U Hrvatskom su saboru tijekom stoljeća djelovali mnogi hrvatski velikani. Bili su to pripadnici plemstva, ugledni građani, biskupi, publicisti, pjesnici i književnici. Biste velikana iz XIX. i XX. stoljeća danas se nalaze u predvorju Sabornice.
Grof Janko Drašković
Rođen je u Zagrebu 20. listopada 1770. godine. Gimnaziju je završio u Zagrebu, a u Beču studij prava. Povijest ga smatra najstarijim hrvatskim preporoditeljem i jednim od najobrazovanijih ljudi u Hrvatskoj toga doba, a svojom je kultu
rnom i političkom aktivnošću, gotovo pola stoljeća prethodio zamahu ilirskog pokreta.
Janko Drašković djelovao je kao časnik i zastupnik u velikaškoj kući Ugarsko-hrvatskoga sabora od 1832. do 1836. godine. Revolucionarne godine 1848. povlači se iz Narodne stranke, zbog poodmaklih godina otklanja bansku čast, ali i nadalje djeluje u Hrvatskom saboru.
Objavio je djelo na hrvatskom jeziku „Disertacija ili Razgovor Darovan Gospodi Poklisarom Zakonskim y buduchjem Zakonodavzem Kraljevinah nasih za buduću Dietu Ugarsku odaslanem“ koje utemeljuje program narodnog preporoda. U Disertaciji je iznio svoja gledišta na jezik i književnost, politiku i gospodarstvo. Zagovarao je ujedinjenje Hrvatske sa Slavonijom i Dalmacijom, osnivanje samostalne vlade neovisne o Beču i Pešti, upozoravao na važnost prosvjećivanja i obrazovanja naroda, kao i razvijanja obrta i industrije. U Zagrebu je 1838. osnovao Ilirsku čitaonicu iz koje je 1842. godine poniknula Matica ilirska, nazvana Maticom hrvatskom 1874. godine.
Umro je u Radgoni 14. siječnja 1856.