.png)
Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora održao je 21. rujna 2009. godine tematsku sjednicu (25. sjednicu Odbora) povodom 22. rujna – Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Na tematskoj sjednici sudjelovali su osim članica Odbora i predstavnici svih relevantnih ministarstava, sutkinje, koordinatori/ce za ravnopravnost spolova u tijelima državne uprave, kao i brojne predstavnice nevladinih udruga koje se bave zaštitom žrtava nasilja u obitelji.
U uvodnom izlaganju predsjednica Odbora Gordana Sobol iznijela je najnovije podatke Ministarstva unutarnjih poslova, prema kojima je policija samo u prvoj polovici ove godine otkrila i kazneno prijavila 527 osoba zbog počinjenja 616 kaznenih djela nasilničkog ponašanja u obitelji sukladno odredbama KZ-a. Čak 74,97% žrtava su osobe ženskog spola. U istom je razdoblju počinjeno 17 ubojstava u obitelji (od čega su žrtve u čak 12 slučajeva bile žene). U istom razdoblju čak 7815 počinitelja i 9823 žrtava prijavljeno je prema odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
U raspravi koja je uslijedila sudjelovao je velik broj sudionika koji su govorili o svojim iskustvima u tretiranju problema i zaštiti žrtava nasilja u obitelji, navodeći brojne konkretne primjedbe i prijedloge za poboljšanje postojećeg Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
Predstavnice Autonomne ženske kuće Zagreb (AŽKZ) upozorile su kako se često za brutalno nasilje nad trećom osobom, na ulici, poseže za kaznenim odredbama, dok se za isto nasilje u obitelji predmet šalje na prekršajni sud pa se tu može govoriti o diskriminaciji žena. Nadalje, teško se dolazi do zaštitnih mjera za žene izvrgnute obiteljskom nasilju a prosjeku se na njih čeka oko pola godine.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik iznijela je podatak kako sve više pritužbi (upućenih njezinom Uredu) ukazuje na to da policija kod nasilja u obitelji privodi i žrtvu i nasilnika. Pravobraniteljica također smatra da, premda u prvom čitanju nije prošao prijedlog da policija direktno, na licu mjesta, izrekne zabranu pristupa prema osobi koja je nasilna, od toga ne treba odustati kod drugog čitanja novog prijedloga Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u Hrvatskom saboru. U postupcima u vezi s obiteljskim nasiljem policija bi trebala odvojeno ispitivati muškarca i ženu, a na teren bi trebale češće izlaziti policajke.
Najveći iskorak koji donosi novi zakonski prijedlog jest uvođenje kategorije "ekonomskog nasilja", no odredbe treba doraditi budući da će takvo nasilje biti teško dokazati.
Većina sudionica složila se da je nedovoljno donijeti zakone i druge dokumente, ako ih se ne koristi na pravi način.
Nadalje je upozoreno da treba preispitati funkcionira li Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji je često bitan dio u rješavanju problema obiteljskog nasilja.
Naglašen je i problem seoskih žena kojima su savjetovališta ili pravna pomoć teško dostupni.
Iz nevladinih udruga upozorili su da se u prijedlogu zakona marginalizira njihov doprinos u području zaštite žena od nasilja u obitelji budući da su u posljednjih 20 godina činile ono što bi trebala raditi država.
Sutkinja Visokog prekršajnog suda Branka Žigante Živković, ujedno i predsjednica radne skupine za izradu zakona o sprječavanju nasilja u obitelji, podržala je nastojanja da se za psihosocijalnu pomoć izdvoji više novca.
Istaknut je napredak u senzibiliziranosti društva na pojavu obiteljskog nasilja, ali i upozoreno na činjenicu da se o problematici nasilja nad ženama još uvijek govori isključivo kroz crne kronike i povodom obilježavanja značajnih datuma kao što je i Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Naglašena je važnost permanentnog obrazovanja svih djelatnika koji se bave problematikom nasilja u obitelji ali i odgoja i obrazovanja novih generacija o ljudskim pravima, ravnopravnosti spolova i nenasilnom rješavanju sukoba.
PREDSJEDNICA ODBORA
Gordana Sobol