoznali s pravilima rada i osamostalili u radu, pa je i to razlog kadrovske potkapacitiranosti Agencije. Posebno je naglasio kako se tijekom 2025. godine radilo na natječajima iz dva programska razdoblja, što je usporilo provedbu natječaja. Dodatni problem je i potreba za nadopunom dokumentacije koja se dostavlja na natječaj, pa zbog toga nije opravdano propisivati rokove u kojima Agencija treba donijeti svoje odluke jer su isti neoodrživi. Kako bi se smanjio administrativni teret za korisnike i postupci ubrzali, Agencija se povezala sa dostupnim registrima u Republici Hrvatskoj, uključujući i Poreznu upravu, upravo iz razloga brže i protočnije administrativne kontrole.
Predstavnica Ministarstva je podsjetila kako su iznosom od 3,5 milijardi eura obuhvaćene potpore dohotku iz I stupa te ruralni razvoj iz II stupa Zajedničke poljoprivredne politike, ali i obveza izdvajanja 35 % sredstava namijenjenih očuvanju okoliša. Osvrnula se i na dohodak u poljoprivredi i rekla kako je isti sa 4100 eura u 2014. godini povećan na 9000 eura u 2020. godini. Predstavnica Državnog ureda za reviziju pohvalila je suradnju s Ministarstvom i Agencijom prilikom izrade ovog Izvješća i dodala kako je Državni ured za reviziju, kroz upitnik upućen korisnicima potpora, u izradu Izvješća uključio i krajnje korisnike potpora koji su potvrdili svojim odgovorima nalaze revizije. Zaključno je posebno ukazala na nepovezanost sektorskih strateških dokumenata s provedbenom i planskom dokumentacijom koja je podloga za financiranje iz europskih sredstava i rekla kako ovaj problem postoji i u drugim sektorima, a ne samo u poljoprivredi.
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru usvajanje slijedećeg
Z A K LJ U Č K A
Prihvaća se izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti Dodjela i korištenje potpora iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u Republici Hrvatskoj.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir