11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 18. sjednici održanoj 8. srpnja 2026. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2026. godine. 

Odbor je predmetni akt razmotrio u svojstvu matičnoga radnog tijela sukladno odredbi članka 91. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Prema riječima predstavnika predlagatelja, donošenjem Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu 1. kolovoza 2019. godine prvi put je uspostavljen jedinstveni pravni okvir kojim se uređuju prava nestalih osoba i njihovih obitelji te postupci njihova traženja. Pitanje nestalih i nasilno odvedenih osoba predstavlja jedno od najvažnijih humanitarnih pitanja u Republici Hrvatskoj i prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, Republika Hrvatska (na dan 30. lipnja 2026. godine) još uvijek traga za 1.725 nestalih i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa. Iako važeći pravni okvir omogućuje proglašenje nestale osobe umrlom, dio članova obitelji iz emotivnih i psiholoških razloga to ne može učiniti. Zbog toga ostaje neriješeno pitanje imovine i nasljeđivanja. 

Predloženim izmjenama Zakona omogućuje se pokretanje ostavinskog postupka iza osobe nestale u Domovinskom ratu ili smrtno stradale osobe, za koju nije poznato mjesto ukopa, bez potrebe provođenja postupka proglašenja nestale osobe umrlom. 

Ministarstvo hrvatskih branitelja na zahtjev člana obitelji donosit će posebno rješenje kojim će utvrditi status osobe nestale u Domovinskom ratu ili smrtno stradale za koju nije poznato mjesto ukopa. Takvo rješenje služit će isključivo kao pravna osnova za pokretanje ostavinskog postupka pred nadležnim sudom, pri čemu se pravni status nestale osobe ni na koji način neće mijenjati. Time se obiteljima omogućuje rješavanje nasljedno-pravnih pitanja, a da pritom ne moraju odustati od nade ili prihvatiti pravnu fikciju smrti svojih najmilijih. 

Također, ove izmjene pripremljene su na inicijativu i u suradnji sa Savezom udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja. Time se potvrđuje da je riječ o zakonskom rješenju koje proizlazi iz stvarnih potreba obitelji nestalih, a ne isključivo iz administrativnih razloga. Riječ je o humanom, pravednom i životnom zakonskom rješenju koje odgovara na stvarne potrebe građana, uz puno uvažavanje vrijednosti i žrtve podnesene u Domovinskom ratu.

Tijekom rasprave članovi Odbora istaknuli su kako se ovim izmjenama iskazuje duboko razumijevanje i uvažavanje patnje obitelji nestalih osoba te im se olakšava rješavanje dugogodišnjih imovinsko-pravnih problema uz potpunu zaštitu njihova emocionalnog digniteta.

Odbor je, nakon provedene rasprave, jednoglasno (12 glasova ”ZA”) predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg 

z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Josip Đakić

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za ratne veterane je na svojoj 17. sjednici, održanoj 17. lipnja 2026. godine,  jednoglasno (10 glasova ”ZA”) donio sljedeći

                  ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog  zakona o izmjenama i dopuni Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, P.Z. br. 266 i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, P.Z. br. 272, provede objedinjena rasprava. 

Obrazloženje: 
S obzirom na to da su navedeni prijedlozi uzajamno povezani, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o istima.   

Za izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Đakić, predsjednik Odbora.
                        

PREDSJEDNIK ODBORA 
                            Josip Đakić
 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 17. sjednici održanoj 17. lipnja 2026. godine razmotrio je prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Možemo!, aktom od 16. veljače 2026. godine.

Odbor je predmetni akt razmotrio u svojstvu matičnoga radnog tijela sukladno odredbi članka 91. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom zakona o dopuni Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, P.Z. br. 272. 

U uvodnom obraćanju predstavnici predlagatelja istaknuli su kako hrvatski  branitelji koji su nakon Domovinskog rata nastavili raditi te ostvarili pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema općim propisima stavljeni su u nepovoljniji položaj u odnosu na branitelje koji su mirovinu ostvarili prema posebnim propisima. Ističu da oko 68.500 branitelja prima prosječnu mirovinu približno jednaku ili nižu od prosjeka opće populacije umirovljenika, unatoč sudjelovanju u obrani Republike Hrvatske i dugogodišnjem radu nakon rata. Predlagatelji predlažu povećanje starosnih  mirovina za približno 20 posto, odnosno povećanje polaznog faktora s 1,00 na 1,20 kako bi se, prema njihovu mišljenu, primjerenije vrednovao njihov doprinos u ratu i miru te se smanjile postojeće razlike u mirovinskom sustavu.

Predstavnik Ministarstva hrvatskih branitelja istaknuo je da predloženi model polazi od postojećeg sustava određivanja mirovina hrvatskih branitelja u cjelosti, te je izrazio sumnju da bi predložene izmjene ostvarile očekivane učinke za većinu korisnika. Korisnici najniže braniteljske mirovine već ostvaruju dodatno povećanje mirovine prema broju dana sudjelovanja u Domovinskom ratu i dio branitelja bio bi stavljen u neravnopravan položaj odnosno obuhvatio bi samo određene skupine korisnika dok bi branitelji koji su prava ostvarili prema ranijim propisima ostali izvan njegova dosega. Također navodi da pojedine odredbe nisu usklađene s Jedinstvenim metodološkim–nomotehičkim pravilima za izradu propisa.

U raspravi je istaknuto kako predloženi model ne uzima u dovoljnoj mjeri u obzir postojeća zakonska rješenja i mehanizme kojima se vrednuje sudjelovanje hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu. 

Posebno je ukazano na činjenicu da čak 87 % korisnika mirovina ostvarenih prema ZOMO-u uz primjenu ZOHBDR-a prima najnižu braniteljsku mirovinu. Slijedom toga, povećanje polaznog faktora ne bi imalo stvarni učinak na visinu njihove mirovine jer bi i dalje ostvarivali pravo na povoljniju najnižu braniteljsku mirovinu. Stoga bi predložena mjera mogla obuhvatiti tek manji dio korisnika, procijenjen na oko 9.000 osoba, i to uz znatno manji učinak od onoga koji predlagatelj navodi.

U raspravi je istaknuto da usporedba invalidskih i obiteljskih mirovina ostvarenih prema ZOHBDR-u sa starosnim mirovinama ostvarenim prema ZOMO-u uz primjenu ZOHBDR-a nije u potpunosti usporediva zbog različitih kategorija korisnika i različitih osnova za ostvarivanje prava.

Dodatno je naglašeno da predloženi model ne uzima u obzir intenzitet i trajanje sudjelovanja u Domovinskom ratu, jer jednako tretira branitelje bez obzira na broj dana sudjelovanja te bez obzira na sudjelovanje u borbenom ili neborbenom sektoru, čime se odstupa od temeljnih načela na kojima se temelje prava iz ZOHBDR-a.

Većina članova Odbora ocijenila je kako predložene izmjene otvaraju važno pitanje položaja hrvatskih branitelja koji su mirovinu ostvarili prema općim propisima, međutim smatra da predloženi model ne pruža cjelovito i sustavno rješenje i ne osigurava ravnomjeran učinak na sve skupine korisnika, te se temelji na pogrešno postavljenim pretpostavkama.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8 glasova ZA, 3 glasa PROTIV) prihvatili sljedeći 

Zaključak

Odbor za ratne veterane predlaže Hrvatskom saboru da odbije Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. 

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

                        PREDSJEDNIK ODBORA 
                            Josip Đakić

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 17. sjednici održanoj 17. lipnja 2026. godine razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Možemo!, aktom od 16. veljače 2026. godine.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja istaknuli su kako bi se predloženom dopunom Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika  i ovlaštenih službenih osoba uklonile  postojeće redukcije  pri obračunu mirovina za osobe sa statusom hrvatskog branitelja koje su nakon Domovinskog rata nastavile raditi te ostvarile pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu. Prema  navodima predlagatelja, cilj predložene dopune je smanjiti razlike u položaju branitelja koji su nakon rata ostali aktivni na tržištu rada te unaprijediti njihov materijalni položaj kroz povećanje mirovina u rasponu od približno 6 do 15 posto.

U raspravi su predstavnici Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike istaknuli kako postojeći sustav već sadržava niz instituta kojima se vrednuje sudjelovanje hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu, uključujući povećanje mirovine ovisno o duljini sudjelovanja u ratu, priznavanje staža osiguranja u povečanom trajanju te primjenu najpovoljnijega propisa pri ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja. Također je naglašeno kako korisnici prava prema ovom Zakonu ostvaruju određene pogodnosti u odnosu na korisnike mirovina iz općega sustava  

Članovi Odbora su u raspravi istaknuli kako pitanje mirovinskih prava hrvatskih branitelja zahtijeva cjelovit i sustavan pristup, uz uvažavanje jednakoga položaja svih skupina braniteljske populacije te dugoročne održivosti mirovinskoga sustava. Većina članova Odbora ocijenila je kako predložena dopuna otvara važno pitanje položaja branitelja koji su nakon Domovinskoga rata nastavili raditi i ostvarili mirovinu prema općim propisima, međutim smatraju da predloženo rješenje ne sagledava predmetnu problematiku u njezinoj ukupnosti te da nisu prezentirane dostatno razrađene procjene financijskih učinaka predložene mjere. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8 glasova ZA, 3 glasa PROTIV) prihvatili sljedeći 

Zaključak

Odbor za ratne veterane predlaže Hrvatskom saboru da odbije Prijedlog zakona o dopuni Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. 

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

                        PREDSJEDNIK ODBORA 
                            Josip Đakić
 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 14. sjednici održanoj 11. prosinca 2025. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 4. prosinca 2025. godine.

Odbor je predmetni akt razmotrio u svojstvu matičnoga radnog tijela sukladno odredbi članka 91. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Prema riječima predstavnika predlagatelja prava civilnih stradalnika Domovinskog rata regulirana su Zakonom o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata koji je donesen 2021. godine radi omogućavanja ostvarivanja statusa i pripadajućih prava civilnim stradalnicima koji to prethodno nisu mogli ostvariti, kao i radi uvođenja novih te prilagodbe postojećih prava njihovim potrebama. Njime je definirano tko se smatra civilnim stradalnikom te je članovima obitelji nestalih osoba omogućeno korištenje prava i prije službanog proglašenja smrti. Ublaženi su uvjeti za ostvarivanje obiteljske invalidnine, uvedena je nova novčana naknada umjesto ranije ukinute opskbnine te jednokratna novčana pomoć za različite životne okolnosti. Proširena su prava maloljetnih civilnih invalida, omogućena je naknada za prilagodbu automobila te korištenje usluga veteranskih centara. Zakonom je uvedena primarna pravna i psihosocijalna pomoć, a osnovica za određivanje prava izjednačena je s tadašnjom osnovicom iz ZOHBDR-a.

Predložene izmjene i dopune Zakona dodatno predstavljaju daljnje unapređenje zakonodavnog okvira te usklađivanje pojedinih odredbi sa zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.  Osnovicu za određivanje prava ubuduće određuje Vlada Republike Hrvatske, čime se otvara prostor za povećanja iznosa prava.

Povećanje postotaka osobne invalidnine za određene skupine korisnika te radikalno snižavanje minimalnog postotka oštećenja organizma za status civilnog invalida po osnovi bolesti s 60% na 20 %  značajno će proširiti obuhvat zakona te ublažiti ranije kriterije.

Posebno je važno uvođenje poglavlja o zdravstvenoj zaštiti. Time se civilnim stradalnicima  jamči status osiguranika u obveznome zdravstvenom osiguranju kada ga ne mogu ostvariti po drugim propisima, pravo na oslobađanje od sudjelovanja u trošovima zdravstvene zaštite, medicinsku rehabilitaciju i ortopedska pomagala. Daljnja poboljšanja odnose se na proširenje prava na jednokratnu pomoć, proširenje prava na troškove ukopa i grobnog mjesta, kao i prooširenje prava na udžbenike za studente čime se podrška širi i na obrazovne potrebe mladih iz obitelji stradalnika. Brisanje cenzusa iz samog zakona i njegovo prepuštanje pravilnicima omogućava veću fleksibilnost i brže prilagodbe.

Dodatne izmjene u drugom čitanju Zakona odnose se na dodatno povećanje iznosa obiteljske invalidnine te uvođenje prava na sistematske preglede, što civilne stradalnike izjednačuje s pravima hrvatskih branitelja. Posebnu težinu ima i uvođenje jednokratne novčane pomoći članovima obitelji nestalih civila nakon ekshumacije i identifikacije ili proglašenja nestale osobe umrlom.
Predložene izmjene predstavljaju važno proširenje i poboljšanje sustava podrške civilnim stradalnicima  Domovinskog rata. One osnažuju materijalna, zdravstvena i socijalna prava korisnika, unaprjeđuju položaj obitelji nestalih osoba te postižu  veću usklađenost sa sustavom hrvatskih branitelja, čime se doprinosi pravednijem i sveobuhvatnijem uređenju prava civilnih žrtava rata.
Ukupan financijskih učinak predloženih izmjena iznosi 1.992.496,23 eura za 2026. godinu.

Članovi Odbora raspravili su predložene izmjene i dopune zakona te su većinom izrazili zadovoljstvo predloženim izmjenama zakonodavnog okvira, te osobito pozitivno ocijenili unapređenje sustava skrbi za civilne stradalnike.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova ZA) predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg 

z a k lj u č k a

Prihvaća se Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Josip Đakić

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora, na svojoj 13. sjednici održanoj  20. studenoga 2025. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 221. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2025. godine.
Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu Proračuna kojim se osiguravaju sredstva za ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, vojnih i civilnih invalida, veterana rata te bivših političkih zatvorenika.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu.
Predstavnica predlagatelja ukratko je obrazložila makroekonomski okvir za Državni proračun Republike Hrvatske za 2026. godinu. Ovim se Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.
Odbor je kroz raspravu sa 8 glasova „ZA“ i 1 „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru 

d o n o š e nj e

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

                                            PREDSJEDNIK ODBORA
                                                            Josip Đakić 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora, na svojoj 13. sjednici održanoj  20. studenoga 2025. godine, razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcije za 2027. i 2028. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. studenoga 2025. godine.
Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu Proračuna kojim se osiguravaju sredstva za ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, vojnih i civilnih invalida, veterana rata te bivših političkih zatvorenika.
Predstavnica Ministarstva financija u uvodnom izlaganju istaknula je da proračun za 2026. godinu temelji se na ukupnim prihodima od 35,7 milijardi eura, što je povećanje od 2,7 milijardi eura u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje prihoda temelji se prije svega na snažnoj gospodarskoj aktivnosti i visokoj zaposlenosti, koje izravno jačaju proračunske priljeve. S druge strane, rashodi na razini od 39,8 milijardi eura osmišljeni su tako da najveći dio bude usmjeren na područja koja izravno podupiru životni standard stanovništva. 
Predstavnik Ministarstva hrvatskih branitelja kratko je obrazložio novi financijski plan za 2026. godinu na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja koji održava ambiciozan i razvojno usmjeren pristup unapređenju sustava skrbi za hrvatske branitelje, civilne stradalnike i članove njihovih obitelji. Ukupan financijski plan za 2026. godinu iznosi 238.731.726 eura, što predstavlja značajno povećanje od 28,7 posto u odnosu na 2025. godinu,  a rashodovni limit za 2026. godinu iznosi 192.636.940 eura. Ovi pokazatelji ukazuju na jasno definirane prioritete, među kojima dominiraju ulaganja u infrastrukturu, jačanje institucionalnih kapaciteta te rast materijalnih i osobnih rashoda uslijed povećanja osnovice plaća i prava. Najveći udio povećanja odnosi se na administraciju i upravljanje koja bilježi rast od gotovo 17 milijuna eura. Ovaj porast prvenstveno je rezultat intenzivnih građevinskih radova na podružnicama Braniteljskog centra u Pakracu i Slunju, čije se dovršenje očekuje do kraja 2026. godine. Dodatni izdatci proizlaze iz povećanja osnovice za obračun plaća državnih službenika i namještenika, što održava širi trend fiskalnih prilagodbi u javnom sektoru. Važan segment povećanja odnosi se i na jednokratna prava iz zakona, gdje je u 2026. godini predviđeno gotovo 2,9 milijuna eura više nego prethodne godine. Ova sredstva namijenjena su nabavi automobila za hrvatske ratne vojne invalide 100 % I. skupine, čime se osigurava njihova mobilnost i bolja kvaliteta života. Također, značajan rast bilježi Program konkurentnosti i kohezije  2021. - 2027., s povećanjem od preko 22 milijuna eura. Ovaj porast posljedica je početka izgradnje pet novih veteranskih centara diljem Hrvatske u Senju, Krapini, Virovitici, Osijeku i Biogradu na Moru. Riječ je o strateškom projektu širenja i modernizacije mreže usluga za branitelje i njihove obitelji, financiranom sredstvima Europske unije. Dodatna ulaganja odnose se na stambeno zbrinjavanje hrvatskih branitelja, čija se sredstva povećavaju za 3,3 milijuna eura radi izgradnje stambenih zgrada u Makarskoj, Sesvetskom Kraljevcu i Svetom Filipu i Jakovu. Rast izdvajanja vidljiv je i kod trajnih prava, kao i kod naknada civilnim invalidima iz Domovinskog rata, zbog povećanja osnovice za obračun prava sa 520 na 540 eura, te uslijed zakonskih izmjena koje uvode nova prava za ovu kategoriju korisnika. Posebno treba istaknuti rast financiranja javnih ustanova „Veteranski centar“ i „Braniteljski centar“ koje prolaze  kroz fazu intenzivnog razvoja. 
S druge strane, jedino značajnije smanjenje odnosi se na aktivnost jednokratnih prava za obitelji zatočenih i nestalih, koja je manja za oko 2,6 milijuna eura. Razlog je taj što se u 2025. godini s ove stavke isplaćivala posebna kategorija novčanih naknada temeljem odluka Vlade Republike Hrvatske.
Financijski plan za 2026. godinu naglašava važnost ulaganja u infrastrukturu, materijalne uvjete rada te prava korisnika sustava, čime se nastoji osigurati dugoročna stabilnost, dostupnosti i kvaliteta  usluga. Povećanja su najvećim dijelom razvojne prirode i usmjerena su na poboljšanje standarda braniteljske populacije i civilnih stradalnika.

Nakon provedene rasprave Odbor za ratne veterane sa osam glasova ”ZA” i jednim „PROTIV“ donio sljedeći 

z a k lj u č a k

Predlaže se Hrvatskom saboru donošenje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, 
te sljedećih odluka:
-    odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatski voda za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskih cesta za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu, 
-    odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2026. godinu i projekcija za 2027. i 2028. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu i
-    odluke o davanju suglasnosti na financijski plan HŽ Infrastrukture za 2026. godinu i projekcije plana za 2027. i 2028. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
                         Josip Đakić
 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 11. sjednici održanoj 29. listopada 2025. godine razmotrio je Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata aktom od 30. srpnja 2025. godine.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi članka 91. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.
    
Hrvatski memorijalni-dokumentacijski centar Domovinskog rata je javna znanstvena ustanova, specijalizirani arhiv koji prikuplja, sređuje, čuva te stručno i znanstveno istražuje i publicira gradivo iz Domovinskog rata. 
Uvodno obrazloženje podnio je ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, prof. dr. sc. Ante Nazor. Centar je kao i svake godine nastavio s preuzimanjem arhivskog gradiva po službenoj dužnosti, darovanjem i otkupom arhivskog gradiva. U 2024. godini Centar je prikupio oko 5,0 d/m (50 kutija) konvencionalnog gradiva, 75 medija nekonvencionalnog gradiva (VHS, DVD i gradiva na vanjskom disku ili stiku), 10.000 fotografija, 4 digitalna vojna zemljovida i 58 sati memoarskog gradiva odnosno 1154 kartica teksta memoarskog gradiva, tako da Centar sada ima 1796,5 d/m (17.965 kutija). Tijekom 2024. godine  nastavljena je digitalizacija gradiva, video zapisa i foto arhiva (negativa i fotografija) i program zaštite arhivskog gradiva, tako da do kraja 2024. godine HMDCDR ima ukupno digitaliziranih oko 2,59 TB arhivskog gradiva. Dio obrađenih snimaka priključen je Zbirci fotografija Centra. Također je nastavljen rad na bazi podataka o smrtno stradalim građanima Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, ali i smrtno stradalim hrvatskim građanima te Hrvatima i pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane na području Bosne i Hercegovine.
Centar je u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža iz Zagreba 2019. godine započeo rad na projektu izrade enciklopedijskog portala Domovinskog rata, te je tijekom 2024. godine napisano 7 novih enciklopedijskih tekstova, 41 kraći enciklopedijski tekst, a pripreme za javno predstavljanje portala su u završnoj fazi.
 Centar je provodio aktivnosti izložbeno-promotivnog djelovanja i sudjelovanja na stručno-znanstvenim skupovima i predavanjima te promocijama knjiga o Domovinskom ratu, a zaposlenici Centra su tijekom  2024. godine sudjelovali kao izlagači, predavači ili promotori s 86 izlaganja na 66 takvih događaja. 
Ministarstvo kulture i medija je u 2024. godini putem sustava direktnog financiranja ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska, uz sredstva za redovnu djelatnost, Centru osiguralo sredstva u ukupnom iznosu od 776.661,37 eura za administrativne aktivnosti (plaće, hladni pogon, održavanje i sl.) te za programske aktivnosti Centra iznos od 47.504,85 eura. 

Članovi Odbora pohvalili su izvješće u kojem je vidljivo da je Centar tijekom 2024. godine ostvario planirane rezultate na sređivanju i zaštiti arhivskog gradiva i njegovoj dostupnosti široj javnosti i naglasli su kako je Centar važna ustanova koja prezentira suvremenu hrvatsku povijest i čuva kulturnu baštinu Republike Hrvatske.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno (11 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

                z a k lj u č k a

Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2024. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

                            PREDSJEDNIK ODBORA

                                Josip Đakić
 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 11. sjednici održanoj 29. listopada 2025. godine razmotrio je Izvješće o poslovanju Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 15. Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN-99/18), dostavio Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, aktom od 3. srpnja 2025. godine.
Odbor je raspravu proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi članka 91. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.
Prema riječima predstavnika predlagatelja Fond hrvatskih branitelja tijekom 2024. godine zadržao je stabilnost i likvidnost te pravovremeno osigurao sva potrebna sredstva za isplatu članovima. Ukupna imovina Fonda 31.12.2024. godine iznosila je 221.924.198,07 eura. Upravni odbor Fonda HB sukladno odredbama članka 44. stavka 2. Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, donio je odluku da se polovina realizirane neto dobiti Fonda HB za 2023. godinu, u iznosu od 2.654.814,93 eura, isplati Zakladi hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji radi poboljšanja ekonomskog i materijalnog položaja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Također,  Fond je tijekom 2024. godine rasporedio  dobit iz 2023. godine, što je ukupno 5.309.629,83 eura, odnosno četvrtina realizirane neto dobiti Fonda hratskih branitelja za 2023. godinu u iznosu 1.327.407,45 eura raspoređena je za reinvestiranje, a četvrtina u iznosu od 1.327.407,45 eura raspoređeno je za razvojne socijalne i humanitarne mjere u svrhu poboljšanja statusa hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji odnosno Zakladi hrvatskih branitelja.

Tijekom 2024. godine Fond je ostvario prihod od dividendi za 2024. godinu u ukupnom iznosu od 8.338 eura, a odnose se na dividende društva Hrvatski telekom d.d. 

Nakon uvodnog obrazloženja i kratke rasprave Odbor je jednoglasno (11 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg 

z a k lj u č k a

Prihvaća se Izvješće o poslovanju Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2024. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

                        PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Josip Đakić

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 10. sjednici održanoj  14. listopada 2025. godine razmotrio je  Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2025. godine.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu Proračuna kojim se osiguravaju sredstva za ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, vojnih i civilnih invalida, veterana rata te bivših političkih zatvorenika.
      
Predstavnici ministarstva financija uvodno su obrazložili predložene izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu. Ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2025. godinu planirani ukupni prihodi povećavaju se za 30 milijuna eura i iznose 33 milijarde eura, dok se ukupni rashodi smanjuju za 223 milijuna eura pri čemu rashodi iz izvora koji utječu na deficit smanjuju se za 454 milijuna eura, a rashodi iz EU fondova i drugih izvora povećavaju se za 231 milijun eura. Ove izmjene upućuju na jačanje fiskalne odgovornosti i povećano korištenje bespovratnih sredstava EU, uz istodobno smanjenje domaće potrošnje. Posebno značajan pomak bilježe izvanproračunski korisnici, čiji je planirani rezultat znatno bolji za 255 milijuna eura, umjesto planiranog manjka od 161 milijun eura, te se predviđa višak od 94 milijuna eura. Ovaj višak pokazatelj je racionalnijeg trošenja, mogućeg povećanja prihoda i ukupnog poboljšanja učinkovitosti unutar javnog sektora. S obzirom na očekivani deficit i prognoziranu stopu gospodarskog rasta u ovoj godini od 3,3 posto, očekuje se daljnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, s 57,6 u 2024. na 56,9 posto BDP-a u ovoj godini.
Predstavnik ministarstva hrvatskih branitelja obrazložio je raspodjelu sredstava na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja. Ovim prijedlogom izmjena  i dopuna Državnog proračuna za 2025. godinu sredstva namijenjena ostvarivanju prava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji smanjiti će se za 20.949.646,00 eura, pri čemu su unutar limita smanjenja iznosila gotovo 9,6 milijuna eura, a ostatak od preko 11 milijuna eura odnosi se na smanjenja iz ostalih izvora financiranja, prvenstveno EU sredstava. Na strani povećanja, Ministarstvo je usmjereno na ključna područja koja direktno doprinose kvaliteti života hrvatskih branitelja, njihovih obitelji, te očuvanju uspomene na Domovinski rat. Najveći dio dodatnih sredstava dodijeljen je za obilježavanje obljetnica ratnih događanja i stradavanja, kao i za jednokratna prava obiteljima zatočenih i nestalih branitelja, s ciljem ublažavanja financijskih posljedica rasta troškova života. Također, značajna povećanja predviđena su za administraciju i upravljanje, koja uključuju rast plaća zaposlenika Ministarstva te organizaciju međunarodne konferencije posvećene rehabilitaciji ukrajinskih branitelja što pokazuje kako Ministarstvo prati i reagira na aktualne društvene i političke izazove.
Dodatno, povećana su sredstva za ortopedska i medicinska pomagala, što ukazuje na rastuću potrebu za zdravstvenom podrškom braniteljima, te za udruge branitelja koje igraju važnu ulogu u zajednici. Povećanja u segmentu veteranskog centra i uređenja spomen-obilježja dodatno potvrđuju važnost očuvanja sjećanja na žrtve i branitelje te brige o njima kroz institucionalnu skrb.
Smanjenja u sklopu limita najizraženija su u administraciji i upravljanju, gdje je odgođen početak radova na izgradnji Braniteljskog centra u Pakracu, što je rezultiralo uštedom od deset milijuna eura. Osim toga, smanjenja se odnose i na jednokratna prava, zapošljavanje branitelja te na programe koji su preuzeti od strane drugih institucija poput  HZZO-a. Ovakva racionalizacija troškova pokazuje da Ministarstvo nastoji optimizirati svoje resurse i prilagoditi se realnim potrebama i mogućnostima. Važno je istaknuti da se smanjenja sredstava u velikoj mjeri odnose i na projekte financirane EU sredstvima, koji su odgođeni za 2026. godinu, što ukazuje na normalnu dinamiku provođenja razvojnih programa i njihovu povezanost s vanjskim izvorima financiranja. 
Sveukupno, financijski plan Ministarstva hrvatskih branitelja za 2025. godinu održava balans između nužnih ušteda i ciljano usmjerenih povećanja koja osiguravaju nastavak podrške braniteljima i njihovim obiteljima. Ovakav pristup pokazuje odgovornost u upravljanju javnim sredstvima, ali i svijest o važnosti kontinuirane skrbi za braniteljsku populaciju
    
Nakon provedene rasprave, Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora je jednoglasno (8 glasova ZA i 1 PROTIV) donio sljedeći 
z a k lj u č a k

Predlaže se Hrvatskom saboru donošenje Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, 

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2025. godinu i projekcija planova za 2026. i 2027. godinu za:

-    Hrvatske vode
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                    Josip Đakić
 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 10. sjednici održanoj 14. listopada 2025. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2025. godine
Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim   prijedlogom izmjena i dopuna Zakona mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. U 2025. godini donesene su važne zakonske promjene, uključujući novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji donosi veće mirovine i dodatne beneficije za roditelje. Također, izmijenjen je Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, povećane su socijalne naknade, a dodatno su rasle  plaće u državnoj i javnoj službi. Izmjene zakona donose važne mjere fiskalne discipline i transparentnosti i donošenjem ovakvog zakona osigurava se kontinuitet u  izvršavanju državnog proračuna te stabilnost javnih financija. Predloženim rješenjima omogućuje se redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima.
Odbor je kroz kratku raspravu jednoglasno  (8 glasova ZA i 1 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru

                    d o n o š e nj e

Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

                        PREDSJEDNIK ODBORA
                            Josip Đakić 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 10. sjednici održanoj 14. listopada 2025. godine razmotrio je
a)    Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata   i
b)    Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 12. stavka 3. Zakona o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 26. rujna 2025. godine.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu matičnoga radnog tijela sukladno odredbi članka 91. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
  Prema riječima predstavnika predlagatelja dosadašnjim članovima Upravnog vijeća Neli Kušanić, Mariju Reljanoviću, dr. sc. Nikici Bariću i dr. sc. Davoru Marijanu, mandat je istekao 7. listopada 2025. godine, te se predlaže njihovo razrješenje i ponovno imenovanje. Nakon uvodnog obrazloženja, Odbor je bez rasprave jednoglasno (9 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru

            d o n o š e nj e

a)    Odluke o razrješenju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, 
isto tako, Odbor je bez rasprave sa (8 glasova ZA i 1 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru 

d o n o š e nj e 

b)    Prijedloga odluke o imenovanju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
        
Za svog predstavnika na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                  Josip Đakić

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 9. sjednici održanoj 26. rujna 2025. godine razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 16. rujna 2025. godine.

Odbor je predmetni akt razmotrio u svojstvu matičnoga radnog tijela sukladno odredbi članka 91. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Prema riječima predstavnika predlagatelja prava civilnih stradalnika Domovinskog rata regulirana su Zakonom o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata koji je donesen 2021. godine, te su predložene izmjene i dopune u cilju dodatnog unaprjeđenja sustava skrbi o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata. Zakonom je definirano tko je civilni stradalnik iz Domovinskog rata, članovima obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu omogućeno je ostvarivanje prava po ovom Zakonu i prije proglašenja nestale osobe umrlom, otvoren je rok za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata po osnovi bolesti, ublaženi su uvjeti za ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu tako da mirovina, radni odnos, samostalna djelatnost više nisu zapreke i snižena je dobna granica za ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu. Isto tako, poboljšan je socio-ekonomski položaj korisnika uvođenjem novih prava, umjesto opskrbnine koja je ukinuta 2013. godine, uvedena je novčana naknada za civilne stradalnike iz Domovinskog rata pod sličnim uvjetima i iznosu kao nekadašnja opskrbnina, uvedena je jednokratna novčana pomoć koja iznosi do najviše jedne proračunske osnovice, a ovisno o situaciji po osnovi koje se traži. Predviđen je posebni dodatak u višem iznosu za civilne invalide koji su bili maloljetni u trenutku stradavanja u iznosu od 253,83 eura, a za civilne invalide I. do IV. skupine  predviđena je naknada za trošak prilagodbe osobnog automobila kojeg imaju u svom vlasnišvu. Također, uvedena je mogućnost korištenja usluga veteranskih centara. Zakonom je predviđeno i pružanje primarne pravne pomoći za potrebe ostvarivanja prava iz ovoga Zakona koju pružaju Ministarstvo, područne jedinice i prvostupanjska tijela, te psihosocijalne pomoći koja se organizira na lokalnoj odnosno županijskoj razini. Najvažnije zakonske izmjene su promjena određivanja  prava koja će omogućiti povećanje osobne invalidnine, posebnog dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog dodatka, obiteljske invalidnine i novčane naknade za civilne stradalnike iz Domovinskog rata, te uređenje prava iz zdravstvene zaštite i proširenje prava na troškove ukopa i grobno mjesto. Osnovica za određivanje prava svake godine će se određivati prema osnovici koju Vlada Republike Hrvatske određuje odlukom.
Minimalni postotak oštećenja organizma za ostvarivanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata po osnovi bolesti snižen je sa 60 % na 20 %. Izmjenama zakona predviđeno je i pravo na zdravstveno osiguranje ako se ne može ostvariti po drugoj osnovi, pravo na medicinsku rehabilitaciju i ortopedska pomagala, a proširuje se i pravo na troškove ukopa i grobno mjesto. Kako bi se omogućila detaljna procedura provođenja ovih izmjena predviđeno je donošenje novih Pravilnika kojima će se uređivati način ostvarivanja prava izvan standarda prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, način obračuna i isplate novčanih primanja i drugih troškova iz nadležnosti Ministarstva po ovom zakonu kao i način vođenja evidencije o obavljenim isplatama kontrolu obračuna i isplata ostvarenih prava te uvjeta za ostvarivanje prava iz postojećeg Zakona.

Članovi Odbora raspravili su predložene izmjene i dopune zakona te ih ocijenili pozitivnima. Pohvalili su jasnoću i usmjerenost prijedloga prema poboljšanju postojećeg zakonodavnog okvira istaknuvši važnost donošenja ovih izmjena, s obzirom na potrebu pravednijeg i sveobuhvatnijeg pristupa prema osobama koje su kao civili pretrpjele teške posljedice rata.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova ZA) predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg 

                    z a k lj u č k a

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

                        PREDSJEDNIK ODBORA 
                            Josip Đakić
 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 8. sjednici održanoj 23. travnja 2025. godine, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o grobljima, drugo čitanje, P.Z. br. 140,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 16. travnja 2025. godine.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio Konačni prijedlog zakona te naglasio važnost donošenja ovoga zakona kako bi se jasno uredilo upravljanje i korištenje grobljima. U odnosu na prvo čitanje usvojene su nomotehničke primjedbe Odbora za zakonodavstvo te je usvojena primjedba pučke pravobraniteljice o potrebi jasnijeg definiranja simbola koji mogu vrijeđati moral i osjećaje građana, a uređena je i dostava pismena na oglasnu ploču ulaza na groblja te na oglasnu ploču jedinica lokalne samouprave. Novim Zakonom, groblja i krematoriji kao komunalni objekti ostaju u vlasništvu lokalnih jedinica, ali ujednačava se postupanje svih upravitelja groblja te jasno uređuje upravljanje i korištenje grobljima, izgradnja novih groblja te rekonstrukcija, proširenje i preseljenje postojećih groblja kao i postupak dodjele i gubitka prava na korištenje grobnog mjesta. Dio grobnih očevidnika biti će javan kako bi građani bili upoznati s brojem slobodnih grobnih mjesta i korisnicima postojećih, a sve s ciljem povećavanja transparentnosti i olakšavanja građanima da dođu do grobnog mjesta.

Prvi puta će se zakonom urediti i status memorijalnih groblja za stradale u Domovinskom ratu. Takvo groblje ne smatra se komunalnim objektom, već će dobiti poseban status kojim se osigurava njihova trajna zaštita i dostojanstvo. Upravljanje memorijalnim grobljima biti će povjereno Ministarstvu hrvatskih branitelja, koje će u ime Republike Hrvatske preuzeti odgovornost za njihovo održavanje, uređenje i očuvanje.

Također jedan od najvažnijih razloga za donošenja ovog Zakona je i postojanje grobova, grobnica i nadgrobnih natpisa koji su protivni Zakonu o grobljima, Ustavnom zakonu i ustavno-pravnom poretku, a za koje u važećem zakonu nije bila propisana mogućnost uklanjanja, dok se u novi zakon ugrađuje učinkoviti mehanizam za uklanjanje neprimjernih spomenika. U županijama će se formirati stalna Povjerenstva sastavljena od pet neovisnih stručnjaka koja će davati mišljenje o prikladnosti spornih spomenika. Predviđa se uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje i veličaju agresorku vojsku u Domovinskom ratu i to u roku od 30 dana od stupanja Zakona na snagu. Zakonom se propisuje da se spornima mogu smatrati samo spomenici podignuti nakon 30. svibnja 1990. godine kako se ne bi otvorio put širem povijesnom revizionizmu i daljnjim podjelama u društvu koje opterećuje hrvatsko društvo već godinama.

Novim zakonom o grobljima bit će jasno propisana prava i obveza jedinica lokalne samouprave, upravitelja groblja kao i korisnika groblja te će zakon donijeti značajne promjene s ciljem modernizacije upravljanja grobljima, zaštite ustavnih vrednota te povećanja pravne sigurnosti i transparentnosti.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su većinom sa 7 glasova ZA i 1 glas SUZDRŽAN  podržali donošenje sljedećeg zaključka:

Odbor za ratne veterane predlaže Hrvatskome saboru da donese zakon o grobljima.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 7. sjednici održanoj 8. travnja 2025. godine razmotrio je Prijedlog zakona o grobljima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 3. travnja 2025. godine.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio važnost donošenja ovoga zakona kako bi se jasno uredilo upravljanje i korištenje grobljima. Novim Zakonom, groblja i krematoriji kao komunalni objekti ostaju u vlasništvu lokalnih jedinica, ali ujednačava se postupanje svih upravitelja groblja te jasno uređuje upravljanje i korištenje grobljima, izgradnja novih groblja te rekonstrukcija, proširenje i preseljenje postojećih groblja kao i postupak dodjele i gubitka prava na korištenje grobnog mjesta. Dio grobnih očevidnika biti će javan kako bi građani bili upoznati s brojem slobodnih grobnih mjesta i korisnicima postojećih, a sve s ciljem povećavanja transparentnosti i olakšavanja građanima da dođu do grobnog mjesta.

Prvi puta će se zakonom urediti i status memorijalnih groblja za stradale u Domovinskom ratu. Takvo groblje ne smatra se komunalnim objektom, već će dobiti poseban status kojim se osigurava njihova trajna zaštita i dostojanstvo. Upravljanje memorijalnim grobljima biti će povjereno Ministarstvu hrvatskih branitelja, koje će u ime Republike Hrvatske preuzeti odgovornost za njihovo održavanje, uređenje i očuvanje.

Također jedan od razloga donošenja novog Zakona je i činjenica da su nakon okupacije dijela Republike Hrvatske u Domovinskom ratu ostali određeni grobovi na čijem su spomenicima i spomen-pločama bili upisani neprimjereni nazivi protivni ustavno-pravnom poretku Republike Hrvatske. Predviđa se uklanjanje spomenika koji vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje i veličaju agresorku vojsku u Domovinskom ratu i to u roku od 30 dana od stupanja Zakona na snagu. Zakonom se propisuje da se spornima mogu smatrati samo spomenici podignuti nakon 30. svibnja 1990. godine kako se ne bi otvorio put širem povijesnom revizionizmu i daljnjim podjelama u društvu. Sporne nadgrobne spomenike može prijaviti bilo tko, a predviđeno je uvođenje povjerenstva na razini županija i ona bi davala mišljenje o njihovoj prikladnosti.

Prijedlog Zakona o grobljima donosi značajne promjene s ciljem modernizacije upravljanja grobljima, zaštite ustavnih vrednota te povećanja pravne sigurnosti i transparentnosti.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora su sa 9 glasova ZA i 1 SUZDRŽANIM, podržali donošenje sljedećeg zaključka:

Odbor za ratne veterane predlaže Hrvatskome saboru da donese zakon o grobljima.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 6. sjednici održanoj 28. ožujka 2025. godine razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske svojim aktom od 26. ožujka 2025. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora isti donese po hitnom postupku.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio važnost donošenja ovoga zakona kako bi se obilježavanjem omogućilo na dostojanstven način odati pijetet i trajno sjećanje na svu poginulu i stradalu djecu u Domovinskom ratu te da se njihova žrtva nikada ne zaboravi. Tijekom Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj za vrijeme velikosrpske agresije poginulo je više od 400 djece, dok ih je više od 1200 ranjeno, od kojih su mnogi ostali trajni invalidi. Mnogi su bili izloženi nasilju, gubitku obitelji i prijatelja, te fizičkim i emocionalnim traumama. Njihove žrtve i patnje svjedoče o okrutnosti rata i potrebi da se takvi zločini nikada ne zaborave niti ponove.

Stradanje djece bilo je rasprostranjeno diljem Hrvatske. Djeca su ginula u Vukovaru. Osijeku, Karlovcu, Dubrovniku a i mnogim drugim gradovima i mjestima, ali posebno teško stradao je Slavonski Brod, gdje je ubijeno čak 28 djece, što ga čini gradom s najvećim brojem dječjih žrtava u Hrvatskoj. Posebno je tragičan bio 3. svibnja 1992. godine u Slavonskom Brodu, koji je ostao upamćen kao jedan od najkrvavijih dana za djecu tijekom rata. Tog dana je u samo jednom napadu ubijeno šestero djece. Unatoč razmjerima stradanja, tema djece žrtava rata dugo je bila nedovoljno istražena. Postoje samo dva spomenika posvećena stradaloj djeci i to oba u Slavonskom Brodu. Jedan pod nazivom Prekinuto djetinjstvo, upravo iz razloga prekinutih mladih i nevinih života koji nisu uspjeli spoznati svu ljepotu življenja života ni zemlje u kojoj žive. U novije vrijeme pojavila se inicijativa za očuvanje sjećanja na stradale. Organiziraju se komemorativni skupovi poput „Mali križ – velika žrtva“ u Slavonskom Brodu gdje se odaje počast poginuloj djeci.

Važnost propisivanja 3. svibnja spomendana Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu i njegovim obilježavanjem iznimna je kako za priznanje žrtve obitelji stradale  djece i sjećanje na njihov najveći gubitak, tako i za buđenje opće svijesti o tome koliko ratovi utječu na obitelji, te koliko je važno da niti jedno dijete ne bude žrtva rata.

Predsjednik Odbora pozdravio je i pohvalio uvođenje ovog spomendana  koji predstavlja važan korak u očuvanju sjećanja na tragične događaje iz hrvatske povijesti i podizanju svijesti o važnosti zaštite djece u ratnim sukobima. 

Prema prijedlogu zakonskih izmjena koje je Ministarstvo pravosuđa, a na inicijativu Ministarstva hrvatskih branitelja uputilo u javnu raspravu, novi spomendan biti će obilježen već ove godine, kada Republika Hrvatska obilježava 30. godina od završetka Domovinskog rata.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora  jednoglasno su, sa 11 glasova ZA,  podržali donošenje sljedećeg zaključka:

Odbor za ratne veterane predlaže Hrvatskome saboru da donese zakon o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić 
 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 5. sjednici održanoj 27. ožujka 2025. godine razmotrio je Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata aktom od 23. siječnja 2025. godine.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi članka 91. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.
    
Hrvatski memorijalni-dokumentacijski centar Domovinskog rata je javna znanstvena ustanova, specijalizirani arhiv koji prikuplja, sređuje, čuva te stručno i znanstveno istražuje i publicira gradivo iz Domovinskog rata.

Uvodno obrazloženje podnio je ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, prof. dr. sc. Ante Nazor. Centar je kao i svake godine nastavio s preuzimanjem arhivskog gradiva po službenoj dužnosti, darovanjem i otkupom arhivskog gradiva. U 2023. godini Centar je prikupio oko 1,0 d/m (10 kutija) konvencionalnog gradiva, 75 medija nekonvencionalnog gradiva (VHS, DVD i gradiva na vanjskom disku ili stiku), 10.000 fotografija, 35 digitalnih vojnih zemljovida, 2484 časopisa periodike iz razdoblja 1951.-2021. godine (od toga 709 iz razdoblja 1986. - 1998.) i 8 sati memoarskog gradiva i 968 kartica teksta memoarskog gradiva, tako da Centar sada ima 1790,5 d/m (17.915 kutija).Tijekom 2023. godine  nastavljena je digitalizacija gradiva, video zapisa i foto arhiva (negativa i fotografija) i program zaštite arhivskog gradiva, tako da do kraja 2023. godine HMDCDR ima ukupno digitaliziranih oko 2,5 TB arhivskog gradiva. Dio obrađenih snimaka priključen je Zbirci fotografija Centra. Također je nastavljen rad na bazi podataka o smrtno stradalim građanima Republike Hrvatske u Domovinskom ratu.

Centar je provodio aktivnosti izložbeno-promotivnog djelovanja i sudjelovanja na stručno-znanstvenim skupovima i predavanjima te promocijama knjiga o Domovinskom ratu, a zaposlenici Centra su tijekom  2023. godine sudjelovali kao izlagači, predavači ili promotori s 97 izlaganja na 71 događaju. Također su sudjelovali u pripremi i prezentaciji sedam izložbi u Osijeku i Vukovaru, Antunovcu, Pečuhu, Beču, Zagrebu i Konavlima kako bi prezentirali gradivo iz razdoblja Domovinskog rata s ciljem izstraživanja istine o Domovinskom ratu te upoznavanja javnosti s utvrđenim činjenicama.

Ministarstvo kulture i medija je u 2023. godini putem sustava direktnog financiranja ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska, uz sredstva za redovnu djelatnost, Centru osiguralo sredstva u ukupnom iznosu od 694.766,98 eura za programske aktivnosti Centra. Sredstva su dodijeljena za programe izdavačke djelatnosti, izložbene i promotivne djelatnosti, prikupljanja arhivskog gradiva, zaštite arhivskog gradiva te programa investicijskih potpora.  

Članovi Odbora pohvalili su izvješće i naglasili su kako je Centar važna ustanova koja prezentira suvremenu hrvatsku povijest i čuva kulturnu baštinu Republike Hrvatske.

Nakon rasprave Odbor je sa 10 glasova ”ZA” i  1 glas ”SUZDRŽAN”odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

z a k lj u č k a

Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2023. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora, na svojoj 4. sjednici održanoj  19. studenoga 2024. godine, razmotrio je Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2024. godine.
Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu Proračuna kojim se osiguravaju sredstva za ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, vojnih i civilnih invalida, veterana rata te bivših političkih zatvorenika.
Predstavnica Ministarstva financija u uvodnom izlaganju istaknula je da ukupno planirani prihodi državnog proračuna za 2025. godinu predlažu se u iznosu od 33,0 milijardi eura, a ukupno planirani rashodi na 37,0 milijardi eura. Realni rast BDP-a u 2025. godini planiran je na 3,2 posto, a inflacija potrošačkih cijena trebala bi usporiti na 2,7 posto. Također se planira rast poreznih prihoda od 7,2 posto i projicirani su u iznosu od 18,5 milijardi eura.
Predstavnik Ministarstva hrvatskih branitelja kratko je obrazložio novi financijski plan za 2025. godinu na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja koji iznosi sa svim izvorima financiranja 206.508.161,00 eura, dok odobreni limit iznosi 185.795.399,00 eura. Sukladno navedenom, povećanje ukupnog financijskog plana u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu iznosi 32.259.012 eura, dok je limit povećan za 20.086.092,00 eura. Ovim prijedlogom državnog proračuna za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, Ministarstvo hrvatskih branitelja iskazalo je najveća povećanja koja se odnose na sljedeće aktivnosti: administracija i upravljanje - povećanje za 19.379.782,00 eura, u što ulaze troškovi projektiranja braniteljskih centara u Slunju, Vukovaru, Imotskom i Slavonskom brodu, te njihova izgradnja u Pakracu i Slunju. Također, povećava se iznos za Udruge branitelja iz Domovinskog rata 640.602,00 eura zbog kontinuiranog rasta zahtjeva udruga za financiranje aktivnosti po javnom pozivu za psihološko i socijalno osnaživanje. Predviđeno je i povećanje za Veteranske centre u iznosu od 2.739.600,00 eura, a odnosi se na projekt „Širenje mreže Veteranskih centara“, dok povećanje od 2.495.220,00 se odnosi na rad podružnica „Veteranski centar“. S obzirom na rast osnovice za obračun prava s 500 na 520 eura povećavaju se trajna prava za 4.680.705,00 eura. Za spomen obilježja žrtvama iz Domovinskog rata predviđeno je povećanje od 2.601.000,00 eura, a za obljetnice iz Domovinskog rata povećanje iznosi 930.915,00 eura zbog povećanog broja zahtjeva od strane udruga.
Nakon provedene rasprave Odbor za ratne veterane sa sedam glasova ”za” i jednim „protiv“ donio sljedeći 

zaključak
Predlaže se Hrvatskom saboru donošenje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, 
te sljedećih odluka:
-    odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatski voda za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskih cesta za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, 
-    odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu,
-    odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu i
-    odluke o davanju suglasnosti na financijski plan HŽ Infrastrukture za 2025. godinu i projekcije plana za 2026. i 2027. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora, na svojoj 4. sjednici održanoj  19. studenoga 2024. godine, razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 89. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2024. godine.
Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu Proračuna kojim se osiguravaju sredstva za ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, vojnih i civilnih invalida, veterana rata te bivših političkih zatvorenika.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027. godinu.
Predstavnica predlagatelja ukratko je obrazložila makroekonomski okvir za Državni proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu. Ovim se Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.
Odbor je kroz raspravu sa 7 glasova „ZA“ i 1 „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru 
d o n o š e nj e
Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić 
 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 2. sjednici održanoj  9. listopada 2024. godine razmotrio je  Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2024. godine.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u dijelu Proračuna kojim se osiguravaju sredstva za ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, vojnih i civilnih invalida, veterana rata te bivših političkih zatvorenika.
      
Predstavnici ministarstva financija uvodno su obrazložili predložene izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu. Ovim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2024. godinu ukupni prihodi povećavaju se za 1,8 milijardi eura, s 28,5 milijardi eura na 30,3 milijardi eura. U ovoj godini očekuje se ubrzanje realnog rasta BDP-a na 3,6% nakon rasta od 3,1 ostvarenog u prošloj godini, inflacije od tri posto, rast zaposlenosti od tri posto, kao i nastavak rasta plaća, koji bi u ovoj godini trebao iznositi 14,7 posto. Ukupni rashodi povećavaju se za 975,6 milijuna eura, odnosno s 32,6 milijarde eura na 33,6 milijarde eura. 

Predstavnik ministarstva hrvatskih branitelja obrazložio je raspodjelu sredstava na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja. Ovim prijedlogom izmjena  i dopuna Državnog proračuna za 2024. godinu sredstva namijenjena ostvarivanju prava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji smanjiti će se za 710.165,00 eura. U prijedlogu rebalansa u sklopu limita financijskog plana preraspodijeljena su sredstva u iznosu od 7.283.840,00 eura, te su iskazane uštede u iznosu od 500.000,00 eura i povećanje u iznosu od 1.609.000,00 eura. Najveći dio povećanja u sklopu limita odnose se na jednokratne novčane pomoći u iznosu od 1.220.000,00 eura zbog isplata jednokratnih novčanih pomoći korisnicima na područjima pogođenim elementarnim nepogodama. Također je povećan iznos za trajna prava od 1.373.840.00 eura kako bi se osigurala  dodatna sredstva za nove korisnike odnosno naknade za nezaposlene hrvatske branitelje kao i za rad liječničkih vijeća prilikom priznavanja statusa HRVI. Temeljem Odluke Vlade RH o isplati jednokratnog novčanog primanja u iznosu od 100 eura bilježi se povećanje u iznosu od 1.300.000,00 eura. Novim planom povećavaju se sredstva za Javnu ustanovu „Veteranski centar“ u iznosu od 765.000,00 eura, za obljetnice iz Domovinskog rata u iznosu od 300.000,00 eura, zbog povećanja troškova dogradnje i sanacije Memorijalnog groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru povećavaju se sredstva za 450.000,00 eura, a za Nacionalni program psihosocijalne pomoći povećanje iznosi 200.000,00 eura. S obzirom da se povećao broj pristiglih zahtjeva Udruga  proizašlih iz Domovinskog rata za provođenje projekata u sklopu javnih poziva za sufinanciranje projektnih prijedloga povećavaju se sredstava za Udruge iz Domovinskog rata u iznosu od  220.000,00 eura.
Smanjenja u sklopu limita odnose se na administraciju, odnosno za dodatna ulaganja na građevinskim objektima, stambeno zbrinjavanje i EU projekte. Također, u prijedlogu rebalansa iskazana su smanjenja na ostalim izvorima, koja nisu u limitu. Smanjene se u najvećoj mjeri odnosi na izvore od EU sredstava s obzirom da se početak provođenja projekata očekuje u 2025. godini.
    
Nakon provedene rasprave, Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora je jednoglasno (8 glasova ZA) donio sljedeći 

z a k lj u č a k

Predlaže se Hrvatskom saboru donošenje Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, 

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu za:

-    Hrvatske vode
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić
 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 2. sjednici održanoj 9. listopada 2024. godine razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. listopada 2024. godine
Odbor je raspravu proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim   prijedlogom izmjena i dopuna Zakona mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Izmjene zakona posebno su važne za jedinice lokalne i regionalne samouprave koje provode značajne kapitalne projekte, zbog čega se jednim dijelom moraju i zaduživati i ovim Zakonom povećava se visina postotka zaduživanja s prethodnih pet na šest posto.
Predloženim rješenjima omogućuje se redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima.
Odbor je kroz kratku raspravu jednoglasno  (8 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru
d o n o š e nj e

Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić 

Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora na svojoj 1. sjednici održanoj 2. listopada 2024. godine razmotrio je Izvješće o poslovanju Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 15. Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN-99/18), dostavio Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, aktom od 27. svibnja 2024. godine.

Odbor je raspravu proveo u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno odredbi članka 91. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom aktu.

Prema riječima predstavnika predlagatelja Fond hrvatskih branitelja tijekom 2023. godine zadržao je stabilnost i likvidnost te pravovremeno osigurao sva potrebna sredstva za isplatu članovima. Neto dobit Fonda za 2022. godinu, a koja se raspoređivala u 2023. godini iznosila je 5.274.337,51 eura. Upravni odbor Fonda HB sukladno odredbama članka 44. Stavka 2. Zakona o Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, donio je odluku da se polovina realizirane neto dobiti Fonda HB za 2022. godinu, u iznosu od 2.637.168,76 eura, isplati Zakladi hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji radi poboljšanja ekonomskog i materijalnog položaja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Tijekom 2023. godine ostvareni su prihodi od dividendi za 2023. godinu u ukupnom iznosu od 6.071.156,65 eura i to od Hrvatskog telekoma d.d. u iznosu od 5.994.666,70 eura i od društva Kutjevo d.d. u iznosu od 76.489,95 eura.

Nakon uvodnog obrazloženja i kratke rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova ZA) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

z a k lj u č k a

Prihvaća se Izvješće o poslovanju Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za 2023. godinu.

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Josipa Đakića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Đakić