8th term of the Croatian Parliament (28 December 2015 - 14 October 2016)

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravio je, na 7. sjednici održanoj 29. travnja 2016. godine, o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting, s Konačnim prijedlogom zakona, kojega je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. travnja 2016. uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, na temelju svoje nadležnosti  iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da je zbog obveze kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, donošenje Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (u daljnjem tekstu; Zakon) nužno i to u svrhu provedbe Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (dalje: Uredba o agencijama za kreditni rejting), koja je  stupila na snagu dana 7. prosinca 2009. godine.

Uredba o agencijama za kreditni rejting donesena u okviru mjera koje su uslijedile nakon financijske krize radi obnove tržišnog povjerenja i povećanja zaštite ulagatelja, a predmetna Uredba uređuje;
- zajednički regulatorni pristup vezan uz rad agencija za kreditni rejting (radi jačanja integriteta, transparentnosti, odgovornosti, dobrog upravljanja i neovisnosti aktivnosti vezanih uz kreditni rejting, čime se doprinosi kvaliteti kreditnih rejtinga dodijeljenih u EU i neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta te postiže visoka razina zaštite potrošača i ulagatelja)
- uvjete za dodjelu kreditnih rejtinga i pravila za organizaciju i ponašanje agencija za kreditni rejting, uključujući njihove dioničare i članove (radi promicanja neovisnosti agencija za kreditni rejting, izbjegavanja sukoba interesa i jačanja zaštite potrošača i ulagatelja)

Budući da se uredbe neposredno primjenjuju u svim državama članicama Republika Hrvatska, kao i druge države članice EU, u obvezi je donijeti provedbeni akt temeljem Uredbe o agencijama za kreditni rejting. Slijedom navedenog, a obzirom da je da u zakonodavnom okviru Republike Hrvatske ovo područje do sada nije bilo uređeno, izrađen je Zakon kojim se osigurava provedba Uredbe o agencijama za kreditni rejting kojim se određuje; nadležno tijelo za provedbu Uredbe o agencijama za kreditni rejting (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga-HANFA), sektorska nadležna tijela (HANFA i Hrvatska narodna banka) i prekršajne odredbe za postupanje protivno članku 4. stavku 1. Uredbe o agencijama za kreditni rejting. 

U izlaganju je naglašeno da agencije za kreditni rejting imaju važnu ulogu na međunarodnom tržištu vrijednosnih papira jer se njihov kreditni rejting  koristi od strane investitora, dužnika, izdavatelja i vlada kao važan dio donošenja investicijske odluke. Kreditne institucije, investicijska društva, osiguravatelji, investicijski i mirovinski fondovi mogu koristiti njihove kreditne rejtinge kao pokazatelj kreditne kvalitete za izračun kapitalnih zahtjeva ili za izračun rizika pri svojoj investicijskoj aktivnosti. Posljedično, kreditni rejtinzi imaju značajan utjecaj na operacije na tržištu vrijednosnih papira i na povjerenje investitora i potrošača. Zato je ključno da se aktivnosti agencija za kreditni rejting obavljaju u skladu s odgovarajućim principima, od kojih posebno treba istaknuti integritet, transparentnost, neovisnost i profesionalizam. Prema istraživanju Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala, zaključno s lipnjem 2015. godine, na području Europske unije bilo je registrirano 23 agencija za kreditni rejting, s tim da niti jedna nije bila registrirana u Republici Hrvatskoj. Unutar tog broja ima i manjih nacionalnih agencija, ali i velikih međunarodnih korporacija kao što su Moody's, Standard&Poors i Fitch.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno (sa 8 glasova ZA) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) BR.  1060/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 16. RUJNA 2009. O AGENCIJAMA ZA KREDITNI REJTING             

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

 
PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravio je, na 7. sjednici održanoj 29. travnja 2016. godine, o Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti provedbe mjera utvrđenih Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Državni ured za reviziju  aktom od 25. ožujka 2016. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, na temelju svoje nadležnosti  iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 20. travnja 2016. godine kojim Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom Saboru da prihvati podneseno Izvješće.

U uvodnom izlaganju pomoćnica glavnog državnog revizora istaknula je da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti provedbe mjera utvrđenih Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine (u daljnjem tekstu: Strategija) uz osnovni cilj da se ocijeni učinkovitost provedbe mjera utvrđenih Strategijom što je postignuto  kroz ocjenu uspostavljenog zakonodavnog i institucionalnog okvira za provedbu Strategije, uvid u aktivnosti provedbe pojedinih mjera iz Akcijskog plana  te analizu i usporedbu planiranih i ostvarenih pokazatelja, odnosno učinaka. Naglašeno je kako je cilj revizije bio i ocijeniti provedbu Sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o suradnji na području turizma te Ugovora Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske o turističkoj suradnji. Naime, revizija je obavljena koordinirano s Državnim zavodom za reviziju Republike Makedonije i Državnim uredom za reviziju Mađarske, a subjekti predmetne revizije bili su Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i Međuministarsko stručno vijeće za turizam. Dio Strategije, koju je Hrvatski Sabor usvojio u travnju 2013.godine, je i Akcijski plan sa 26 prioritetnih mjera turističke politike koje se trebaju provesti od 2013. do 2020. godine, s tim da su revizijom obuhvaćene četiri mjere visokog prioriteta i pet mjera srednje visokog prioriteta.

Provedenom revizijom utvrđeno je;
- U Ministarstvu turizma nije ustrojen Samostalni odjel za provedbu i praćenje strategije razvoja turizma. U okviru Ministarstva turizma osnovano je Međuministarsko stručno vijeće radi suradnje između ministarstava i učinkovite provedbe Strategije, koje se nije sastalo od prosinca 2013. do rujna 2015. te u tom razdoblju nije obavljalo zadaće radi kojih je osnovano.
- Usklađivanje i unaprjeđenje zakonodavnog okvira u funkciji jačanja poduzetništva i investicija je mjera najvišeg prioriteta koju treba provesti kako bi bilo moguće realizirati definirane strateške ciljeve. Mjera je djelomično provedena, odnosno dio aktivnosti nije proveden; nije donesen Zakon o povremenim poslovima, izmjene i dopune Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, kao ni izmjene i dopune zakonske regulative vezane uz pomorsko dobro i morske luke.
- Pojedine turističke zajednice nemaju izrađene strateške planove, koji su osnova daljnjeg razvoja i napretka, nije određeno koje tijelo upravljanja u turističkoj zajednici donosi strateške i razvojne planove i na čiji prijedlog. Turističke zajednice sastavljale su strateške dokumente na različite načine, odnosno s različitim sadržajem, a jedinstveni kriteriji za strateško planiranje turističkog razvoja i izradu strateških planova razvoja turizma na županijskoj/lokalnoj razini nisu doneseni.
- Unatoč prepoznatoj važnosti cjeloživotnog učenja, revizijom je ocjenjeno da institucionalni okvir za sustavnu provedbu cjeloživotnog učenja za sve zaposlene u turizmu i ugostiteljstvu nije uspostavljen.
- Pretpostavke za preustroj sustava turističkih zajednica i izgradnju efikasnog upravljanja turističkom destinacijom koje su preduvjet za ostvarenje strateških ciljeva nisu realizirane. Prvenstveno se to odnosi na donošenje novog Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma kojim je trebalo redefinirati zadaće i odgovornosti regionalnih i lokalnih turističkih zajednica.
- Strategija predviđa kontinuiranu izradu satelitskog računa turizma i regionalnih satelitskih računa, te osiguranje informacijskih, organizacijskih i međuinstitucionalnih pretpostavi za izradu satelitskog računa, što nije učinjeno.
- Praćenje provedbe Strategije odvija se na dvije razine: praćenje aktivnosti definiranih Akcijskim planom i praćenje ostvarenja ciljeva, te učinaka. Prema Izvješću o provedbi mjera akcijskog plana Strategije određene mjere su realizirane, a druge se provode kontinuirano, odnosno provedba je u tijeku. Planirane veličine su ostvarene za ukupne smještajne kapacitete i novo zapošljavanje, a nije ostvarena planirana veličina prosječne popunjenosti kapaciteta, nadalje za ostvarenje planiranih ciljeva koji se odnose na povećanje atraktivnosti i konkurentnosti, investicije i potrošnju treba intenzivirati aktivnosti kako bi se ciljevi ostvarili.
- U pogledu suradnje na području turizma s Republikom Makedonijom i Mađarskom, utvrđeno je da se Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Makedonije o suradnji na području turizma nije provodio, za razliku od Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske o turističkoj suradnji, koji se provodio i kojim su ostvareni zajednički ciljevi.

Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, primjenjujući kriterije koji su određeni prema područjima revizije, Državni ured za reviziju ocijenio je da je provedba mjera iz Akcijskog plana djelomično učinkovita. Suradnja na području turizma s Republikom Makedonijom ocijenjena je ne učinkovitom, a suradnja s Mađarskom učinkovita, slijedom čega je potrebno unaprijediti suradnju na području turizma s Republikom Makedonijom pa je u tu svrhu Državni ured za reviziju dao niz preporuka.

U raspravi na odboru iznesena je primjedba jer nalazi revizije ukazuju na niz poteškoća, predložene preporuke nisu prihvaćene, a nedostaci otklonjeni. Od 9 obuhvaćenih mjera svega 4 su provedene, 3 nisu, a 2 mjere samo djelomice provedene. Istaknuta je nužnost donošenja Zakona o turističkom zemljištu i Zakona o pomorskom dobru i lukama. Naglašeno je kako u turističkim zajednicama nedostaje standardizacija postupanja i to prije svega po pitanju plaćanja, odnosno dvostrukog plaćanja boravišnih pristojbi. Odbor je zatražio od Državnog ureda za reviziju dostavu podatke za nenaplaćena potraživanja  po pitanju turističkih članarina i boravišnih pristojbi.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova ZA) predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

Z A K L J U Č A K

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI UČINKOVITOSTI PROVEDBE MJERA UTVRĐENIH STRATEGIJOM RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2020. GODINE. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

 
PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravio je, na 7. sjednici održanoj 29. travnja 2016. godine, o Prijedlogu zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa, s Konačnim prijedlogom zakona, kojega je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. travnja 2016. uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, na temelju svoje nadležnosti  iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju istaknuto je da se Uredba (EU) 2015/751 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica (u daljnjem tekstu: Uredba) primjenjuje se od 8. lipnja 2015. godine. Predmetnom Uredbom nastoji se riješiti problem visokih i različitih međubankovnih naknada u državama članicama Europske unije, a njome se propisuju i maksimalne gornje granice međubankovnih naknada za nacionalne i prekogranične platne transakcije na temelju platnih kartica (međubankovna naknada za transakcije debitnim karticama ne smije premašiti 0,2% vrijednosti transakcije po transakciji, dok međubankovna naknada za transakcije kreditnom karticom ne smije premašiti 0,3% vrijednosti transakcije po transakciji). Budući da se uredbe neposredno primjenjuju u svim državama članicama, Republika Hrvatska, kao i druge države članice, u obvezi je donijeti provedbeni akt temeljem predmetne Uredbe i o tome obavijestiti Europsku komisiju do 9. lipnja 2016. godine.

Donošenjem Zakona o provedbi uredbi Europske unije iz područja platnog prometa (u daljnjem tekstu: Zakon) propisuju se nadležna tijela koja su ovlaštena za osiguranje provedbe Uredbe o međubankovnim naknadama (Hrvatska narodna banka i Financijski inspektorat Republike Hrvatske), postupanje nadležnih tijela, izvansudski pritužbeni postupak i postupak mirenja te prekršajne odredbe u slučaju neizvršavanja obveza propisanih Uredbom (EU) 2015/751.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno (sa 8 glasova ZA) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBI EUROPSKE UNIJE IZ PODRUČJA PLATNOG PROMETA             

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

 
PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravio je, na 7. sjednici održanoj 29. travnja 2016. godine, o Prijedlogu zakona o zajmu između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe za Projekt zaštite od poplava, s Konačnim prijedlogom zakona, kojega je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. travnja 2016. uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, na temelju svoje nadležnosti  iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula je da se predmetnim Zakonom pokreće postupak potvrđivanja međunarodnog ugovora - Zakona o potvrđivanju Okvirnog ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe kojim bi se financirao Projekt zaštite od poplava (u daljnjem tekstu; Projekt). Predmetnim Projektom bi se unaprijedio, obnovio i dogradio postojeći sustav zaštite od poplava kako bi se smanjili rizici od poplava širom Republike Hrvatske i ostvarila viša razina zaštite stanovništva na prioritetnim riječnim slivovima u Republici Hrvatskoj. Naglašeno je da će Projekt biti konkretnije usmjeren na stanovništvo koje živi na području visokog rizika od poplava na oba vodna područja, vodnom području rijeke Dunav i jadranskom vodnom području. Projekt će se sastojati od provedbe 25 infrastrukturnih projekata unutar 15 slivova/sustava identificiranih kao prioritetnih za potrebe Projekta i komponente institucionalnog jačanja u iznosu od 7% ukupne vrijednosti Projekta, koja obuhvaća izradu studija slivova za potrebe planiranja upravljanja poplavnim rizicima i pripreme projekata, izradu sustava za prognoziranje poplava i podršku aktivnostima Jedinice za provedbu Projekta.

Naglašeno je da je procijenjena vrijednost Projekta je 80 milijuna eura, uključujući PDV, od čega bi se 50% financiralo predmetnim zajmom, a 50% iz izvornih prihoda Hrvatskih voda. Predviđena je provedba Projekta u razdoblju od 2015.-2018. godine, s povlačenjem prve tranše u 2016. godini. Pretpostavljena dinamika povlačenja zajma je u tri jednake tranše koje bi se povlačile jednom godišnje u razdoblju 2016.-2018. godine (tri jednake tranše od po 13.333.333,33 EUR = 101.050.587 kuna) uz pretpostavljenu vrijednost kamatne stope od 0,26% (koja reflektira popust na kamate kao rezultat darovnice od 1.000.000 EUR) i indikativni rok otplate svake tranše od 9 godina bez počeka. Ukupni trošak kamate iznosio bi oko 520.000 eura, odnosno oko 4.056.000 kuna. Za svaku tranšu zajmoprimac i zajmodavac putem telefaksa zajednički određuju kamatnu stopu (kao i iznos i valutu tranše, datum isplate, razdoblje otplate, itd.). Konačni uvjeti korištenja zajma i otplate zajma utvrdit će se prilikom pregovora uoči povlačenja svake pojedine tranše.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno (sa 8 glasova ZA) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU OKVIRNOG UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I RAZVOJNE BANKE VIJEĆA EUROPE ZA PROJEKT ZAŠTITE  OD POPLAVA             

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

 
PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 7. sjednici održanoj 29. travnja 2016. godine, Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima dostavilo Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, aktom od 31. ožujka 2016. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i sa pisanim mišljenjem Vlade RH, od 20. travnja 2016. godine, u kojem Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvještaj o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2015. godinu.

Uvodno je podnositelj Izvještaja istaknuo da Allianz ZB d.o.o. društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom upravlja sljedećim obveznim mirovinskim fondovima;

a) AZ obvezni mirovinski fond kategorije A (u daljnjem tekstu: AZ OMF kategorije A),
osnovan je 30. svibnja 2014. godine, a počeo je s radom 21. kolovoza 2014. godine. Sukladno investicijskim ograničenjima i u usporedbi s druge dvije kategorije (kategorija B i C) ima najviši stupanj rizičnosti i namijenjen je za članove najmlađe dobi, kojima je do umirovljenja ostalo 10 i više godina. Dana  31. prosinca 2015. godine brojio je 2.108 članova ili 41,38% od ukupnog članstva obveznih mirovinskih fondova kategorije, a neto imovina Fonda iznosila je 195,1 milijun kuna. U 2015. godini neto imovina Fonda povećana je za 31 milijun kuna, od čega se 16 milijuna kuna odnosi na ukupnu sveobuhvatnu dobit Fonda, a ostatak predstavljaju neto uplate u Fond. Stupanjem na snagu Uredbi o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima od 1. rujna 2015. godine Fond bilježi jednokratno smanjenje od 2,0 milijuna kuna temeljem istupanja članova u obvezno osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. U 2015. godini AZ OMF kategorije A ostvario je prinos od 9,67%, čime je za članove Fonda ostvario zaradu od 16,4 milijuna kuna dok je prosječan godišnji prinos od početka rada Fonda pa do kraja 2015. godine iznosio je 10,19%.
b) AZ obvezni mirovinski fond kategorije B (u daljnjem tekstu AZ OMF kategorije B)                     osnovan je 5. studenog 2001. godine, a počeo je s radom 30. travnja 2002. godine. Stupanjem na snagu novog zakona iz 2014. godine, nastao je preuzimanjem članova AZ obveznog mirovinskog fonda koji nisu postali članovima mirovinskih fondova kategorije A i C. Dana  31. prosinca 2015. godine brojio je 607.323 člana ili 35,57% od ukupnog broja članova obveznih mirovinskih fondova kategorije B., a neto imovina Fonda iznosila je 28,4 milijardi kuna. U 2015. godini neto imovina Fonda povećana je za 2,6 milijardi kuna, od čega se 1,5 milijardi kuna odnosi na ukupnu sveobuhvatnu dobit Fonda, a ostatak predstavljaju neto uplate u Fond. Stupanjem na snagu Uredbi o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima od 1. rujna 2015. godine Fond bilježi jednokratno smanjenje od 442,5 milijuna kuna temeljem istupanja članova u obvezno osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. U 2015. godini AZ OMF kategorije B ostvario je prinos od 5,61%, čime je za članove Fonda ostvario zaradu od 1,5 milijardi kuna dok je prosječan godišnji prinos od početka rada Fonda pa do kraja 2015. godine iznosio je 6,02%.

c)  AZ obvezni mirovinski fond kategorije C (u daljnjem tekstu AZ OMF kategorije C)
osnovan je 30. svibnja 2014. godine, a počeo je s radom 21. kolovoza 2014. godine. Članom AZ OMF kategorije C može biti svaki član po svom izboru, a člana kojemu je do ispunjenja starosnih uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu ostalo manje od 5 godina REGOS će  automatski rasporediti u AZ OMF kategorije C. Dana 31. prosinca 2015. godine brojio je 6.635 članova ili 34,95% od ukupnog broja članova obveznih mirovinskih fondova kategorije C, a neto imovina Fonda iznosila je 880,4 milijuna kuna. U 2015. godini neto imovina Fonda povećana je za 257 milijuna kuna,  od čega se 39,3 milijuna kuna odnosi na  ukupnu sveobuhvatnu dobit Fonda, a ostatak predstavljaju neto uplate u Fond. Stupanjem na snagu Uredbi o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima od 1. rujna 2015. godine Fond bilježi jednokratno smanjenje od 11,2 milijuna kuna temeljem istupanja članova u obvezno osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. U 2015. godini AZ OMF kategorije C ostvario je prinos od 5,36%, čime je za članove Fonda ostvario zaradu od 39,3 milijuna kuna dok je prosječan godišnji prinos od početka rada Fonda pa do kraja 2015. godine iznosio je 5,26%.

U raspravi na Odboru zatraženo je od Allianz ZB d.o.o. društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom da dostavi i izvješće o poslovanju društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima te da traženo izvješće ubuduće bude sastavni dio u Izvještajima o radu obveznih mirovinskih fondova.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (s 8 glasova ZA) predložiti Hrvatskome saboru  da donese slijedeći 

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvještaj  o radu AZ obveznih mirovinskih fondova za 2015. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

 
PREDSJEDNIK ODBORA 
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 7. sjednici održanoj 29. travnja 2016. godine, Izvještaj o radu Erste Plavih obveznih mirovinskih fondova za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima dostavilo ERSTE d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, aktom od 01. travnja 2016. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i sa pisanim mišljenjem Vlade RH, od 20. travnja 2016. godine, u kojem Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvještaj o radu Erste Plavih obveznih mirovinskih fondova za 2015. godinu 

Uvodno je predstavnik ERSTE d.o.o. društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima istaknuo da njihovo Društvo upravlja s tri obvezna mirovinska fonda, dva otvorena i dva zatvorena dobrovoljna mirovinska fonda. Imovina mirovinskih fondova povjerava se na pohranu i administriranje depozitaru, a depozitar Erste Plavih mirovinskih fondova je Societe Generale - Splitska banka d.d. Nadzor nad poslovanjem depozitara, Središnjeg registra osiguranika, mirovinskih fondova i mirovinskih društava obavlja Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Naglašeno je da je u okviru kontrolnih funkcija Društvo uspostavilo sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima za mirovinsko društvo i mirovinske fondove. Cilj efikasnog sustava upravljanja rizicima je njegovo smanjenje na prihvatljivu razinu koju je moguće kontrolirati i koja će fondovima omogućiti maksimiziranje dobiti i minimiziranje rizika te usklađenosti s važećim zakonskim propisima i internima aktima, sukladno načelima ulaganja pojedinog fonda.

a) Erste plavi obvezni mirovinski fond kategorije A (u daljnjem tekstu; Erste Plavi OMF A) povećao je u 2015. godini broj članova sa 709 na 765  što predstavlja 15,02% tržišnog udjela mjereno brojem članova. U istom razdoblju uplaćeno je 4,60 milijuna kuna od čega je isplaćeno 672 tisuće kuna. Imovina fonda porasla je sa 48,66 na 57,07 milijuna kuna. U 2015.godini Erste Plavi OMF A ostvario je prinos od 7,22% dok je prosječan godišnji prinos od početka rada iznosio 9,22%.

b) Erste plavi obvezni mirovinski fond kategorije B (u daljnjem tekstu; Erste Plavi OMF B) povećao je u 2015. godini broj članova s 261.711 na 270.575 članova što predstavlja 15,85% tržišnog udjela mjerenog brojem članova. Tijekom 2015. godine u Erste Plavi OMF B uplaćeno je 702,89 milijuna kuna, a isplaćeno 1.400,63 milijuna kuna. Imovina Erste Plavog OMF B fonda  povećana je sa 8.577,54 na 9.585,10 milijuna kuna što predstavlja 12,58 % tržišnog udjela. U 2015.godini Erste Plavi OMF B ostvario je prinos od 6,67 % dok je prosječan godišnji prinos od početka rada iznosio 6,08 %.

c) Erste Plavi obvezni mirovinski fond kategorije C (u daljnjem tekstu; Erste Plavi OMF C) povećao je u 2015. godini broj članova s 2.049 na 2.493 člana što predstavlja povećanje od 21,67% te iznosi 13,13% tržišnog udjela mjereno brojem članova. Ukupna imovina Erste Plavi OMF C porasla je u 2015.godini  za 36,71 % tj. sa 172,37 na 235,65 milijuna kuna što predstavlja 10,46% tržišnog udjela. U 2015.godini Erste Plavi OMF C ostvario je prinos od 5,72% dok je prosječan godišnji prinos od početka rada iznosio 6,63 %.

U izlaganju  je istaknuto da su se tijekom 2015. najveća pojedinačna ulaganja Erste Plavih mirovinskih fondova odnosila na dokapitalizacije hrvatskih kompanija i to;  Tankerske Next Generation d.d. u ukupnom iznosu od 56,2 mil. kn,  Podravke d.d. u iznosu od 45,8 mil. kn, Luke Rijeka d.d. u iznosu od 47,5 mil. kn te u dokapitalizaciji Hrvatske poštanske banke d.d. u iznosu od 50 mil. kn. Osim navedenih izdanja na dioničkom tržištu Erste Plavi su sudjelovali i u izdanjima državnih obveznica (kunske obveznice Ministarstva financija dospijeća 2026. u iznosu od 575 mil. kn, kunske obveznice Ministarstva financija dospijeća 2025. u iznosu od 590 mil. kn, te eurske obveznice Ministarstva financija dospijeća 2025. u iznosu od 29 mil. EUR) te korporativnih obveznica (dolarska obveznica HEP-a dospijeća 2022. u iznosu od 14,7 mil. USD).

U raspravi na Odboru zatraženo je od ERSTE d.o.o. društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima da dostavi i  izvješće o poslovanju društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima te da traženo izvješće ubuduće bude sastavni dio u Izvještajima o radu obveznih mirovinskih fondova

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (s 8 glasova ZA) predložiti Hrvatskome saboru  da donese slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvještaj  o radu Erste Plavih obveznih mirovinskih fondova za 2015.  godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

 
PREDSJEDNIK ODBORA 
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 7. sjednici održanoj 29. travnja 2016. godine, Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima dostavilo PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, aktom od 31. ožujka 2016. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i sa pisanim mišljenjem Vlade RH, od 20. travnja 2016. godine, u kojem Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE za 2015. godinu.

Uvodno je podnositelja Izvještaja istaknuo da je  tijekom 2015. godine PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima  upravljalo s tri obvezna mirovinska fonda; PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond – kategorija A, PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond – kategorija B, PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond – kategorija C u kojima je dana 31. prosinca 2015. godine bilo ukupno 311.591 član s 11,98 milijardi kuna imovine. Fond kategorije A ostvario je godišnji prinos od 8,03%, fond kategorije B 7,01%, a fond kategorije C 6,54%, čime je članovima ukupno zarađeno 758,70 milijuna kuna. Naglašeno je da je uz dobre ostvarene prinose, vezano za rizike, tijekom 2015. godine došlo do određenog smanjenja kreditnih rizika, a rizici likvidnosti, valutni rizici i ostali rizici bili su relativno niski, tako da je ukupna volatilnost portfelja bila nešto niža od prosječne volatilnosti portfelja u proteklom trogodišnjem razdoblju. Dodatno, tijekom razdoblja nije bilo negativnih događaja oko izdavatelja vrijednosnih papira koje smo imali u portfeljima, te nije bilo nikakvih umanjenja vrijednosti. Nadalje je istaknuto da se od važnijih aktivnosti, može navesti sudjelovanje u dokapitalizacijama Podravke d.d., Tankerske Next Generation d.d., Hrvatske poštanske banke d.d. i Zagrebačke burze d.d., čime su obvezni mirovinski fondovi PBZ CROATIA OSIGURANJA doprinijeli daljnjem razvoju navedenih privrednih subjekata.

U raspravi na Odboru zatraženo je od PBZ CROATIA OSIGURANJA d. d da dostavi i  izvješće o poslovanju društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima te da traženo izvješće ubuduće bude sastavni dio u Izvještajima o radu obveznih mirovinskih fondova.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (s 8 glasova ZA) predložiti Hrvatskome saboru  da donese slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova PBZ CROATIA OSIGURANJE za 2015. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

PREDSJEDNIK ODBORA 
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 7. sjednici održanoj 29. travnja 2016. godine, Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 150. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima dostavilo Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d., aktom od 05. travnja 2016. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i sa pisanim mišljenjem Vlade RH, od 20. travnja 2016. godine, u kojem Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d.

Uvodno je predstavnik Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. ( u daljnjem tekstu; Raiffeisen društvo) istaknuo da je na dan 31. prosinca 2015.g. Raiffeisen društvo upravljalo sljedećim mirovinskim fondovima;
a) Raiffeisen obvezni mirovinski fond kategorije A (u daljnjem tekstu: ROMF A), osnovan 30. svibnja 2014. godine,  započeo s radom 21. kolovoza 2014.godine, fond s najvećim stupnjem rizičnosti i predviđen za osiguranike najmlađe dobi. Krajem 2015. godine ROMF A fond imao je 1.373 člana, a neto imovina iznosila je 109.803.045 kune, što je 26,36% tržišnog udjela u obveznim mirovinskim fondovima kategorije A. U 2015. godini nominalni prinos za ROMF A iznosio je 9,69%, a realno 10,35% što je rezultiralo ukupnom godišnjom zaradom u iznosu od 9.238.835 kuna. Od početka rada fonda nominalni prinos na godišnjoj razini za ROMF A iznosio je 10,45%, dok je realni prinos iznosio 11,18%.
b) Raiffeisen obvezni mirovinski fond kategorije B (u daljnjem tekstu: ROMF B), osnovan 05. studenoga 2001. godine, započeo s radom 30. travnja 2002. godine., fond ima umjereno očekivane prinose na dulji rok, umjereni stupanj rizičnosti te je namjenjen za osiguranike srednje starosne dobi. Krajem 2015. godime ROMF B fond imao je 521.588 članova, a neto imovina iznosila je 21.731.818.940 kune, što je 30,46 % tržišnog udjela u obveznim mirovinskim fondovima kategorije B. U 2015. godini nominalni prinos za ROMF A iznosio je 6,41 %, a realno 7,05% što je rezultiralo ukupnom godišnjom zaradom u iznosu od 1.266.668.050 kuna. Od početka rada fonda nominalni prinos na godišnjoj razini za ROMF B iznosio je 5,93%, dok je realni prinos iznosio 3,74%.
c) Raiffeisen obvezni mirovinski fond kategorije C (u daljnjem tekstu: ROMF C), osnovan 30. svibnja 2014. godine, započeo s radom 21. kolovoza 2014. godine, fond ima najmanji stupanj rizičnosti te je predviđen za osiguranike najstarije životne dobi. Krajem 2015. godine ROMF C fond imao je 6.730 članova, a neto imovina iznosila je 787.159.277 kuna, što je 35,20 % tržišnog udjela u obveznim mirovinskim fondovima kategorije C. U 2015. nominalni prinos za ROMF A iznosio je 8,71 %, a realno 9,37 % što je rezultiralo ukupnom godišnjom zaradom u iznosu od 53.703.816 kuna. Od početka rada fonda nominalni prinos na godišnjoj razini za ROMF C iznosio je 5,93%, dok je realni prinos iznosio 10,32%.
 
U raspravi na Odboru zatraženo je od Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d da dostavi i  izvješće o poslovanju društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima te da traženo izvješće ubuduće bude sastavni dio u Izvještajima o radu obveznih mirovinskih fondova.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (s 8 glasova ZA) predložiti Hrvatskome saboru  da donese slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvještaj o radu obveznih mirovinskih fondova kojima upravlja Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. za 2015. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

PREDSJEDNIK ODBORA 
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici održanoj 21. travnja 2016. godine, o ocjeni predloženog povratnog djelovanja amandmana Vlade Republike Hrvatske na tekst Konačnog prijedloga zakona o izmjeni Zakona o faktoringu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno članku 85. Ustava Republike Hrvatske i članku 196. Poslovnika Hrvatskog sabora (u daljnjem tekstu; Poslovnik) dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. travnja. 2016. godine.

Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, raspravljao je o predmetnom amandmanu kao matično radno tijelo.

Obzirom na povratno djelovanje amandmana Vlade Republike Hrvatske na Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o faktoringu, sukladno članku 193. Poslovnika, Odbor za financije i državni proračun kao matično radno tijelo dužan je posebno ocijeniti i zaključkom utvrditi da za povratno djelovanje pojedinih odredbi zakona postoje posebno opravdani razlozi.                            

U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija naglasila je da je Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 30. srpnja 2015., donijela Uredbu o izmjeni Zakona o faktoringu („Narodne novine“,br. 85/15) kojom je rok iz članka 117. stavak 2. Zakona produljen do 31. ožujka 2016. godine.  Produljenjem roka pravne osobe, koje su na dan stupanja na snagu Zakona o faktoringu („Narodne novine“,br. 94/14) obavljale poslove faktoringa i bile upisane u sudski registar, dobile su dodatno vrijeme za prilagodbu u cilju ispunjavanja i usklađivanja uvjeta za nastavak poslovanja kao faktoring društava sukladno Zakonu o faktoringu.

Donošenjem Uredbe očekivalo se da će postojeća faktoring društva koja obavljaju poslove faktoringa uspjeti uskladiti svoje poslove, temeljni kapital, upravu, članove nadzornog odbora i ostalo poslovanje s drugim odredbama Zakona o faktoringu do 31. ožujka 2016. godine, no praksa je pokazala da, osim najvećih postojećih faktoring društava, većina postojećih faktoring društava koja se kategoriziraju kao mali i srednji poduzetnici nisu u propisanom roku ostvarila uvjete za usklađenjem, odnosno nisu se licencirala u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga. Naime, zaključno s 31. siječnja 2016. godine, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga sveukupno je izdala tri odobrenja za obavljanje poslova faktoringa te nema novih zaprimljenih zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova faktoringa.

Kako zbog proceduralnih razloga Hrvatski sabor nije bio u mogućnosti u ožujku 2016. godine usvojiti Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o faktoringu kojim se rok za licenciranje faktoring društava produljuje do 31. prosinca 2016.g., predloženim amandmanom koji ima povratno (retroaktivno) djelovanje  želi se spriječiti da zbog isteka roka za licenciranje faktoring društva prestanu obavljati poslove faktoringa i da djelatnost faktoringa bude brisana iz sudskog registra, što je propisano čl. 117.st.3. Zakona o faktoringu („Narodne novine“, br. 94/14 i 85/11).

U raspravi na Odboru postavilo se pitanje koji su stvarni razlozi zašto faktoring društva nisu u propisanom roku uskladila svoja postupanja s odredbama  Zakona o faktoringu te hoće li isto učiniti do kraja 2016. godine do kada je produljen rok za licenciranje. Od Ministarstva financija zatraženo je da dostave Odboru zahtjeve temeljem koji su faktoring društva tražila produljenje rokova za licenciranje.

Slijedom svega navedenoga, nakon provedene rasprave, a obzirom da cilj koji se nastoji postići predloženim amandmanom ima puno šire društveno značenje od pravne sigurnosti u tom području, sukladno čl. 90. st. 5. Ustava Republike Hrvatske i čl. 193. Poslovnika, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je,  jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

                  Z A K LJ U Č A K

Ocjenjuje se da postoje posebno opravdani razlozi za povratno djelovanje odredbe čl. 1.a. Konačnog prijedloga zakona o izmjeni Zakona o faktoringu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

PREDSJEDNIK ODBORA   
doc. dr. sc. Goran Marić 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravio je, na 5. sjednici održanoj 21. travnja 2016. godine, o Prijedlogu zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije s Konačnim  prijedlogom zakona kojega je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 06. travnja 2016. uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, na temelju svoje nadležnosti  iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predmetnim Zakonom uređuje provedba carinskog zakonodavstva donesenog na razini Europske unije koji državama članicama daje ovlaštenja da nacionalnim zakonodavstvom urede pojedina pitanja iz područja carinskog zakonodavstva čije uređenje nije u nadležnosti Unije. Uredba o Carinskom zakoniku Unije uvodi niz novosti koje za posljedicu imaju potrebu donošenja novog Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, radi uređenja pojedinih pitanja za koje Uredba o Carinskom zakoniku Unije daje ovlaštenje državama članicama da nacionalnim zakonodavstvom reguliraju pojedina pitanja iz područja carinskih propisa čije uređenje nije u nadležnosti Europske unije. Ta se pitanja uređuju predloženim Zakonom s ciljem osiguranja primjene obvezujućih carinskih propisa Europske unije te osiguranja pravne sigurnosti sudionika carinskih postupaka koji se provode na državnom teritoriju Republike Hrvatske. 

Obzirom da će Carinski zakonik Unije biti u punoj primjeni od 01. svibnja 2016. godine, nužno je da se do prvog dana njegove primjene u Republici Hrvatskoj provede hitni postupak donošenja predmetnog Zakona koji će stupiti na snagu 1. svibnja 2016. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova ZA) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI CARINSKOG ZAKONODAVSTVA  EUROPSKE UNIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.
 

 PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić

Ciljevi provedene revizije bili su ocijeniti cjelovitost podataka o nekretninama, normativno uređenje upravljanja i raspolaganja nekretninama, upravljaju li i raspolažu lokalne jedinice nekretninama u skladu s propisima i djelotvorno te ocijeniti efikasnost sustava unutarnjih kontrola pri upravljanju i raspolaganju nekretninama.
Na kraju 2014.godine lokalne jedinice su upravljale i raspolagale s 22 425 poslovnih prostora, 18 371 stanom i s građevinskim zemljištem površine 338 174 458 m2. Raspolaganjem spomenutim nekretninama od 2012. do 2014. lokalne jedinice su ostvarile prihode u iznosu 2.811.466.915,00 kuna.
Nakon provedene revizije istaknute su neke od činjenica utvrđenih revizijom;
- lokalne jedinice ne raspolažu podatcima o stvarnom stanju imovine kojom upravljaju i raspolažu ili bi trebale upravljati ili raspolagati,
- u poslovnim knjigama nije evidentiran dio poslovnih promjena u vezi s nekretninama, nije obavljen cjeloviti upis imovine i obveza i nisu usklađeni podatci u analitičkoj evidenciji o imovini s podatcima u glavnoj knjizi,
- lokalne jedinice nisu ustrojile i ne vode registar imovine,
- većina lokalnih jedinica nije donijela strategiju i godišnje planove upravljanja i raspolaganja nekretninama,
- kod stjecanja nekretnina nisu obavljane analize kojim bi se utvrdila ekonomska opravdanost odabranog oblika stjecanja nekretnine te mogućnost korištenja postojećih nekretnina. Krajem 2014. nisu korištena ili su bila izvan uporabe 3 473 poslovna prostora i 1 979 stanova, za navedene nekretnine nisu poduzimane dostatne aktivnosti za njihovo stavljanje u funkciju
-  prije početka gradnje nekretnina nisu bili uređeni imovinskopravni odnosi, nije utvrđena ukupna vrijednost ulaganja s izvorima financiranja i nisu osigurana potrebna financijska sredstva.

Na temelju utvrđenih činjenica, uzimajući u obzir postavljene ciljeve revizije i utvrđene kriterije, Državni ured za reviziju je ocijenio da je upravljanje i raspolaganje nekretninama učinkovito u 7 županija, 19 gradova te 6 općina odnosno sveukupno u 32 lokalne jedinice. U svim drugim lokalnim jedinicama upravljanje i raspolaganje nekretninama je djelomično učinkovito. Za otklanjanje utvrđenih slabosti i propusta, Državni ured za reviziju je dao preporuke, čijom provedbom bi se pridonijelo otklanjanju utvrđenih slabosti i propusta u vezi sa stanjem, namjenom i korištenjem imovine lokalnih jedinica te utjecalo na povećanje učinkovitosti upravljanja i raspolaganja nekretninama.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi;
- postavljeno je pitanje zašto obavljenom revizijom nisu obuhvaćena i sredstva od prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo,
- istaknuta je potreba da se ubuduće razdvoje ostvareni prihodi od prodaje i ostvareni prihodi od najma poslovnih prostora koji su u ovom Izvješću objedinjeni,
- od Državnog ureda za reviziju zatražena je rekapitulacija naplativosti davanja u najam poslovnih prostora u vlasništvu jedinica lokalne samouprave te učinkovitost takve naplate,
- postavljeno je pitanje kako je moguće da se 438 poslovnih prostora ukupne površine 34 360 m2 bespravno koristi, a da je 3 473 poslovna prostora ukupne površine 412 316 m2 van uporabe.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno (9 glasova ZA) predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

Z A K L J U Č A K

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI UČINKOVITOSTI UPRAVLJANJA I RAPOLAGANJA NEKRETNINAMA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić

Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu podnose se i:
Prijedlozi financijskih planova za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu:
- Hrvatskih voda,
- Hrvatskih cesta,
- Centra za restrukturiranje i prodaju,
- Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
- Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje

Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu – konsolidirano,

Obrazloženje prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske i prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2016. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu;
       
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 4. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. ožujka 2016. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo. 

Uvodno je dr.sc. Zdravko Marić, ministar financija istaknuo da se u 2016. godini očekuje blago ubrzanje realnog rasta bruto domaćeg proizvoda na 2%, ponajviše uslijed doprinosa domaće potražnje. Promatrajući pojedinačne sastavnice s rashodne strane BDP-a, naglasio je da će najveći doprinos ubrzanju gospodarske aktivnosti doći od izvoza roba i usluga, nakon čega slijedi potrošnja kućanstava. Indeks potrošačkih cijena zabilježit će neznatno povećanje od 0.1%. Istaknuo je da se očekuje smanjenje anketne stope nezaposlenosti na 15.8% u 2016., a u narednom projekcijskom razdoblju očekuje se i nastavak gospodarskog rasta; 2.1% u 2017. te 2.3% u 2018. uz nisku i stabilnu inflaciju te daljnje smanjenje stope nezaposlenosti.

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2016. projicirani su u iznosu od 114,9 milijardi kuna, što predstavlja rast od 4,7%. Određeni su blagim ubrzanjem gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir promjene poreznih politika koje su usvojene prethodne godine te povećanjem apsorpcije EU fondova. Ministar je naglasio da porezni prihodi bilježe rast od 1,2% i to; prihodi od PDV-a rast od 2,0%, posebni porezi i trošarine rast od 0,9%,  porez na dohodak rast od 2,0% te porez na dobit pad od -3,5%. Nadalje naglašeno je da prihodi od doprinosa bilježe pad od 3,2% u odnosu na 2015. i to zbog efekta prijenosa iz II. u I. mirovinski stup u 2015. dok prihodi od pomoći EU-a iznose 9,7 milijardi kuna i bilježe rast od 96,5%, a izravno su vezani uz projekte financirane iz fondova EU-a te izravna plaćanja u poljoprivredi. Ministar je posebno naglasio da sredstva iz EU fondova nisu samo predviđena za infrastrukturne projekte nego i za malo/srednje poduzetništvo, kulturnu baštinu, istraživačke centre/inkubatore i sl. Ostali prihodi i to od imovine, administrativnih i upravnih pristojbi, prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a temeljem ugovornih obveza bilježe rast od 2,2% dok prihodi od nefinancijske imovine bilježe pad od 6,5%.

Ukupni rashodi državnog proračuna u 2016. planirani su u iznosu od 122,4 milijarde kuna što je za 3,8 milijardi kuna više u odnosu na 2015., ali je naglašeno da su ukupni rashodi koji utječu na manjak (opći izvori) na razini izvršenja 2015. Porast ukupnih rashoda proizlazi isključivo zbog rashoda povezanih s iskorištavanjem iz EU fondova te rashoda financiranih vlastitim i namjenskim prihodima. U isto vrijeme Vlada se suočila s potrebom nužnog planiranja dodatnog povećanja rashoda u iznosu od 2,5 milijardi kuna od čega valja istaknuti doprinos proračunu EU, kamate, učešće u sufinanciranju EU projekata, mirovine, poticaji za novorođenu djecu, minuli rad i sl.

Uzevši u obzir potrebno povećanje rashoda, kao i činjenicu da su ukupni prihodi financirani iz općih izvora na razini izvršenja prethodne godine, Vlada je provela strukturne uštede na svim kategorijama i aktivnostima kod kojih je identificiran prostor za poboljšanje učinkovitosti i daljnju realizaciju i to u sveukupnom iznosu od 2,5 milijardi kuna.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 114,9 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 122,4 milijardi kuna, planirani manjak državnog proračuna za 2016.godinu iznosi 7,5 milijardi kuna ili 2,2 % BDP-a, odnosno ukupni manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji projiciran je u iznosu od 9,2 milijarde kuna ili 2,7% BDP-a čime se očekuje da će javni dug već u 2016. zabilježiti smanjenje i iznositi 86,8 % BDP-a.
Odbor je raspolagao i sa pisanim stajalištima Povjerenstva za fiskalnu politiku Hrvatskoga sabora  o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu.

Nakon uvodnog izlaganja dr.sc. Zdravka Marića, ministra financija, u raspravi na Odboru, u kojoj su sudjelovali prof.dr.sc. Ivan Lovrinović, dr.sc. Andrija Mikulić, Domagoj Ivan Milošević, Šandor Juhas, Ivan Šuker, Davor Vlaović te doc.dr.sc. Goran Marić, iznijeta su slijedeća mišljenja :
- Proračun ukazuje na namjeru ubrzane fiskalne konsolidacije što je razuman smjer fiskalne i ekonomske politike u sadašnjem trenutku. Iskazuje se namjera smanjenja proračunskog deficita na način da se deficit središnjeg državnog proračuna planira u 2016. smanjiti na 2,2% BDP-a, sa 3,7% BDP-a koliko je bilo planirano u 2015.
- Proračun jasno izražava težnju za kontrolom rasta rashoda, jer i tamo gdje rastu, to je ili zbog ranije preuzetih obveza ili su oni povezani s iskorištavanjem EU fondova.
- Istaknuto je da je proračun nastao u dosta kratkom razdoblju,  u ambijentu sporog formiranja Vlade, podložan pritisku, s unaprijed zadanim okvirima i bez ostavljenog vremena za provođenje javne rasprave. Uzevši u obzir sve te okolnosti proračun je dobar i ambiciozan, a kako bi se izbjegla ovakva situacija istaknuto je stajalište da je već sada vrijeme za pripremu izrade proračuna za 2017.g.
- Postavljeno je pitanje ima li Ministarstvo financija stvarnu spoznaju državnog deficita za prošlu godinu obzirom na niz neplaćenih, a dospjelih obveza iz prethodnih razdoblja.
- Otvorilo se pitanje spremnosti Vlade na donošenje novog Zakona o plaćama i uvođenje platnih razreda
- Postavilo se i pitanje smanjena pomoći pojedinim  jedinicama lokalne i regionalne samouprave
- U uvjetima u kojima je proračun nastao, radi se o dobrom proračunu ponajprije što je deficit smanjen na razinu ispod 3%,
- Ocijenjeno je da će predloženi proračun biti dobar ako ne dođe do rebalansa, ali je upozoreno i na rizike po pitanju ostvarenja ekonomskog rasta i ostvarivanja zacrtanih prihoda.
- Naglašena je potreba podizanja analitičke sposobnosti Ministarstva financija na znatno višu razinu te na potrebu sustavne analize pa potom i promjene poreznog sustava i nužnost rekonstrukcije Porezne uprave.

Na kraju rasprave ministar je naglasio da će se do donošenja  sljedećeg proračuna sagledati porezni sustav u cijelosti radi provođenja cjelovitih promjena u poreznoj politici i uvesti metodologija ESA 2010 po kojoj će se Hrvatska moći uspoređivati s drugim zemljama Europske unije. Isto tako suglasio se sa potrebom rekonstrukcije Porezne uprave.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova ZA i 1 glas SUZDRŽAN) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016.   GODINU I PROJEKCIJE ZA 2017. I 2018. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu.
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 4. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  10. ožujka 2016. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu kao matično radno tijelo. 
 
U uvodnom izlaganju ministar financija dr. sc. Zdravko Marić istaknuo je da se Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu uređuju  prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana za izvršavanje proračuna.

Nadalje je naglasio:
Proračunska osnovica nije se mijenjala u odnosu na prethodne godine te i nadalje iznosi 3.326,00 kuna. 
Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može se provesti do ukupnog iznosa 23,9 mlrd kuna (u 2015. godini 28,9 mlrd kuna –rebalans 25. rujna 2015.)
Tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 17,4 mlrd kuna (u 2015. godini 23,5 mlrd kuna – rebalans 25. rujna 2015.).

Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 1,9 mlrd kuna (u 2015. godini 1,8 mlrd kuna – rebalans krajem rujna 2015.), a tekuće otplate glavnice iznose 2,1 mlrd kuna (u 2015. godini 1,6 mlrd kuna – rebalans 25. rujna 2015.).
Nova financijska jamstva za 2016. iznose 6,0 mlrd kuna što je isto kao i u 2015. Jamstvena zaliha iznosi 201 milijun kuna (u 2015. 268 milijuna  kuna).

Istaknuo je da su Zakonom za 2016. godinu predviđena sredstva proračunske zalihe u iznosu od 200 milijuna kuna, dok su u 2015. godini sredstva proračunske zalihe iznosila 250 milijuna kuna.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno sa 7 glasova ZA Hrvatskom saboru predložiti donošenje ZAKONA O  IZVRŠAVANJU  DRŽAVNOG PRORAČUNA  REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravio je, na 4. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o faktoringu, s Konačnim prijedlogom zakona, kojega je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. ožujka 2016. uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, na temelju svoje nadležnosti  iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja naglasio da je Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 30. srpnja 2015. donijela Uredbu o izmjeni Zakona o faktoringu (NN 85/15) kojom je izmijenjen članak 117. stavak 2. Zakona, odnosno produljen rok do 31. ožujka 2016. godine, u kojem su se, pravne osobe, koje na dan stupanja na snagu Zakona o faktoringu (NN 94/14) obavljaju poslove faktoringa i upisane su u sudski registar, dužne uskladiti sa Zakonom. Produljenje roka iz Uredbe nije rezultiralo licenciranjem postojećih faktoring društava (mali i srednji poduzetnici) u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA), osim najvećih postojećih faktoring – društava.

Izmjenom članka 117. stavak 2. Zakona produljen je rok do 31. ožujka 2017. godine u kojem su pravne osobe, dužne uskladiti:
- sve promjene koje se uređuju osnivačkim aktom u skladu s odredbama Zakona,
- temeljni kapital koji ne može biti manji od jedan (1) milijun kuna (čl. 22. Zakona),
- upravu društva s odredbama Zakona o upravi i uvjetima za člana uprave faktoring društva(čl. 46. i 47. Zakona),
- članove nadzornog odbora društva s odredbama Zakona o nadzornom odboru faktoring društva te uvjetima za obavljanje funkcije člana nadzornog odbora faktoring društva (čl. 53. i 54. Zakona),
- druge statusne uvjete iz GLAVE III. Zakona i organizacijske pretpostavke iz GLAVE VI. Zakona određene za funkcioniranje faktoring-društava u skladu s odredbama Zakona.

Istaknuto je da je s 31. siječnja 2016. HANFA je izdala 3 (tri) odobrenja za obavljanje poslova faktoringa te nema novih zaprimljenih zahtjeva.

U raspravi na Odboru iznijeta je primjedba kako je prilikom izmjene predmetnog Zakona iz 2014. Vlada bila upozorena na kratkoću tada predloženoga roka, što je u konačnici i  rezultiralo ovom opetovanom izmjenom istog zakonskog članka.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno ( 7 glasova ZA) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

                       ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FAKTORINGU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.
 

                  PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravio je, na 4. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, o Prijedlogu zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, s Konačnim  prijedlogom zakona kojega je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 04. ožujka 2016. uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, na temelju svoje nadležnosti  iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (Narodne novine, br. 16/13) stupio na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, 01. srpnja 2013.godine.

Predloženim Zakonom u pravni sustav Republike Hrvatske izvršit će se prijenos Direktive 2014/91/EU. Uvažavanje kompleksnosti i opsežnosti izmjena i dopuna više od polovice odredbi važećeg Zakona, uslijed obveze preuzimanja pravne stečevine Europske unije te poboljšanja pojedinih odredbi temeljem dosadašnjeg iskustva i prakse, kao i dosadašnje prethodne izmjene i dopune, rezultiralo je potrebom izrade novoga Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, kako bi se osigurala jasnoća odredbi i pravna sigurnost njihove primjene.

Zakonom se uređuju sljedeće: obveze depozitara, zahtjevi za politike nagrađivanja koje provode društva za upravljanje UCITS fondovima i ujednačavanje administrativnih sankcija koje moraju biti dostupne nadzornom tijelu u slučaju kršenja odredbi propisanih svim UCITS direktivama, pri čemu su za teže prekršaje visine novčanih kazni prilagođene hrvatskoj poslovnoj praksi i iskustvima.

Prijedlogom zakona izmijenjene su, odnosno dopunjene i druge odredbe za koje je dosadašnja praksa i iskustvo pokazalo da postoji potreba za njihovim uspješnijim ili podrobnijim uređenjem:
- odredbe koje se odnose na postupke licenciranja, pri čemu su predmetni postupci pojednostavljeni,
- pojednostavljeni su postupci osnivanja društava i fondova,
- nadzorno tijelo će ocjenjivati prikladnost i financijsku stabilnost isključivo u odnosu na kvalificirane članove društava za upravljanje,
- smanjuje se broj poslova za čije je delegiranje na treće osobe potrebno ishoditi odobrenje nadzornog tijela, na način da se konkretiziraju osnovni poslovi i funkcije,
- odredbe o prijenosu upravljanja fondovima su izmijenjene pri čemu su postupci pojednostavljeni te su prilagođeni rokovi i potrebna dokumentacija,
- glavni i napajajući UCITS fond (Master-feeder strukture) je također preciznije uređen.

U raspravi na Odboru iznijeta je primjedba na članke 36. i 44. zbog nejasnih, nemjerljivih i neprovjerljivih kriterija propisanih za članove uprava i nadzornih odbora društava za upravljanje, te predloženo da se propišu na jasniji način.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno ( sa 7 glasova ZA ) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

                    ZAKONA O OTVORENIM INVESTICIJSKIM FONDOVIMA S JAVNOM PONUDOM

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.
 

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravio je, na 4. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, s Konačnim prijedlogom zakona, kojega je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 04. ožujka 2016. uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, na temelju svoje nadležnosti  iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja naglasio da je potrebno izmijeniti i dopuniti Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata (Narodne novine, br. 59/12) budući da Uredba br. 909/2014 i Uredba br. 648/2012 mijenjaju i dopunjuju Direktivu koja je prenesena u nacionalno zakonodavstvo RH, odnosno u Zakon o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.
                      
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

                       ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KONAČNOSTI NAMIRE U PLATNIM SUSTAVIMA I SUSTAVIMA ZA NAMIRU FINANCIJSKIH INSTRUMENATA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.
 

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravio je, na 4. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Konvencije o centraliziranom carinjenju u vezi s dodjelom nacionalnih troškova naplate zadržanih kad se tradicionalna vlastita sredstva osiguraju za proračun EU-a, s Konačnim  prijedlogom zakona kojega je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. ožujka 2016. uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, na temelju svoje nadležnosti  iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Konvencija sklopljena u Bruxellesu dana 10. ožujka 2009. godine od strane tadašnjih 27 država članica EU. Cilj Konvencije je osigurati redistribuciju troškova naplate, kad se tradicionalna vlastita sredstva (TVS) osiguraju za proračun EU, između država članica koje su uključene u primjenu i upravljanje  centraliziranim carinjenjem, utvrđivanjem posebnih postupaka u obliku konvencije između ugovornih stranaka. Kada su tradicionalna vlastita sredstva prihod općeg proračuna Europske unije, države članice prosljeđuju 75% naplaćenih sredstava proračunu Europske unije a na ime troškova njihove naplate zadržavaju 25% iznosa naplaćenih sredstava. Stoga prilikom carinjenja i naplate uvoznih carina (što se NE odnosi na naplaćeni PDV, trošarine i posebne poreze) države članice prosljeđuju 75% od ukupne svote naplaćene carine općem proračunu Europske unije a kao svoj prihod zadržavaju 25 % naplaćene svote, na ime troškova naplate.

Naglašeno je da centralizirano carinjenje predstavlja oblik pojednostavnjenja carinskih formalnosti i omogućava da  carinska deklaracija za robu koju se stavlja u carinski postupak bude podnesena carinskim vlastima u jednoj državi članici EU, a predmetna roba bude podnesena carinskim vlastima u drugoj državi članici EU. Kako u postupku centraliziranog carinjenja sudjeluju 2 države članice pri čemu  nastaju troškovi postupka u obje države,  ovom se Konvencijom uvode  pravila raspodjela sredstava  koja preostanu (25%) nakon što se proračunu Europske unije doznači njemu pripadajući dio naplaćene svote (75%). Ta sredstava  naplaćuje država članica u kojoj se  carinska deklaracija podnosi i ona će uplatiti  dio troškova  u korist države članice u kojoj se roba podnosi carini.

Konvencija propisuje da se preostali troškovi  između država dijele po pola tj. po 50% zadržanog iznosa, te da će države članice pri tome primjenjivati postupke raspodjele (redistribucije) u skladu sa svojim nacionalnim pravom i postupcima. Znači, nakon naplate tradicionalnih vlastitih sredstva (carine) u postupku centraliziranog carinjenja 75% naplaćenih sredstava se prosljeđuje proračunu Europske unije a preostalih 25% dijele države članice na jednake iznose (tako da obje države dobivaju po 12,5% naplaćene svote).

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno (7 glasova ZA) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

                       KONVENCIJE O CENTRALIZIRANOM CARINJENJU U VEZI S DODJELOM NACIONALNIH TROŠKOVA NAPLATE ZADRŽANIH KAD SE TRADICIONALNA VLASTITA SREDSTVA OSIGURAJU ZA PRORAČUN EU-a

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.
 

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravio je, na 4. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, s Konačnim  prijedlogom zakona kojega je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. ožujka 2016. uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, na temelju svoje nadležnosti  iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predmetnim Zakonom propisuje usklađivanje s Direktivom Vijeća 2014/107/EU kojom se proširuje postojeći pravni okvir za automatsku razmjenu informacija uvođenjem obvezne automatske razmjene informacija o financijskim računima između država članice EU. Nadalje, ovim Zakonom stavlja se izvan snage Direktiva Vijeća 2003/48/EZ o kamatama na štednju na temelju Direktive Vijeća (EU) 2015/2060 iz razloga što Direktiva Vijeća 2014/107/EU ima puno šire područje primjene od Direktive Vijeća 2003/48/EZ. Automatska razmjena informacija za financijske račune mora započeti  za porezno razdoblje od 1.1.2016., a rok za dostavu informacija je do 30.9.2017. (za 2016. godinu). Razmjenjivat će se podaci između država članica EU o vlasnicima financijskih računa, fizičkim osobama i subjektima, odnosno osobama koje imaju kontrolu nad tim subjektima, njihovom osobnom identifikacijskom broju, broju računa, stanju računa ili vrijednosti na kraju svake godine, u slučaju skrbničkih računa dostavljat će se podatak o ukupnom bruto iznosu kamata, ukupnom bruto iznosu dividendi i drugog prihoda ostvarenog od imovine na računu. U slučaju depozitnog računa dostavljat će se ukupan bruto iznos kamata plaćenih ili pripisanih na račun.

Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona  bio je objavljen u cilju savjetovanja sa zainteresiranom javnošću od 12.11.-29.11.2015.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno (sa 7 glasova ZA)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

                       OPĆEG POREZNOG ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravio je, na 4. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26 /EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, s Konačnim prijedlogom zakona, kojega je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 04. ožujka 2016. uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, na temelju svoje nadležnosti  iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je svrha donošenja Uredbe (EU) br. 909/2014:
- harmonizacija zakonodavnog okvira na razini Europske unije
- uvođenje više jedinstvenih obveza za sudionike na tržištu u pogledu određenih aspekata ciklusa i discipline namire 
- zajednički zahtjevi za središnje depozitorije vrijednosnih papira  koji upravljaju sustavima za namiru vrijednosnih papira.

Zakonom se određuju tijela nadležna za provođenje nadzora sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014, njihova podjela nadležnosti, djelokrug rada i ovlasti,  uređuju se mehanizmi kojima se potiču prijave mogućih ili stvarnih kršenja Uredbe te prekršaji za postupanje protivno Uredbi i visina novčanih kazni za prekršaje na koje se Uredba primjenjuje. 

Nadalje, Zakonom je propisana suradnja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke u provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 unutar sporazuma koji uređuje suradnju između navedenih nadležnih tijela, a u slučaju imenovanja više nadležnih tijela zaduženih za provedbu Uredbe predviđeno je da se jedno od imenovanih nadležnih tijela zaduži za koordinaciju suradnje i razmjenu informacija s ESMA-om i drugim tijelima navedenim u Uredbi.
 
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno (sa 7 glasova ZA) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

                      ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) BR.  909/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 23. SRPNJA 2014. O POBOLJŠANJU NAMIRE VRIJEDNOSNIH PAPIRA U EUROPSKOJ UNIJI I O SREDIŠNJIM DEPOZITORIJIMA VRIJEDNOSNIH PAPIRA TE IZMJENI DIREKTIVA 98/26/EZ I 2014/65/EU TE UREDBE (EU) BR. 236/2012              

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.
 
                     

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravio je, na 4. sjednici održanoj 14. ožujka 2016. godine, o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o porezu na dobit s Konačnim  prijedlogom zakona kojega je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 04. ožujka 2016. uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, na temelju svoje nadležnosti  iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Hrvatski sabor je na sjednici 19. lipnja 2015. usvojio „Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor“ prema kojima je potrebno, zbog većeg broja ranijih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit, pristupiti izradi novog Zakona o porezu na dobit. Međutim, ovim se prijedlogom Zakona predlaže dopuna Zakona o porezu na dobit po hitnom postupku (što je suprotno spomenutim nomotehničkim pravilima) s obzirom da se radi o EU zakonu odnosno prijenosu pravne stečevine Europske unije, a što je bilo planirano za IV. kvartal 2015., no zbog objektivnih razloga nije moglo biti izvršeno (Odluka o raspuštanju Hrvatskoga sabora od 25. rujna 2015. godine).
Direktivom Vijeća 2015/121/EU od 27. siječnja 2015. (SL L 21/1 od 28. siječnja 2015.) izmijenjena je Direktiva Vijeća 2011/96/EU o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica, stoga se Zakonom o dopunama Zakona o porezu na dobit: dalje Zakon) izvršava obveza usklađivanja. Direktiva Vijeća 2011/96/EU propisuje neoporezivanje prihoda od dividendi i udjela u dobiti te neoporezivanje isplate dividendi i udjela u dobiti porezom po odbitku, za povezana društva unutar EU.
Uočeno je niz zlouporaba, naročito od strane velikih multinacionalnih kompanija primjerice; raznim umjetnim aranžmanima, transakcijama, stvori se dobit u društvu u državi koja ima manju poreznu stopu, potom godišnja zarada završi kod matice kao dividenda, a zapravo je trebala biti prihod matice od djelatnosti. Ili, ugovaraju se aranžmani (umjetne konstrukcije) koje imaju učinak međusobnog prebijanja ili poništavanja, kružnih transakcija te se dobit prebaci u društvo koje ima porezni gubitak ili koristi poreznu olakšicu, a naknado se isplati dobit matici i to neoporezivo i sl.

Predloženim Zakonom u sustav poreza na dobit uvodi se minimalno pravilo protiv zlouporabe koje će se primijeniti na sve obveznike poreza na dobit pri utvrđivanju prava na umanjenje porezne osnovice, porezne obveze i izuzeća od oporezivanja, dakle proširen je obuhvat odredbi Direktive obzirom da se ista bavi rezidentima i nerezidentima samo unutar Europske unije, na sve porezne obveznike. Nacrt prijedloga Zakona bio je objavljen u cilju savjetovanja sa zainteresiranom javnošću od 12.- 29. studenoga 2015. U tom razdoblju nisu zaprimljene primjedbe zainteresirane javnosti.
U raspravi na Odboru iznijet je stav kako su hrvatski poduzetnici nekonkurentni u odnosu na međunarodne tvrtke te je u cilju olakšavanja njihovog poslovanja i poboljšanja konkurentnosti potrebno provesti sustavnu analizu i cjelokupnu reformu nacionalnog poreznog sustava. Naglašeno je da je hrvatski porezni sustav prepun arbitrarnosti što je jedan od glavnih problema hrvatskog gospodarstva.

 Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno (sa 7 glasova ZA) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravio je, na 3. sjednici održanoj 02. ožujka 2015. godine, o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o izvršenju nepodmirenih dospjelih novčanih obveza između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike,  Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije,  Irske, Helenske Republike Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Republike Hrvatske, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Mađarske,  Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene  Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske i Europske investicijske banke, kojim se uređuju postupci za plaćanja i povrat novca iz Ugovora o jamstvu vezano za zajmove Europske investicijske banke za investicijske projekte u afričkim, karipskim i pacifičkim državama te u prekomorskim zemljama i područjima, s Konačnim prijedlogom zakona, kojega je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. veljače 2016. uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, na temelju svoje nadležnosti  iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da je Republika Hrvatska obvezu sklapanja Ugovora o jamstvu između država članica EU i EIB-a vezano uz zajmove EIB-a za investicijske projekte u afričkim, karipskim i pacifičkim državama te u prekomorskim zemljama i područjima (dalje u tekstu: Ugovor o jamstvu), zajedno sa Sporazumom o izvršenju nepodmirenih dospjelih novčanih obveza između država članica EU i EIB-a, kojim se uređuju postupci za plaćanja i povrat novca iz Ugovora o jamstvu vezano uz zajmove EIB-a za investicijske projekte u afričkim, karipskim i pacifičkim državama te u prekomorskim zemljama i područjima (dalje u tekstu: Sporazum) preuzela Ugovorom o pristupanju EU te da su Ugovor o jamstvu i Sporazum potpisani od strane ministra financija g. Borisa Lalovca 27. siječnja 2015. godine,  a od strane EIB-a 29. srpnja 2015. godine. Nadalje je istaknula da se jamstvo odnosi na zajmove sklopljene u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. godine, a pokriva operacije sa subjektima javnog sektora i političke rizine za operacije u privatnom sektoru. Sukladno odredbama Ugovora o jamstvu, maksimalni udio RH u jamstvu država članica može iznositi 7.142.975,38 eura, a moguće financijske obveze država članica kao jamaca traju dok se u potpunosti ne isplate iznosi zajamčenih zajmova.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O IZVRŠENJU NEPODMIRENIH DOSPJELIH NOVČANIH OBVEZA IZMEĐU KRALJEVINE BELGIJE, REPUBLIKE BUGARSKE, ČEŠKE REPUBLIKE, KRALJEVINE DANSKE, SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE, REPUBLIKE ESTONIJE, IRSKE, HELENSKE REPUBLIKE, KRALJEVINE ŠPANJOLSKE, FRANCUSKE REPUBLIKE, REPUBLIKE HRVATSKE, TALIJANSKE REPUBLIKE, REPUBLIKE CIPRA, REPUBLIKE LATVIJE, REPUBLIKE LITVE,  VELIKOG VOJVODSTVA LUKSEMBURGA, MAĐARSKE, REPUBLIKE MALTE, KRALJEVINE NIZOZEMSKE, REPUBLIKE AUSTRIJE, REPUBLIKE POLJSKE,  PORTUGALSKE REPUBLIKE, RUMUNJSKE, REPUBLIKE SLOVENIJE, SLOVAČKE REPUBLIKE, REPUBLIKE FINSKE, KRALJEVINE ŠVEDSKE, UJEDINJENE KRALJEVINE VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE I EUROPSKE INVESTICIJSKE  BANKE, KOJIM SE UREĐUJU POSTUPCI ZA PLAĆANJA I POVRAT NOVCA IZ UGOVORA O JAMSTVU VEZANO UZ ZAJMOVE EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE ZA INVESTICIJSKE PROJEKTE U AFRIČKIM, KARIPSKIM I PACIFIČKIM DRŽAVAMA TE U PREKOMORSKIM ZEMLJAMA I PODRUČJIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 3. sjednici održanoj 02. ožujka 2016. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 09. veljače 2016. godine.

Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji kao matično radno tijelo.
              
U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je da je gospodarska aktivnost Republike Hrvatske nakon višegodišnje recesije u prvom polugodištu 2015. porasla, navodi kako je snažno porastao izvoz roba i usluga, a pozitivne promjene očite su i kod osobne potrošnje te u manjoj mjeri kod kapitalnih ulaganja. Nadalje je istaknuo da se blagi oporavak na tržištu rada ogleda u kontinuiranom rastu broja zaposlenih uz istodoban pad broja nezaposlenih i to ponajprije zbog zapošljavanja, dok se bitno smanjio i odljev iz nezaposlenosti zbog drugih razloga. Naglašeno je kako je Hrvatska narodna banka u prvoj polovini 2015. nastavila s provođenjem ekspanzivne monetarne  politike uz istodobno održavanje stabilnosti tečaja kune u odnosu na euro. Kvaliteta kreditnog portfelja se nastavila pogoršavati, a udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima je porastao sa 17.1% koliko je iznosio na kraju 2014. na 17.3% na kraju prve polovine 2015.

U raspravi na Odboru  istaknuta je odgovornost Hrvatske narodne banke za loše gospodarsko stanje u Republici Hrvatskoj uz opasnost od deflacije. Istaknuto je kako nema niti jedne informacije koja se odnose na kredite u švicarskim francima, a uz to je postavljeno i pitanje o procjeni vremena koje je potrebno za  uvođenja eura u Republici Hrvatskoj. Nadalje postavljeno je i pitanje o utjecaju konverzije na razinu međunarodnih pričuva kao i nedostatak temeljne razrade rizičnosti ulaganja međunarodnih pričuva. Posebno je naglašena opasnost od visoke razine djelomično i potpuno nenaplativih kredita koji su porasli sa 47.7. milijardi kuna u 2014. na 48.2. milijarde kuna u 2015.godini.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom glasova (7 glasova „za“ i 4 glasa „suzdržana“), predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

PREDSJEDNIK ODBOR
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora raspravio je, na 3. sjednici održanoj 02. ožujka 2015. godine, o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Republike Hrvatske, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske i Europske investicijske banke vezano za zajmove Europske investicijske banke za investicijske projekte u afričkim, karipskim i pacifičkim državama te u prekomorskim zemljama i područjima, s Konačnim  prijedlogom zakona, kojega je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. veljače 2016. uz prijedlog da se sukladno članku 2014. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora, na temelju svoje nadležnosti  iz članka 73. Poslovnika Hrvatskog sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula da je Republika Hrvatska obvezu sklapanja Ugovora o jamstvu između država članica EU i EIB-a vezano uz zajmove EIB-a za investicijske projekte u afričkim, karipskim i pacifičkim državama te u prekomorskim zemljama i područjima (dalje u tekstu: Ugovor o jamstvu), zajedno sa Sporazumom o izvršenju nepodmirenih dospjelih novčanih obveza između država članica EU i EIB-a, kojim se uređuju postupci za plaćanja i povrat novca iz Ugovora o jamstvu vezano uz zajmove EIB-a za investicijske projekte u afričkim, karipskim i pacifičkim državama te u prekomorskim zemljama i područjima (dalje u tekstu: Sporazum) preuzela Ugovorom o pristupanju EU te da su Ugovor o jamstvu i Sporazum potpisani od strane ministra financija g. Borisa Lalovca 27. siječnja 2015. godine,  a od strane EIB-a 29. srpnja 2015. godine. Nadalje je istaknula da se jamstvo odnosi na zajmove sklopljene u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020. godine, a pokriva operacije sa subjektima javnog sektora i političke rizike za operacije u privatnom sektoru. Sukladno odredbama Ugovora o jamstvu, maksimalni udio RH u jamstvu država članica može iznositi 7.142.975,38 eura, a moguće financijske obveze država članica kao jamaca traju dok se u potpunosti ne isplate iznosi zajamčenih zajmova.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU KRALJEVINE BELGIJE, REPUBLIKE BUGARSKE, ČEŠKE REPUBLIKE, KRALJEVINE DANSKE, SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE, REPUBLIKE ESTONIJE, IRSKE, HELENSKE REPUBLIKE, KRALJEVINE ŠPANJOLSKE, FRANCUSKE REPUBLIKE, REPUBLIKE HRVATSKE, TALIJANSKE REPUBLIKE, REPUBLIKE CIPRA, REPUBLIKE LATVIJE, REPUBLIKE LITVE, VELIKOG VOJVODSTVA LUKSEMBURGA, MAĐARSKE, REPUBLIKE MALTE, KRALJEVINE NIZOZEMSKE, REPUBLIKE AUSTRIJE, REPUBLIKE POLJSKE, PORTUGALSKE REPUBLIKE, RUMUNJSKE, REPUBLIKE SLOVENIJE, SLOVAČKE REPUBLIKE, REPUBLIKE FINSKE, KRALJEVINE ŠVEDSKE,  UJEDINJENE KRALJEVINE VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE I EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE VEZANO UZ ZAJMOVE EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE ZA INVESTICIJSKE PROJEKTE U AFRIČKIM, KARIPSKIM I PACIFIČKIM DRŽAVAMA TE U PREKOMORSKIM ZEMLJAMA I PODRUČJIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 2. sjednici održanoj 28. siječnja 2016. godine, Godišnje izvješće Financijske agencije za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji dostavio Nadzorni odbor Financijske agencije, aktom od 24. lipnja 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo. 

U uvodnom izlaganju predsjednica Uprave Financijske agencije istaknula je da je Financijska agencija u 2014. godini uspjela ostvariti najveći dio svojih poslovnih ciljeva. Financijska agencija je u 2014. godini uspjela zadržati poziciju vodećeg pružatelja infrastrukturnih usluga platnog prometa te se pozicionirala za budući nastup na tržištu EU kroz nacionalni projekt „Jedinstveno područje plaćanje u eurima u Republici Hrvatskoj-SEPA“. Financijska agencija je tijekom godine nastavila s uspostavom Sustava centraliziranog obračuna plaća (COP) te je iz Sustava COP ukupno 2.179 institucija obračunalo plaće za ukupno 248.000 zaposlenika. Financijska agencija, među ostalim, obavlja za državu temeljem javnih ovlasti u 2014. godini  prisilne naplate i predstečajne nagodbe. Među ostalim se uspostavio Registar zadužnica, čime je povećana sigurnost pri provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, ali i smanjena mogućnost krivotvorenja zadužnica. Financijska agencija ima nacionalnu pokrivenost kroz ukupno 185 podružnica, poslovnica, ispostava i izdvojenih šaltera organiziranih kroz četiri regionalna centra. Financijska agencija je u 2014. godini ostvarila prihode u iznosu od 846.095.962 kuna dok ukupno ostvareni rashodi iznose 797.864.163 kuna. U usporedbi s ostvarenjem u prethodnoj godini prihodi su veći za 3%, a rashodi su veći za 7 %. Ovakvi rezultati imali su za posljedicu rezultat ostvarene bruto dobiti koja je u 2014. godini iznosila 48.231.799 kuna što je za 37% manje od ostvarenja prethodne godine, a za 30% manje od ostvarene bruto dobiti 2012. godine.

Tijekom 2014. godine bilježi se smanjenje prihoda u odnosu na proteklu godinu u dijelu poslova koje Financijska agencija obavlja za državu temeljem ugovornih odnosa, što je u najvećoj mjeri uvjetovano gubitkom dijela prihoda od poslova za Središnji registar osiguranika (REGOS).

U raspravi na Odboru istaknuo je da je Financijska agencija važna institucija za funkcioniranje financijskog sustava u Republici Hrvatskoj. Pohvaljen je transparentan sustav Financijske agencije, među ostalim pružanje informacija ovrhovoditelju. Financijska agencija prosljeđuje podatke iz registra svih računa fizičkih i pravnih osoba u Republici Hrvatskoj. Financijska agencija je tijekom 2014. godine zaprimila ukupno 1.297.585 osnova za plaćanje na teret građana i poslovnih subjekata po kojim je naplaćeno ukupno 22,5 milijardi kuna.  Zaprimljene osnove za plaćanje na teret građana iznose 1.039.063, od kojih je naplaćeno 10,4 milijardi kuna. Također je zaprimljeno 7.574 zahtjeva za pokretanje predstečajnih nagodbi u kojima je iskazano oko 65 milijardi kuna prijavljenih obveza te je obuhvaćeno preko 60 tisuća radnika. Riješeno je 6.093 predmeta do 31.prosinca 2014. Financijska agencija ostvarila je prihod od 4,8 milijuna kuna te 9,49 milijuna kuna rashoda na osnovi predstečajnih nagodbi. Negativni financijski rezultati za predstečajne nagodbe ostvareni su zbog izvršenih stečajnih postupaka za pravne subjekte i brisanja poduzetnika iz sudskog registra i time  nenaplativih potraživanja nakon otvaranja predstečajnog postupka. Također je naglašeno da je potrebna promjena zakonske regulative za ovrhe nad građanima i pravnim subjektima.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

                                              ZAKLJUČAK
    Prihvaća se Godišnje izvješće Financijske agencije za 2014. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
                         doc.dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 1.sjednici održanoj 26. siječnja 2065. godine, predmetno Izvješće, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 17. prosinca 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Izvješću o radu Državnog ureda za reviziju za 2015. godinu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju glavni državni revizor istaknuo je, među ostalim, da je u ovom izvještajnom razdoblju Državni ured za reviziju obavio 273 revizija od kojih su 237 financijskih revizija (revizija financijskih izvještaja i poslovanja subjekata na državnoj i lokalnoj razini) i 36 revizija učinkovitosti. Kod 86 financijskih revizija ili 36,3% izraženo je bezuvjetno mišljenje, kod 146 financijskih revizija ili 61,6% uvjetno mišljenje te kod pet financijskih revizija ili 2,1% nepovoljno mišljenje. O Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu izraženo je uvjetno mišljenje, a o financijskim izvještajima i poslovanju proračunskih korisnika za 2014. izražena su četiri bezuvjetna, 13 uvjetnih mišljenja i jedno nepovoljno mišljenje. Revizijom Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i 18 proračunskih korisnika, utvrđene su nepravilnosti i propusti koje se odnose na planiranje, računovodstveno poslovanje i financijsko izvještavanje, prihode i potraživanja, rashode, upravljanje državnom imovinom, državna jamstva, dug državnog proračuna te javnu nabavu.  Također pojedini ostvareni prihodi i rashodi proračunskih korisnika znatno odstupaju od planiranih. Pojedini proračunski korisnici nisu realno planirali rashode za neke aktivnosti, jer su rashodi ostvareni u značajno manjim iznosima od planiranih ili nisu ostvareni, a pojedine rashode nisu planirali u dostatnom iznosu. Naglašeno je da je ulaskom Republike Hrvatske u Eurospku uniju proširen opseg posla Državnog ureda za reviziji i time potrebno jačanje kapaciteta Državnog ureda za reviziju.

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnog ureda za reviziju koji je izvršenom revizijom navedenih subjekata i ukazivanjem na nepravilnosti, propuste i pogreške u poslovanju te davanjem naloga preporuka i prijedloga za njihovo otklanjanje, pridonio poboljšanju upravljanja javnom imovinom. Rad Državnog ureda za reviziju pridonio je informiranju građana o trošenju novca poreznih obveznika. Postoji napredak kod revidiranih subjekata i smanjuje se broj nepovoljno ocijenjenih subjekata nakon obavljene revizije. Naglašeno je da kod revidiranih subjekata postoje propusti u evidentiranju prihoda, rashoda i imovine. Ukazano je na problem korisnosti izvješća Državnog ureda za reviziju. Istaknuta je potreba nazočnosti predstavnika revidiranih subjekata na sjednicama Odbora, koji bi trebali obrazložiti nepoštivanja preporuka Državnog ureda za reviziju. Među ostalim je naglašeno da je potrebna standardizacija materijalnih rashoda korisnika državnog proračun. Također je istaknuto da je potrebno povećanje sredstava Državnom uredu za reviziju za zapošljavanje novih djelatnika i time kvalitetniji rad Ureda.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

                                         Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2015. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić  , predsjednik Odbora.

                      PREDSJEDNIK ODBORA 

                 doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je,  na 1. sjednici održanoj 26.siječnja 2016. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravlja financiranja izgradnje i upravljanja sportskim dvoranama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju dostavio glavni državni revizor, aktom od 10. rujna 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti financiranja izgradnje i upravljanja šest sportskih dvorana, kojom je obuhvaćeno razdoblje poslovanja sportskih dvorana od njihove izgradnje do konca 2014. Obavljena je revizija financiranja izgradnje i upravljanja Gradskom sportskom dvoranom u Varaždinu, sportskom dvoranom Arena Zagreb, sportskom dvoranom Gradski vrt Osijek, sportskom dvoranom Žatika u Poreču, Sportskim centrom Višnjik u Zadru te Sportsko poslovnim centrom Lora, Split. Revizijom je među ostalim utvrđeno da Vlada Republike Hrvatske nije informirana o aktivnostima i poslovanju Arene Zagreb te utrošku doznačenih sredstava. Također nije proveden natječaj za upravitelja Arene Zagreb u 2012., 2013., i 2014. Također nije studija isplativosti odnosno opravdanosti izgradnje dvorana u Poreču, Splitu i Zadru izrađena. Prije donošenja odluke o financiranju izgradnje Gradske sportske dvorane u Varaždinu prema modelu javno-privatnog partnerstva nisu analizirani i realno utvrđeni rizici koje Grad Varaždin preuzima te nije dobivena suglasnost Ministarstva financija za zaključenje ugovora. Preporuke Državnog ureda za reviziju glase da se prije donošenja odluke o projektima koji se financiraju proračunskim sredstvima treba izraditi studiju isplativost odnosno opravdanosti ulaganja te prije donošenja odluke o realiziranju projekta po modelu javno-privatnog partnerstva pribaviti potrebne suglasnosti.

U raspravi na Odboru istaknuto je da odgovornost revidiranih subjekata treba povećati i time zaštiti državne interese. Pohvaljen je neovisan i učinkovit rad Državnog ureda za reviziju. Izvješće Državnog ureda za reviziju je podržano. Naglašeno je da javno-privatno partnerstvo u javnoj percepciji uglavnom negativno zbog neučinkovitog javno-privatnog partnerstva kod sportskih dvorana. Istaknuto je da bi ubuduće na sjednici Odbora trebao biti nazočan predstavnik revidirane institucije i obrazložiti svoje postupke.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  da donese slijedeći

                                                           Z A K LJ U Č A K
Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti financiranja izgradnje i upravljanja sportskim dvoranama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je doc.dr.sc. Goran Marić zastupnik, predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                         doc.dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 1. sjednici održanoj 26. siječnja 2016. godine Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti sprječavanja i otkrivanja prijevara kod trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju dostavio glavni državni revizor, aktom od 16.studenoga 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.
                    
Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo, među ostalim, da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti sprječavanja i otkrivanja prijevara u 106 trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica na području 20 županija i grada Zagreba. Predmet revizije bile su politike i postupci za sprječavanje i otkrivanje prijevara te aktivnosti koje trgovačka društava poduzimaju kako bi spriječila i otkrila prijevare. Obuhvaćeno je poslovanje za 2014., a ovisno o procjeni rizika, za pojedina područja revizije i ranija razdoblja. Utvrđeno je da općim aktima nije uređeno davanje i primanje darova i ugošćavanje, korištenje sredstava društva isključivo za poslovne svrhe, nisu utvrđeni postupci za prijavljivanje i izvješćivanje o mogućem sukobu interesa, kao ni obveze rukovoditelja i drugih zaposlenika u slučaju sumnje na prijevaru. Također je utvrđeno da nije uređeno funkcioniranje unutarnjih kontrola, odnosno nisu pisanim procedurama uređene kontrolne aktivnosti, postupci i mjere koje obuhvaćaju, način na koji se primjenjuju i u kojim fazama procesa te tko je ovlašten i odgovoran za njihovu provedbu. Među ostalim se ne održava redovita izobrazba zaposlenika o mogućim prijevarama te unutarnje kontrole nisu uređene na način da spriječe prijevaru. Normativi potrošnje goriva nisu određeni, ne vode se evidencije potrošnje goriva po pojedinom vozilu te pisane procedure o načinu i ograničenjima korištenja službenih mobitela nisu donesene.

U raspravi na Odboru istaknute su nepravilnosti koje se ponavljaju, materijalni troškovi po pitanju potrošnje goriva, korištenje službenih mobitela i dr.  Također je istaknuto da nema plan zapošljavanja kod nekih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Među ostalim je naglašeno da se u nekim slučajevima donacije proizvoljno dodjeljuju.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  da donese slijedeći

                                                           Z A K LJ U Č AK

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti sprječavanja i otkrivanja prijevara kod trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                             doc.dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 1. sjednici održanoj 26.siječnja 2016. godine Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti javne nabave u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju dostavio glavni državni revizor, aktom od 16.studenoga 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.
                    
Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je Državni ured za reviziju obavio reviziju učinkovitosti sustava javne nabave u sedam trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske za 2012.-2014. Revizijom su obuhvaćena Financijska agencija, HŽ Cargo d.o.o., HŽ Infrastruktura d.o.o., HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Narodne Novine d.d., Plinacro d.o.o. i Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. Revizijom je među ostalim utvrđeno da rokovi u kojim su organizacijske jedinice obvezne dati prijedloge za izradu plana nabave, nisu određeni. Također su pojedine usluge nabavljene bez primjene propisanih postupaka javne nabave te su pojedini postupci nabave provedeni sa zakašnjenjem, a nabava je obavljena bez zaključenih ugovora. Društva ne prate ostvarenje plana nabave i nije određeno tko je odgovoran za praćenje ostvarenja plana nabave. Državni ured za reviziju je dao  preporuku da je potrebno donositi planove nabave prije početka poslovne godine na koju se odnose, planirati nabavu isključivo stvarno potrebnih roba, radova i usluga, vodeći računa o financijskim mogućnostima. Nužno je urediti način upravljanja i odgovornosti u provedbi postupaka javne nabave. Također se treba pravodobno pokretati postupke javne nabave i zaključivati ugovore.

U raspravi na Odboru podržano je izvješće Državnog ureda za reviziju. Ukazano je na problem provedbe postupka javne nabave i najniže cijene kao glavnog kriterija. Naglašeno je da je cijena kod javne nabave bitan dio, ali da se u obzir treba uzeti i kvaliteta usluge ili robe, kao i bonitet dobavljača ili izvođača. Također je istaknuto da je kod javne nabave transparentnost jako važna. Naglašeno da je potrebo uređenje javnog sektora i time rezultiranje pozitivnog učinka na javno dobro. Istaknuto je da je na sjednici Odbora potrebna nazočnost članova Uprave revidiranih trgovačkih društava, koji će obrazložiti svoje postupke kod javne nabave. Naglašeno je da postupci javne nabave sprječavaju redovito funkcioniranje države.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  da donese slijedeći

                                                           Z A K LJ U Č AK

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti sustava javne nabave u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                             doc.dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 1. sjednici održanoj 26.siječnja 2016. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača za 2014., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju dostavio glavni državni revizor, aktom od 17.prosinca 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da  je Državni ured za reviziju obavio reviziju 30 političkih stranaka, šest nezavisnih zastupnika te dva člana predstavničkih tijela lokalnih jedinica, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2014. Obavljena je provjera dostave godišnjih financijskih izvješća političkih stranaka, nezavisnih zastupnika te članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica kojima je mandat u tijeku. Također je obavljena provjera objave financijskih izvještaja političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u propisanom roku. O financijskim izvještajima i poslovanju političkih stranaka za 2014. izraženo je 14 bezuvjetnih, 14 uvjetnih i dva nepovoljna mišljenja (A-HSS i BDSH). Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koji su utjecali na izražavanje mišljenja odnose se na djelokrug i unutarnje ustrojstvo, sustav unutarnjih kontrola, planiranje, računovodstveno poslovanje, prihode, rashode te korištenje poslovnih prostora. O financijskim izvještajima i poslovanju nezavisnih zastupnika za 2014. izražena su četiri bezuvjetna i dva uvjetna mišljenja. O financijskim izvještajima i poslovanju članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica za 2014. je izraženo jedno bezuvjetno i jedno uvjetno mišljenje. Revizijom je utvrđeno da pojedine političke stranke nisu uspostavile sustav unutarnjih kontrola ili sustav kontrola nije učinkovit, također su uočene slabosti u planiranju, računovodstvenom poslovanju i trošenju sredstava. Također je utvrđeno da pojedine političke stranke nisu sastavile temeljne financijske izvještaje na propisan način, odnosno podaci iskazani u financijskim izvještajima nisu točni  i istiniti te se razlikuju od podataka evidentiranih u poslovnim knjigama. Među ostalim je utvrđeno da  popisom imovine i obveza, pojedine političke stranke nisu obuhvatile cjelokupnu imovinu i obveze te nisu uskladile knjigovodstveno sa stvarnim stanjem.

U raspravi na Odboru istaknuto je da političke stranke napreduju u otklanjanju nepravilnosti u financijskim izvješćima. Također naglašen je problem vijećnika u općinskim i gradskim vijećima bez naknade ili iznimno malim naknadama, koji su zbog nepodnošenja izvješća kažnjavani s novčanim kaznama i do 60.000 kuna. Istaknuta je potreba žurnog rješenja tog problema.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  da donese slijedeći

                                                           Z A K LJ U Č A K
Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača za 2014.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc Goran Marić, predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                             doc.dr.sc. Goran Marić