10th term of the Croatian Parliament (22 July 2020 - 16 May 2024)

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 11. sjednici održanoj 30. studenoga 2023. Konačni prijedlog zakona o turizmu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2023. godine.         

Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik Ministarstva turizma i sporta uvodno je podsjetio kako je predloženi Zakon o turizmu sastavni dio reforme turizma, a koja se provodi kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030., novi Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. te Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. 

Ponovio je kako se Zakonom uređuje upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti, osiguravanje održivosti, sustav prikupljanja, praćenja i analize podataka, sustav upravljanja destinacijom te sektorski specifičan sustav poticanja, praćenja i analize ulaganja u turizmu. 

U odnosu na prvo čitanje Zakona dopunjen je članak 13. stavak 2. te je pojašnjeno da su u kategoriju I Indeksa turističke razvijenosti svrstana turistički najrazvijenija područja, a u kategoriju 0 područja bez turističke aktivnosti. Također, jasnije se definira obveznik plaćanja turističkog ekološkog doprinosa, odnosno preciznije se definira pojam jednodnevnog posjetitelja. Tako je člankom 32. stavkom 1. Konačnog prijedloga zakona propisano da turistički ekološki doprinos plaćaju turisti koji ne koriste uslugu smještaja u destinaciji, na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa. Dodatno su stavkom 2. propisane iznimke, pa tako turistički ekološki doprinos neće plaćati djeca do 12 godina, osobe s invaliditetom od 70 % i većim i jedan pratitelj, osobe koje zbog potrebe rada ili obavljanja poslova borave u općini ili gradu u kojem nemaju prebivalište, profesionalni članovi posade na čarterskim plovilima i brodovima za višednevna kružna putovanja, sudionici školskih izleta koje su odobrile školske ustanove, osobe korisnici socijalne skrbi i studenti i đaci koji nemaju prebivalište u općini ili gradu u kojem se školuju.

U odnosu na Prijedlog zakona izmijenjene su i dopunjene odredbe članaka 25., 26., 27. i 28., kojima se uređuje izrada plana upravljanja destinacijom na način da planove upravljanja destinacijom izrađuju turističke zajednice, a donose ih predstavnička tijela jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, pojasnio je predstavnik predlagatelja.

U raspravi su članovi Odbora poseban naglasak stavili na crnu i sivu zonu iznajmljivanja kao i na nedostatne kapacitete inspekcijskog nadzora. Podsjetili su na važnost preciznijeg definiranja obiteljskog smještaja od pružanja usluga smještaja u gospodarskoj djelatnosti. Predstavnik predlagatelja potvrdio je kako je navedeno pitanje predmet Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.  No, na raspravi je istaknuto kako je upravo Zakonom o turizmu kao krovnom zakonu važno preciznije definirati ovo područje. Na raspravi je upozoreno i na važnost definiranja domaćina kao osobe koja ima prebivalište u RH s obzirom na veliki broj stranih vlasnika nekretnina u Hrvatskoj koji nemaju registriranu djelatnost iznajmljivanja smještaja. 

Članovi Odbora osvrnuli su se i na problem izrade prihvatnih kapaciteta koje su obvezne izraditi turističke zajednice, a koji zbog neprijavljivanja gostiju, odnosno gostiju koji su izvan legalnog sustava, ili stanova i kuća koji nisu registrirani u e-Visitoru, neće biti moguće izraditi na adekvatan način bez negativnih učinaka na lokalno stanovništvo, financije i prostor.  Predstavnik predlagatelja potvrdio je da je problem crne ekonomije vezano uz kratkoročno iznajmljivanje horizontalni problem na razini cijele Europe te je podsjetio kako se na razini EU-a uvode nova pravila za kratkoročno iznajmljivanje smještaja kojima se namjerava postići veća transparentnost u tom području. Novom Uredbom o prikupljanju i razmjeni podataka u sektoru kratkoročnog najma nekretnina definira se skup pravila za platforme za iznajmljivanje te jednostavniji postupci registracije za iznajmljivače. Usklađuju se zahtjevi za registraciju za iznajmljivače i nekretnine za kratkoročno iznajmljivanje, što uključuje dodjelu jedinstvenog registracijskog broja, a cilj je lakše prikupljanje i razmjena podataka od iznajmljivača i internetskih platformi za iznajmljivanje, istaknuo je predstavnik predlagatelja.
Upozoreno je i na članak 30. koji propisuje upravljanje turističkim tokovima koje provode turističke zajednice, a koji je potrebno jasnije definirati, posebice u kontekstu planiranja, organiziranja i kretanja jednodnevnih turista koji dolaze u destinacije autobusom, gdje je praktički nemoguće unaprijed izraditi plan dolaska autobusa i posjetitelja na lokaciju. 

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je sa (7 glasova „ZA“ i 3 “SUZDRŽANA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o turizmu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Branka Grčića, predsjednika Odbora. 
  
                                                                                                                       
PREDSJEDNIK ODBORA                                                                                                           
prof. dr. sc. Branko Grčić v.r.                                                                                                               

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici održanoj 20. rujna 2023. Prijedlog zakona o turizmu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2023. godine.         
Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik Ministarstva turizma i sporta uvodno je kazao kako predloženi Zakon o turizmu predstavlja posljednji korak cjelovite reforme turizma, a koja se ogleda kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030., novi Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. te Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. koji definira daljnju reformu sustava turizma u smjeru održivosti.

Zakonom se uređuje sustav turizma, upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti, osiguravanje održivosti, sustav prikupljanja, praćenja i analize podataka, sustav upravljanja destinacijom te sektorski specifičan sustav poticanja, praćenja i analize ulaganja u turizmu. Definiraju se destinacija, djelatnosti, usluge u turizmu i dionici. 

Prijedlogom zakona o turizmu osniva se i Vijeće za upravljanje razvojem turizma na čelu s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske. Vijeće se osniva radi ostvarenja strateških ciljeva te učinkovitijeg planiranja i provedbe turističkih politika. Osniva se i Znanstveni i stručni savjet, koji osniva ministar odlukom kao savjetodavno tijelo. 

Turističke zajednice dobivaju novu ulogu u upravljanju destinacijom (Destination management organization – DMO), a upravljanje destinacijom predviđeno je kroz njihovu horizontalnu i vertikalnu povezanost.
Kao alati za osiguranje održivosti određuju se satelitski račun turizma, sustav satelitskih računa održivog turizma, izračun prihvatnog kapaciteta te integrirani informacijski sustav turizma. 

Jedinicama lokalne i regionalne samouprave dani su važni alati za upravljanje turizmom u skladu s njihovim potrebama i resursima i to kroz ovlast za donošenje odluka o broju i vrsti ugostiteljskih objekata, o projektima važnim za razvoj destinacije te kroz odluke o upravljaju turističkim tokovima i uvođenju turističkog ekološkog doprinosa. 

Uvodi se i obveza izrade izračuna prihvatnih kapaciteta za Indeks turističke razvijanosti I i II, a izračun postaje temelj i za donošenje  prostornih planova. 

Kako bi se i poduzetnike dodatno usmjerilo na održivost uspostavlja se i pravni temelj za donošenje sektorskog programa poticanja ulaganja u turizmu. Cilj je usmjeriti ulaganja poduzetnika u zelenu i održivu gradnju, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije te primjenu načela kružnog gospodarstva.  

Definira se i fond za turizam temeljem Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu. 

U raspravi je posebno istaknuto pitanje metodologije izračuna prihvatnih kapaciteta, odnosno da li je ona univerzalna kao i na koji rok se donose planovi upravljanja destinacijom. Predstavnik predlagatelja potvrdio je kako se planovi upravljanja destinacijom donose na rok od 4 godine, a metodologija će biti definirana pravilnikom te će biti univerzalna. 

Neki članovi Odbora osvrnuli su se i na reguliranje državnih potpora za aktiviranje neaktivne imovine u vlasništvu RH u korist razvoja djelatnosti u turizmu koje se mogu dodijeliti ako je vrijednost početnog ulaganja najmanje 3.000.000,00 eura te su ocijenili kako će navedeno biti teško provedivo s obzirom da je registar državne imovine potpuno nefunkcionalan. 

Predstavnik predlagatelja kazao je kao je dio zakona kojim se uređuje navedeno pitanje usko usklađen sa novim Zakonom o raspolaganju državnom imovinom. 

Nadalje, iznesena je primjedba kako je e-savjetovanje o predloženom Zakonu provedeno na vrhuncu turističke sezone te kako nije bilo dovoljno vremena za očitovanje svih zainteresiranih. 

Članovi Odbora osvrnuli su se i na donošenje odluka o redukciji prihvatnih kapaciteta te su uputili pitanje da li to znači i gašenje istih ili odlazak u sivu zonu, odnosno izvan legalnog sustava. Odluke moraju biti donesene na temelju studije prihvatnih kapaciteta, pojašnjeno je od strane predstavnika predlagatelja. 
Istaknut je i problem domaćih turista u kontekstu njihove kupovne moći u odnosu na strane goste, a bilo je riječi i o opredijeljenosti jedinica lokalne samouprave o tome kakvu destinaciju žele.

Upozoreno je i na moguću neustavnost članka 31. Zakona kojim u upravljanju održivim razvojem turizma u destinaciji predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na temelju plana upravljanja destinacijom može donijeti odluku u kojoj će nekome zabraniti rad. 

Raspravljalo se i o posebnim uvjetima za dodjelu državnih potpora za početno ulaganje u korist nove ekonomske djelatnosti za koju je predviđen iznos od najmanje 150.000,00 eura do 1.000.000,00 eura, pri čemu se stopa poreza na dobit umanjuje za 50 posto od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do deset godina od početka ulaganja te je izražena napomena kako je potrebno razmisliti o smanjenu iznosa početnog ulaganja s obzirom da je navedeni iznos, za primjerice kontinentalni turizam, jedno vrlo ozbiljno ulaganje. Predloženo je spuštanje cenzusa na 50.000,00 eura. 

Također je bilo riječi i o planu upravljanja destinacijom, posebice u kontekstu udruženih jedinica lokalne samouprave. Postavljeno je pitanje kada su već formirane turističke destinacije od više jedinica lokalne samouprave, postoji li mogućnost da promjenom vlasti jedne od njih padne i plan upravljanja. Potvrđeno je kao je udruživanje ovakvog tipa poželjno jer se sagledava šira destinacija i dijeli zajednička turistička politika, a predviđen je i potpis međusobnog sporazuma, a odluku mora usvojiti Regionalna koordinacija koja pomaže provođenju turističkih politika koje su usuglašene. Kada se plan donese on je na snazi sljedeće četiri godine, istaknuo je predstavnik predlagatelja. 

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je sa (5 glasova „ZA“, 1 PROTIV“ i 3 “SUZDRŽANA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKLJUČKA

1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o turizmu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da         ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Branka Grčića, predsjednika Odbora. 
                                                                                                                     

                                                                                                                                PREDSJEDNIK ODBORA                                                                                                           
                                                               prof. dr. sc. Branko Grčić

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici održanoj 20. rujna 2023. Konačni prijedlog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2023. godine.         
Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik Ministarstva financija dao je uvodno obrazloženje, istaknuvši kako je predloženi zakon dio paketa izmjena poreznih propisa. Podsjetio je kako se izmjenama Zakona o lokalnim porezima predlaže ukidanje prireza porezu na dohodak te se zaokružuju propisani iznosi lokalnih poreza, što će pojednostaviti sustav oporezivanja dohotka u RH. Proširuje se i   raspon u kojem je predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovlašteno propisati visinu poreza na kuće za odmor, što doprinosi povećanju autonomije lokalnih vlasti i smanjenju ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države. 

Izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predlažu
se radi usklađenja načina izračuna sredstava fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave s predloženim izmjenama Zakona o porezu na dohodak i izmjenama
Zakona o lokalnim porezima. 

Osvrnuvši se na članak 8. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, istaknuo je kako su utvrđeni parametri koji se koriste za izračun i raspodjelu sredstava fiskalnog izravnanja, a uključuju kapacitet ostvarenih poreznih prihoda i referentnu vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda i referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda uključuju petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području općine, odnosno grada, koji sadrže i prihode od poreza na dohodak ostvarene od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa te prihode od prireza koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika pojedine općine, odnosno grada. 

S ciljem povećanja autonomije lokalnih vlasti i smanjenja ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države predlaže se proširiti raspon u kojem su lokalne jedinice ovlaštene samostalno propisivati visinu poreza na kuće za odmor, na način da se trenutno važeći iznosi zamijene iznosima od 0,60 i 5,00 eura.

Predstavnik predlagatelja završno je kazao kako nema razlika između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona. 

Vezano uz lokalne poreze, neki članovi Odbora upozorili kako su do sada postojale određene pravne nejasnoće uz oporezivanje iznajmljivanja kuća za odmor te je postavljeno pitanje da li će se novim poreznim zakonima kada lokalna samouprava donese odluku o rasponima navedeni problem riješit. Predstavnik predlagatelja je potvrdio kako se Zakonom o lokalnim porezima i Zakonom o porezu na dohodak, svi oni koji imaju kuće za odmor i koji plaćaju paušalni porez na dohodak po osnovi iznajmljivanja ne oslobađaju i plaćanja poreza na kuće za odmor. 

Članovi Odbora potvrdili su kako je pitanje oporezivanja najma u turizmu postalo rašireno nacionalno pitanje, a kao problem su izdvojili dio iznajmljivačkog sektora koji uopće nema registriranu djelatnost, koji izbjegava registraciju gostiju, kao i plaćanje poreza. Upozoreno je kako na obali enormno raste broj nekretnina u stranom vlasništvu te se postavlja pitanje kako to dovesti u red.

Bilo je riječi i o DAC7 Direktivi EU-a o administrativnoj suradnji u području poreza koji je dio paketa Europske komisije za pravedno i jednostavno oporezivanje. Na temelju DAC7 se od 1. siječnja 2023. za 2022. godinu uvodi obveza platformi za iznajmljivanje o izvještavanju poreznih uprava o najmu nekretnina. Očekuje se da će navedeni problem velikim dijelom biti riješen na ovaj način,  kazao je predstavnik predlagatelja.

Neki zastupnici izrazili su zadovoljstvo Prijedlogom Zakona, ustvrdivši kako je riječ o još jednom alatu koji se pruža jadnicama lokalne samoupravama u pristupu prikupljenim financijskim sredstvima. 

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je većinom glasova (6 glasova „ZA“, i 3 glasa “SUZDRŽANA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Branka Grčića, predsjednika Odbora. 
                                                                                                                     

                                                                                                                            PREDSJEDNIK ODBORA                                                                                                           
                                                               prof. dr. sc. Branko Grčić 

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora razmotrio je na 9. sjednici održanoj 23. ožujka 2023. Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 COM (2022) 571, koje je Odboru za turizam sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 15. ožujka 2023. godine.  
Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom KLASA: 022-03/23-07/54, URBROJ: 50301-21/22-23-2 na sjednici održanoj 14. veljače 2023. godine.

Stajalište Republike Hrvatske uvodno je predstavio državni tajnik Ministarstva turizma i sporta kazavši kako se Prijedlogom uredbe utvrđuju pravila za prikupljanje i dijeljenje podataka između nadležnih tijela i pružatelja internetskih platformi, a  povezano s pružanjem usluga kratkoročnog iznajmljivanja smještaja koje nude iznajmljivači putem navedenih platformi. Cilj ovog Prijedloga je usklađivanje i poboljšanje okvira za generiranje i razmjenu podataka o kratkoročnom iznajmljivanju smještaja u Europskoj uniji kao i povećanje transparentnosti u sektoru kratkoročnog iznajmljivanja. Državni tajnik posebno je istaknuo kako javna tijela moraju uspostaviti sustav registracije za iznajmljivače uz napomenu kako se postojeći sustavi mogu održati, ali moraju uključivati minimalne zahtjeve za informacijama za iznajmljivače, biti dostupni putem središnje web stranice te omogućiti ponovnu upotrebu informacija i dokumenta i osiguravati automatsku dodjelu jedinstvenog registracijskog broja (tijela javne vlasti mogu izvršiti samo naknadne provjere u skladu s Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu i Uredbom o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika).  
Na razini EU-a nadležna tijela će imati obvezu izdavati registracijske brojeve putem jedinstvene digitalne ulazne točke, a internetske platforme će imati obvezu prikazivati ponude smještajnih jedinica s tim registracijskima brojevima. Očekuje se da će biti potrebno donijeti Zakon o provedbi ove uredbe, zaključno je kazao predstavnik Ministarstva. 

U raspravi je istaknuto kako je RH sa postojećim sustavom prijave i odjave gostiju eVisitor „nekoliko koraka naprijed“ u odnosu na druge zemlje članice koje nemaju digitalizirane podatke o pružateljima usluga smještaja te će prilagodba sustava registracije biti jednostavnija. 
Zatraženo je i pojašnjenje da li uredba osigurava usklađenost i sa poreznim pravilima, pri čemu su predstavnici Ministarstva turizma kazali kako ova uredba ne pokriva pravila povezana sa porezima, već za glavni cilj ima povećati transparentnost kratkoročnog iznajmljivanja smještaja te dopunjava postojeće instrumente, posebice Direktivu o uslugama na unutarnjem tržištu.  
Istaknuto je i pitanje koje tijelo će biti glavno nadležno za registraciju, a predstavnici Ministarstva pojasnili su kako će jedinstvena digitalna ulazna točka pri registraciji biti Ministarstvo turizma i sporta, a reguliranjem razmjene podataka između internetske platforme za kratkoročno iznajmljivanje smještaja i javnih tijela, podaci koji se razmjenjuju bit će standardizirani i interoperabilni. Također je bilo riječi i o nekim otvorenim pitanjima kao što su dinamika dostavljanja podataka od strane platformi, pri čemu je potvrđeno kako RH podržava prijedlog da platforme dostavljaju podatke češće od predloženog okvira (na mjesečnoj osnovi) tj, automatizmom kako podaci dospijevaju. Vezano uz registracijske brojeve, u raspravi je iznesen i prijedlog kako bi standardizirane ploče s kategorizacijom smještaja mogle sadržavati i registracijski broj smještajne jedinice. 

Odbor za turizam je sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (sa 10 glasova „ZA“ ) utvrdio sljedeće:

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja i izmjeni Uredbe (EU) 2018/1724 COM (2022) 571.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Branka Grčića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Branko Grčić, v.r.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici održanoj 20. siječnja 2023. Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. prosinca 2022. godine.         

Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnica Ministarstva mora, prometa i infrastrukture uvodno je obrazložila Prijedlog zakona, posebno istaknuvši dio koji se odnosi na morske plaže, za koji su članovi Odbora za turizam pokazali najviše interesa. Prijedlogom Zakona nastojalo se jasnije i preciznije definirati niz otvorenih pitanja koja su se pojavila u primjeni dosadašnjeg Zakona, a koji su imali i još imaju utjecaja na definiranje pomorskog dobra i njegovih granica i provedbu utvrđenog pomorskog dobra u bazi zemljišnoknjižnih podataka. To se prvenstveno odnosi na one dijelove kopna koji postoje u naravi, nastali umjetnim putem, a u službenim katastarskim i zemljišnoknjižnim evidencijama nisu evidentirani, odnosno i dalje su prikazani kao more.

Pojasnila je kako je osnovna i najznačajnija odrednica vezana za pitanje plaža, zaštita javnog interesa. Zakonom se uređuje pitanje zadovoljavanja javnog interesa na način da se stupanj ograničenja opće upotrebe svede na minimum, kako bi plaže kao pomorsko dobro i opće dobro zaista bile dostupne svima pod jednakim uvjetima. Pomorsko dobro čini jednu trećinu teritorija Republike Hrvatske te ostaje u općoj uporabi, dodala je predstavnica Ministarstva. Osvrnula se i na dohranjivanje i nasipavanje plaža, konstatiravši kako važeći Zakon ne daje jasnu razliku između dohranjivanja i nasipavanja plaža, što u praksi može dovesti do značajnog nasipavanja mora pod krinkom dohrane. Također, postojeći Zakon ne regulira pitanje materijala kojim se plaže dohranjuju, odnosno nasipavaju, a isto je od velikog značaja za bioraznolikost Jadrana.
Naime, nasipi nastaju nasipavanjem mora koje je po samom Zakonu pomorsko dobro, no pojedini nasipi više ne predstavljaju pomorsko dobro kako je isto definirano Zakonom, stoga se novim Zakonom želi riješiti ovo pitanje te se uvodi vremenska granica kao osnova za rješavanje ovog problema.

U raspravi su zastupnici posebno istaknuli pitanje dostupnosti plaža građanima u okviru velikih turističkih objekata kao i pitanje definiranja gospodarske cjeline, odnosno u kojoj je mjeri plaža čvrsto vezana uz gospodarsku cjelinu. 

Neki članovi Odbora upozorili su kako predstavljeni Zakon treba povući iz procedure na doradu, prvenstveno zbog mogućnosti dvojakog tumačenja članka 83, 84. i 85, a  vezano uz dostupnost plaža svim građanima. Naime, upozorili su kako se plaže mogu ograditi i ležaljkama te na taj način onemogućiti opću uporabu plaža.  

Nadalje, dodatno je upozoreno na nepreciznu katastarsku evidenciju pomorskog dobra i njegovih granica te je nužno uspostaviti prethodno jasne kriterije i smjernice za održavanje i korištenje istog. 
Predstavnici predlagatelja potvrdili su kako je granica pomorskog dobra određena Zakonom, preciznije granicom pomorskog dobra obuhvaća se pojas kopna uz more širine najmanje 6 metara računajući od crte srednjih viših visokih voda, a taj pojas predstavlja onaj dio kopna koji prema članku 5. ovoga Zakona čini pomorsko dobro. No, zastupnike je zanimao i članak 23. prema kojem se iznimno od članka 22. ovoga Zakona, granica pomorskog dobra može odrediti i na način da obuhvaća pojas kopna uz more u širini manjoj od šest metara računajući od crte srednjih viših visokih voda. Predstavnica predlagatelja potvrdila je kako se iznimke definiraju u nastavku članka 23., a odnose se primjerice na prirodne i umjetne prepreke u prostoru poput suhozida, klifova i sl. 

Članovi Odbora osvrnuli su se i na klasifikaciju plaža s posebnim naglaskom na plaže posebne namjene u članku 85. Zakona. Predstavnica predlagatelja pojasnila je kako su Zakonom razvrstane morske plaže, propisani kriteriji razlikovanja, obveze održavanja uređenih morskih plaža te obveze utvrđenja kapaciteta. Uvodi se i kategorija morske plaže za posebnu namjenu za posebne grupe korisnika te se navodi i obveza davatelja koncesije da prilikom odlučivanja o stupnju ograničenja i isključenja opće upotrebe morske plaže, koja po položaju i funkciji služi većem broju korisnika, posebno osigura zadovoljavanje javnog interesa.

U nastavku je bilo riječi o postupku  davanja koncesija na pomorom dobru, institutu koncesije na zahtjev, ukidanju koncesijskih odobrenja te uvođenju dozvola koje daje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na temelju javnog natječaja. 

Neki članovi Odbora, govoreći o koncesijama na pomorskom dobru, drže da je potrebno preciznije utvrditi kriterije za koncesije na temelju provedenog javnog natječaja. Predstavnici Ministarstva su pojasnili kako se predloženi Zakon usklađuje sa Zakonom o koncesijama te se propisuju odredbe kojima se uređuju koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra. Također se uređuju specifičnosti koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, određuje se nadležnost za davanje koncesija, mogućnost delegacije nadležnosti jedinice regionalne na jedinicu lokalne samouprave, najduži rokovi na koje pojedini davatelj koncesije može dati koncesiju, posebne pretpostavke koje mora ispunjavati koncesionar, pored općih koje propisuje Zakon o koncesijama te sastav Stručnog povjerenstva za koncesije. 
Preciziraju kako se koncesija uređene plaže u turističkoj zoni neizgrađenog naselja mora davati na način da najviše 70% kopnenog i 50% morskog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni. Dok se koncesija uređene plaže u turističkoj zoni unutar izgrađenog naselja mora davati na način da najviše 50% kopnenog i 30% morskog dijela plaže koncesionar može koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti za koje mu je koncesija dana, a ostali dio plaže mora ostati dostupan svima za korištenje sukladno namjeni.

U više navrata pojedini članovi Odbora upozorili su na važnost zadovoljavanja javnog interesa prilikom gospodarskog korištenja morskih plaža, posebno naglasivši važnost dorade izričaja u ovom dijelu Zakona. Predstavnici predlagatelja dodatno su podsjetili kako je davatelj koncesije dužan u svim postupcima davanja koncesije za gospodarsko korištenje morske plaže, prilikom odlučivanja o stupnju ograničenja opće upotrebe, osigurati i štititi javni interes korištenja morskih plaža. 

Članovi Odbora istaknuli su i važnost nadzora nad provođenjem Zakona, koji može biti otežan ukoliko se preciznije ne definiraju gore već spomenute odredbe Zakona te su dodali kako je važno isključiti svaku dvosmislenu mogućnost tumačenja određene riječi ili rečenice.

U cilju bolje zaštite pomorskog dobra Zakonom se predviđa znatno ojačavanje nadzora nad pomorskim dobrom te nadzora putem lučkih i komunalnim redara. Naime, Zakon daje ovlaštenim službenicima jedinice lokalne samouprave (koji će u praksi najčešće biti komunalni redari), određene ovlasti nadzora na pomorskom dobru u općoj upotrebi. 
Ministarstvo će provoditi stručno osposobljavanje istih te po usvajanju potrebnih znanja komunalni i lučki redari dobit će ovlaštenje za provođenje nadzora nad odredbama ovoga Zakona. Uvažavajući činjenicu da pojedine jedinice lokalne samouprave za to nemaju dovoljne kapacitete, Zakon dopušta da dvije jedinice lokalne samouprave imaju zajedničkog ovlaštenog službenika za provedbu nadzora na odredbama ovoga Zakona, pojasnili su predstavnici predlagatelja. 

Bilo je riječi i o uređenim i neuređenim, ograđenim i neograđenim plažama, natječajima za koncesije u marinama kao i o problemima vezanim uz prethodna ulaganja postojećih koncesionara. 
Neki članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo predstavljenim Zakonom, posebno istaknuvši članak 79. koji precizno i bez dvojbe definira kako morske plaže moraju biti dostupne svima pod istim uvjetima te ne vide prostor za moguću manipulaciju.  Nalaze kako Zakon ukupno gledajući predstavlja korak naprijed u modernizaciji pristupa upravljanja pomorskim dobrom i morskim lukama. 
Neki članovi Odbora apsolutno se protive donošenju predmetnog Zakona te kritiziraju mogućnost da lokalna samouprava može odrediti što je javna plaža, a što ne i da li će se dati u koncesiju te upozoravaju i na potrebu preciznijeg definiranja članaka 84. u pogledu definicije funkcionalne, infrastrukturne i prostorne cjeline. 

Završno je ocijenjeno kako Zakon ide u dva čitanja te da će se prijedlozi i sugestije iznesene na Odboru razmotriti. 

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 4 PROTIV“ i 2 glasa “SUZDRŽANA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKLJUČKA

1.  Prihvaća se Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Branka Grčića, predsjednika Odbora. 
                                                                                                                     

PREDSJEDNIK ODBORA                                                                                                           
prof. dr. sc. Branko Grčić, v.r.
 

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici održanoj 24. studenoga 2022. Prijedlog strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. studenoga 2022. godine.

Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik Ministarstva turizma i sporta uvodno je predstavio Strategiju, posebno istaknuvši kako je usklađena s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i temeljnim dokumentima i politikama Europske unije i Republike Hrvatske, uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Strategija je izrađena u suradnji s predstavnicima ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstava i drugih relevantnih institucija. U izradu su bili uključeni i predstavnici lokalne zajednice kao i brojni građani koji su sudjelovali u anketnom istraživanju. Šira javnost imala je priliku dati doprinos u izradi Strategije svojim komentarima kroz postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću putem portala e-Savjetovanja. Od 80 zaprimljenih komentara 25 ih nije prihvaćeno, pojasnio je predstavnik predlagatelja. Strategija sadrži viziju razvoja turizma u Republici Hrvatskoj u smjeru održivosti, razvojne potrebe i potencijale koje treba ostvariti te donosi konkretna prioritetna područja za ostvarenje strateških ciljeva koji su definirani sukladno stavovima ključnih dionika uz uvažavanje globalnih trendova. 

U kontekstu razvojnih potreba i potencijala utvrđeni su strateški ciljevi koji doprinose održivom turizmu i ukupnom gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske te unaprjeđenju uvjeta života i rada njenih stanovnika te je razrađena i intervencijska logička matrica sa vremenskim rokovima po kvartalima u narednih osam godina. 

Na temelju Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine predviđena je izrada Nacionalnog plana razvoja održivog turizma do 2027. godine koji će sadržavati operacionalizaciju prioritetnih područja kroz konkretne mjere, dodao je predstavnik predlagatelja. 

Istaknuto je deset ključnih izazova na temelju detaljne analize stanja turizma u Republici Hrvatskoj: vremenska i prostorna neujednačenost, utjecaj turizma na okoliš i prirodu, međuodnos turizma i klimatskih promjena, prilagodba ubrzanim tehnološkim promjenama u turizmu, kvaliteta života i dobrobit lokalnog stanovništva, nedostatni ljudski potencijali u brojnosti i kvaliteti, neadekvatna struktura i kvaliteta smještajnih kapaciteta, nepovoljno poslovno i investicijsko okruženje, nedovoljno učinkovit zakonodavni i upravljački okvir, utjecaj kriza na turizam te promjene ponašanja i potreba turista.

Analizom razvojnih potreba i razvojnih potencijala definirana su četiri ključna strateška cilja razvoja održivog turizma Hrvatske: cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam, turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, konkurentan i inovativan turizam te otporan turizam. 

Definirana su i četiri razvojna smjera: održivo gospodarstvo i društvo, jačanje otpornosti na krize, zelena i digitalna tranzicija i ravnomjeran regionalni razvoj, od kojih se očekuje stvaranje prilika za sadašnje i buduće generacije, pri čemu će ljudi biti u središtu svih ulaganja, istaknuto je od strane predstavnika predlagatelja.

U raspravi su zastupnici posebno istaknuli nedostatak ljudskih potencijala u brojnosti i kvaliteti, neadekvatnu strukturu i kvalitetu smještajnih kapaciteta kao i nepovoljno poslovno i investicijsko okruženje kao značajne probleme hrvatskoga turizma. Predstavnik predlagatelja pojasnio je kako će Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. sadržavati operacionalizaciju prioritetnih područja kroz konkretne mjere. Vezano uz neadekvatnu strukturu smještajnih kapaciteta, upozoreno je također na problem apartmanizacije u pojedinim područjima koji rezultira nedostatkom cjenovno pristupačnog stanovanja. Predstavnici Ministarstva turizma i sporta potvrdili su kako je evidentan nedostatak ljudskih potencijala kao i nedostatak adekvatnih kompetencija za potrebe turizma, stoga je i razvoj ljudskih potencijala jedan od ključnih elemenata reforme sustava upravljanja razvojem turizma.  Nužno je i veće usklađivanje kompetencija s potrebama tržišta rada te se naglasak stavlja na prilagodbu obrazovnih programa potrebama turističkog tržišta i razvoj programa cjeloživotnog obrazovanja usmjerenih na prekvalifikaciju i usavršavanje. Vezano uz apartmanizaciju, na razini EU-a jedna od aktualnih inicijativa jest i reguliranje kratkoročnog najma smještaja s obzirom na to da se takva vrsta najma na području Europske unije jako brzo razvija, i to najviše razvojem internetskih platformi za iznajmljivanje. Predložena pravila nastojat će povećati transparentnost u pogledu identifikacije i aktivnosti te će olakšati registraciju iznajmljivača, a Strategija održivog razvoja turizma do 2030. usklađena je s aktivnostima planiranim na EU razini, pojasnio je predstavnik predlagatelja. 

Na raspravi je upozoreno i na veliki broj izdanih radnih dozvola u 2022. godini za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj, oko 100 000 izdanih dozvola, koje se većinom odnose na područje građevine i turizma, dok hrvatski radnici odlaze u inozemstvo zbog potreba posla. Također je naglašena potreba aktivnijeg inspekcijskog nadzora nad izdavanjem radnih dozvola kako bi se spriječile moguće zlouporabe. Konstatirano je kako je udio zaposlenih u turizmu u Hrvatskoj jedan od najviših u EU, ali Hrvatska se ipak suočava s velikim nedostatkom radne snage, a koji je prouzročen s jedne strane visokom potražnjom za radnom snagom, a s druge visokom nekonkuretnošću zanimanja u turizmu na tržištu rada. 

Nadalje, bilo je riječi i o važnosti osiguranja poticajnog poslovnog okruženja kao i o digitalnoj transformaciji turizma koja mijenja način upravljanja turističkim destinacijama i poslovnim subjektima u turizmu. 

Većina članova Odbora izrazila je zadovoljstvo predloženom Strategijom, posebno istaknuvši i pohvale koje dolaze iz različitih tijela koja se bave turizmom na međunarodnoj razini.  No, neki zastupnici izrazili su zabrinutost vezano uz implementaciju konkretnih mjera koje se odnose na očuvanje prostora tijekom intenzivne turističke aktivnosti. Završno je ocijenjeno kako ulogu Ministarstva turizma i sporta treba ojačati, posebice u kontekstu provedbe Strategije.  

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 2 glasa “SUZDRŽANA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

STRATEGIJE RAZVOJA ODRŽIVOG TURIZMA DO 2030. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Branka Grčića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Branko Grčić, v.r.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici održanoj 9. prosinca 2021. Objedinjeno izvješće o obavljenim financijskim revizijama turističkih zajednica za 2019. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu sa odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju (NN, broj 25/19), dostavio Državni ured za reviziju aktom od 15. listopada 2021.        

Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Odboru je dostavljeno mišljenje Vlade Republike Hrvatske od 2. prosinca 2021. godine, (KLASA: 022-03/21-12/87; URBROJ: 50301-05/31-21-5), u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati predmetno Izvješće.

Predstavnica podnositelja uvodno je kazala kako je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 40 turističkih zajednica, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2019. i to: Hrvatske turističke zajednice, devet turističkih zajednica županija, 23 turističke zajednice gradova, šest turističkih zajednica općina te jedne turističke zajednice područja.

Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni i drugi propisi te unutarnji akti kojima je uređen okvir financijskog izvještavanja i poslovanja turističkih zajednica.

Ciljevi revizije bili su provjeriti istinitost i vjerodostojnost financijskih izvještaja, provjeriti primjenu zakona i drugih propisa u vezi s organizacijom i financijsko-računovodstvenim poslovanjem, provjeriti pravilnost stjecanja prihoda i ostvarenja rashoda, odnosno provjeriti jesu li financijska sredstva korištena isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih programom rada i financijskim planom, provjeriti pravilnost izvršenja drugih transakcija i aktivnosti u vezi s poslovanjem, kao i usklađenost provedenih aktivnosti s programom rada te ocijeniti efikasnost u promicanju i unaprjeđenju suradnje turističkih zajednica s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i učinkovitost trošenja sredstava prikupljenih od boravišnih pristojbi, turističkih članarina, iz proračuna te drugih izvora (kod revizije Hrvatske turističke zajednice, umjesto navedenog, cilj revizije bio je ocijeniti efikasnost Hrvatske turističke zajednice u promicanju i unaprjeđenju turizma Republike Hrvatske, kao i njezinu suradnju s Ministarstvom turizma i sustavom turističkih zajednica). Postupci revizije provedeni su od 20. srpnja 2020. do 2. rujna 2021.

Revizijom je, između ostaloga utvrđeno: 
U dijelu koji se odnosi na djelokrug i unutarnje ustrojstvo, jedna turistička zajednica nije na svojim mrežnim stranicama objavila godišnje planove, programe, strategije, izvješća o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente i informacije koji se odnose na područje rada navedene turističke zajednice. Pojedina tijela dvije turističke zajednice (turističko vijeće, skupština, nadzorni odbor) nisu donijela poslovnike o svom radu, a skupština jedne turističke zajednice nije donijela godišnje financijsko izvješće za 2019. te program rada i financijski plan za sljedeću godinu.
Pojedine turističke zajednice nisu provodile samoprocjenu učinkovitosti i djelotvornosti funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola, nisu sastavile akcijski plan za poboljšanje sustava financijskog upravljanja i kontrola te nisu uspostavile učinkovit sustav unutarnjih kontrola. 
Jedna turistička zajednica godišnji program i financijski plan nije donijela u propisanom roku niti ih je dostavila turističkoj zajednici županije, a druga turistička zajednica nije dostavila financijski plan na usvajanje skupštini. Pojedine turističke zajednice financijskim planom te njegovim izmjenama i dopunama nisu planirale prihode i rashode prema računima iz računskog plana za neprofitne organizacije (prihodi su planirani prema izvorima, a rashodi po projektima odnosno programskim aktivnostima), financijskim planom nisu realno planirani pojedini prihodi i rashodi te, iako su utvrđena značajna odstupanja, nisu donesene izmjene financijskog plana. 
U dijelu koji se odnosi na godišnje financijsko izvješće, odnosno izvješće o izvršenju programa rada, utvrđeno je da pojedina izvješća, između ostalog, ne sadrže podatke o izvršenju programom rada pojedinačno utvrđenih zadataka, izdatke za poslovanje turističkog ureda i rad tijela turističke zajednice, usporedbu financijskog plana i njegova ostvarenja s obrazloženjem odstupanja, analizu i ocjenu izvršenja programa te procjenu učinka poduzetih aktivnosti na razvoj turizma, kao ni financijski rezultat poslovanja. 
U dijelu računovodstvenog poslovanja koje se odnosi na vođenje poslovnih knjiga, utvrđeno je da turističke zajednice vode propisane poslovne knjige, ali pojedine (pet) ne vode pomoćne knjige (između ostalog, ne vode knjigu potraživanja za dane jamčevne pologe, evidenciju danih i primljenih jamstava i garancija, evidenciju putnih naloga, knjigu primljenih i izdanih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata) ili evidencije međusobno nisu usklađene (evidencija putnih naloga i evidencija o korištenju vozila). 
U području rashoda, utvrđene nepravilnosti, između ostalog, odnose se na rashode za zaposlene (između ostalog, ugovori o radu nisu usklađeni i pojedine plaće nisu obračunavane ni isplaćivane u skladu s unutarnjim aktom turističke zajednice; unutarnjom odlukom o obračunu i isplati plaća nisu utvrđene vrijednosti koeficijenata radnih mjesta u turističkom uredu, a nazivi radnih mjesta nisu usklađeni s unutarnjim aktom turističke zajednice. U dijelu koji se odnosi na donacije, između ostalog, utvrđeno je da je dio donacija dodijeljen izravno bez javnog natječaja na temelju zamolbi korisnika za organizaciju sportskih, kulturnih i zabavnih manifestacija te za navedene donacije nisu zaključeni ugovori niti su korisnici dostavljali izvješća o realizaciji projektnih aktivnosti. 

Predstavnica podnositelja istaknula je kako su prihodi turističkih zajednica obuhvaćenih revizijom iznosili 642.480.127,00 kn, rashodi 632.571.306,00 kn te je višak prihoda iznosio 9.908.821,00 kn (26 turističkih zajednica iskazalo je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 14.938.506,00 kn, a 14 manjak u iznosu od 5.029.685,00 kn). 

Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste u poslovanju turističkih zajednica, Državni ured za reviziju dao je 434 naloga i preporuke, čija bi provedba pridonijela istinitom, pouzdanom i točnom iskazivanju sredstava, izvora sredstava te prihoda i rashoda u financijskim izvještajima, kao i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima i drugim propisima te učinkovitosti korištenja sredstava. Također, Državni ured za reviziju je za veći broj turističkih zajednica (36) ocijenio da su ostvarile ciljeve i zadatke planirane godišnjim programom rada, a financijska sredstva koristile za ostvarenje aktivnosti utvrđenih navedenim programom.

Hrvatska turistička zajednica je provedbom svojih aktivnosti bila učinkovita u promicanju i unaprjeđenju turizma Republike Hrvatske, kao i suradnji s Ministarstvom turizma i sporta te sustavom turističkih zajednica, zaključila je predstavnica podnositelja. 

U raspravi je istaknuto kako je Državni ured za reviziju napravio složeno i iscrpno izvješće te dao 434 naloga i preporuke. Zastupnici su se posebno osvrnuli na ugovore o radu koji nisu usklađeni kao i na pojedine plaće koje nisu obračunavane ni isplaćivane u skladu s unutarnjim aktima pojedinih turističkih zajednica, a regulaciju rada zaposlenika su ocijenili jednom od osnovnih zadaća sustava. Upozoreno je također na potrebu pojačanog nadzora sustava naplate boravišne pristojbe od strane Državnog inspektorata uz konstataciju kako ima jako puno zastara kao i sredstava koja se moraju otpisati te u konačnici značajnih financijskih gubitaka na razini godine. Bilo je riječi i o nadzoru turističkih zajednica od strane Ministarstva turizma i sporta kao i o metodologiji koja se primjenjuje u skladu sa zakonima. 

Izložen je i problem nepravedne distribucije turističke članarine uz napomenu kako poslovne jedinice plaćaju članarinu tamo gdje se nalazi njihovo sjedište, a velike kompanije najčešće imaju sjedište u Zagrebu te Turistička zajednica Grada Zagreba ima ogromni prihod. 

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je jednoglasno sa (8 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Objedinjeno izvješće o obavljenim financijskim revizijama turističkih zajednica za 2019.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Branka Grčića, predsjednika Odbora. 

                                                                                                  
PREDSJEDNIK ODBORA                                                                                                           
                                                                                                    
prof. dr. sc. Branko Grčić, v.r.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici održanoj 3. studenoga 2021. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 197, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. listopada 2021.

Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je podsjetio kako je važećim Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti propisana mogućnost izdavanja privremenih rješenja s rokom važenja najdulje do 31. prosinca 2021. za: obavljanje ugostiteljske djelatnosti u nekoj od vrsta ugostiteljskog objekta koji se nalazi u zgradi za koju je u roku podnesen zahtjev za pokretanje postupka ozakonjenja nezakonito izgrađene građevine, pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, u objektima za koje je u roku podnesen zahtjev za pokretanje postupka ozakonjenja nezakonito izgrađene građevine te pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu ukoliko se uz zahtjev priloži izvršna građevinska dozvola ili izvršno rješenje o izvedenom stanju građevine. 

Naime, prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, ugostitelj, iznajmljivač, odnosno vlasnik ili nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, mora uz zahtjev za izdavanje rješenja za pružanje usluga priložiti i dokaz da građevina (objekt) u kojoj će se pružati usluge ispunjava uvjete sukladno posebnom propisu, bez kojih, prema tom propisu, nadležni ured ne može izdati rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti. Posebni propis na koji se odredba važećeg Zakona odnosi je Zakon o gradnji, slijedom čijih odredbi nadležna tijela ne mogu izdati rješenje za obavljanje djelatnosti u nezakonito izgrađenoj građevini.

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti propisuje mogućnost ishođenja navedenih privremenih rješenja koja važe najdulje do 31. prosinca 2021. i koja bi, u slučaju da se postupci ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada ne završe do toga datuma, prestala važiti po sili zakona. Stoga ugostitelji, iznajmljivači i obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima su izdana privremena rješenja više ne bi imali pravnog temelja za legalno obavljanje ugostiteljske djelatnosti. S obzirom na navedeno, predlaže se produženje roka važenja privremenih rješenja za ugostiteljske objekte, objekte u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu do 31. prosinca 2024. kao i donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.

Nadalje, predlaže se i brisanje odredbe važećeg Zakona kojom je bila propisana mogućnost pružateljima ugostiteljskih usluga u domaćinstvu (iznajmljivačima) da pružaju usluge polupansiona i pansiona ukoliko u krugu od 15 km cestovne linije od objekta u kojem pružaju usluge nema objekta registriranog za pružanje ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela. Usklađivanjem odredbi o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu s odredbama Direktive 2006/123/EZ omogućiti će se pružanje usluge doručka pod istim uvjetima za sve iznajmljivače.

U raspravi je izložen problem velikog broja privremenih rješenja oko 15900 te je istaknuto kako je od 2011. godine već nekoliko puta produživan rok za legalizaciju nezakonito izgrađene građevine, a naglašena je i potreba ažurnijih aktivnosti na razini nadležnih tijela u županijama koji su u najvećem opsegu zaduženi za postupke. Ukazano je i na vlasničkopravne odnose koji nisu usklađeni sa stanjem u zemljišnim knjigama kao i na nedostatne kapacitete administracije. Istaknuto je i kako su nadležna tijela županija tek 2019. godine započele s postupcima ozakonjenja nezakonito izgrađenih građevina te se pretpostavlja kako su naslijedile veliki broj neriješenih predmeta. 

Članovi Odbora konstatirali su kako se produženjem roka važenja privremenih rješenja sprječava nelegalno obavljanje ugostiteljske djelatnosti, a time i nelojalna konkurencija ugostiteljima i iznajmljivačima koji posluju u skladu sa Zakonom. Zastupnici su se u raspravi posebno osvrnuli na mogućnost pružanja usluge doručka pod istim uvjetima za sve iznajmljivače, podržavši navedenu izmjenu kao i razvoj takvog turističkog proizvoda.

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je jednoglasno sa (9 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Branka Grčića, predsjednika Odbora. 

                                                                                                  
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Branko Grčić

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici održanoj 9. lipnja 2021. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 1. travnja 2021.        

Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja uvodno je kazao kako se izmjene i dopune Zakona provode zbog kršenja odredbi Direktive (EU) 2015/2302 o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona. Predloženim zakonskim rješenjima precizira se rok za mogućnost raskida ugovora o neizvršenim putovanjima u paket aranžmanima nakon 1. ožujka 2020. te povrat uplaćenih sredstava. 

Podsjetio je i na još jednu važnu izmjenu koja se odnosi na potrebe daljnjeg usklađivanja s Direktivom 2006/123/EZ i Direktivom 2005/36/EZ, istaknuvši kako se Zakon mijenja u dijelu koji se odnosi na reguliranu profesiju turističkog vodiča. Direktiva 2005/36/EZ propisuje kako turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan. S obzirom na veliku fragmentarnost posebnog dijela stručnog ispita za turističke vodiče, a koji je sukladno važećoj zakonskoj odredbi organiziran po županijama, prihvaćen je prijedlog Odbora za turizam sa rasprave o Prijedlogu zakona da se već Zakonom, a ne Pravilnikom uredi polaganje posebnog dijela stručnog ispita za turističke vodiče po regijama te je u tekstu Konačnog prijedloga zakona dodano da će se posebni dio stručnog ispita polagati po regijama umjesto po županijama. Prihvaćen je i prijedlog iz pojedinačne rasprave, da se Pravilnik o popisu zaštićenih cjelina (lokaliteta) donese i uz suglasnost ministra nadležnog za branitelje. 

U raspravi je izložen problem s kojim se suočavaju organizatori paket aranžmana kada trebaju napraviti povrat uplaćenih sredstava kao i drugi koji obavljaju djelatnosti u sektoru turizma i sporta, a suočeni su s poteškoćama u poslovanju kao posljedicom krize uzrokovane pandemijom COVID-19. Predstavnik predlagatelja podsjetio je na Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u pandemiji COVID-a 19,  koji je odobren od strane Europske komisije, a čiji je cilj osigurati financijsku podršku poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti u sektoru turizma i sporta radi ublažavanja posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa na njihovo poslovanje. Program provodi Ministarstvo turizma i sporta, u suradnji s HBOR-om, HAMAG-BICRO-om te poslovnim bankama. Izdavanjem državnih jamstava za kreditne plasmane omogućava se lakši pristup likvidnosti kod financijskih institucija kako bi se očuvao kontinuitet gospodarske aktivnosti u sektoru turizma i sporta, pojasnio je. 

Članovi Odbora podržali su navedeni program te dodali kako postoje određene poteškoće pri realizaciji kredita koje je potrebno riješiti te su istaknuli mogućnost koja se mogla uzeti u obzir, a to je da kamate na kredite u potpunosti budu subvencionirane. Bilo je riječi i o drugim modelima potpore sektoru turizma uz konstataciju kako je od velike važnosti za Hrvatsku kao turističku zemlju da turističke agencije kao i vodiči prežive teško razdoblje. 

Zastupnici su se u raspravi posebno osvrnuli na polaganje posebnog dijela stručnog ispita po regijama te su istaknuli važnost definiranja o kojim regijama je riječ. Posebno su apostrofirali potrebu jasnijeg definiranja pojedinih članaka, primjerice članka kojim se uređuje izdavanje rješenja o ukidanju rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča kao i članka kojima se utvrđuje postupanje turističkih inspektora kao i nadzor neregistriranih turističkih vodiča. Bilo je riječi i o četverogodišnjem srednjoškolskom obrazovanju kao preduvjetu za polaganje ispita za turističke vodiče. Uz to su istaknute i primjedbe udruženja turističkih vodiča koji su nezadovoljni definiranjem ''poznavanja jezika u dovoljnoj mjeri'' za strane turističke vodiče te se zalažu za regulaciju prema standardnim razinama poznavanja jezika, primjerice razina B2 zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike. 

Predstavnik predlagatelja pojasnio je kako bi B2 razina u Zakonu bila ograničavajući faktor te dodatno kršenje EU Direktive. 
Članovi Odbora podsjetili su i na mogućnost unošenja svetišta u Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama. Izložen je i prijedlog da se popis lokaliteta unese u Zakon, no predstavnik predlagatelja je kazao kako bi to bilo suprotno dosadašnjoj praksi te pojasnio kako se isti mogu mijenjati. Bilo je riječi i o nezadovoljstvu turističkih vodiča predmetnim Zakonom kao i o visokim troškovima polaganja ispita za turističke vodiče. 

Raspravljalo se i o sprječavanju oglašavanja neregistriranog smještaja, te je predstavnik predlagatelja podsjetio kako su internetske platforme obvezne istaknuti porezni broj, odnosno PDV identifikacijski broj pružatelja usluge koji pruža usluge na području Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam je sa (8 glasova „za“, 1 „protiv“ i 2 „suzdržana“) 
odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Branka Grčića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Branko Grčić, v.r.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici (videokonferencijskim putem) održanoj 22. veljače 2021. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. veljače 2021.        
Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja podsjetila je kako se izmjene i dopune Zakona provode zbog povrede prava Europske unije, odnosno kršenja odredbi Direktive (EU) 2015/2302 o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona. Naime, člankom 38.a važećeg Zakona uređeno je pravo na raskid ugovora i izdavanje vaučera u uvjetima posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19, prema kojemu uslijed posebnih okolnosti za neizvršene ugovore o putovanju u paket aranžmanu, a koji su se trebali izvršiti nakon 1. ožujka 2020., putnik ima pravo na raskid ugovora o putovanju u paket aranžmanu po isteku 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti, a organizatori putovanja za iste putnicima izdaju vaučer. Ukoliko se putnik odluči za povrat sredstava, organizator mora izvršiti povrat uplaćenih sredstva u roku od 14 dana po isteku 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. 
Predmetnim člankom važećeg Zakona prestanak posebnih okolnosti je vezan uz donošenje odluke o prestanku epidemije bolesti COVID-19, a s obzirom da isto nije izvjesno, potrebno je jasnije propisati vremenske rokove za povrat sredstava i ukloniti nastalu pravnu nesigurnost. Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena i dopuna važećeg Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. 

Druga važna izmjena odnosi se na potrebe daljnjeg usklađivanja s Direktivom 2006/123/EZ i Direktivom 2005/36/EZ, odnosno potrebno je izmijeniti Zakon u dijelu koji se odnosi na reguliranu profesiju turističkog vodiča. Predstavnica predlagatelja podsjetila je da se tema turističkih vodiča već dulje vrijeme problematizira kako u medijima tako i od strane različitih udruženja turističkih vodiča. Potvrdila je kako je daljnje usklađivanje nužno i zbog povrede prava Europske unije, odnosno kršenja Direktive 2005/36/EZ, o čemu je Republika Hrvatska od Europske komisije zaprimila obrazloženo mišljenje. 

Predmetna Direktiva propisuje kako turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan. Važeći Zakon propisuje da turistički vodič iz druge države članice koji želi privremeno i povremeno pružati usluge, može iste pružati na zaštićenim cjelinama (lokalitetima) samo ako položi posebni dio stručnog ispita, a isti je prema Zakonu i provedbenom propisu organiziran po županijama. Predlaže se izmijeniti odredbe kojima je propisano da se posebni dio stručnog ispita za turističke vodiče polaže posebno za svaku županiju. Ovim izmjenama i dopunama omogućuje se donošenje provedbenih propisa temeljem kojih bi stručni ispit za posebni dio bio organiziran na drugačiji način, tj. regulirao bi se Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama. 

Na raspravi su istaknute primjedbe na Prijedlog zakona niza udruga i društava turističkih vodiča koji su svoje zahtjeve dostavili i Odboru za turizam. Između ostaloga, izrazili su nezadovoljstvo izmjenama odredbi kojima se stručni dio ispita za turističke vodiče više ne bi polagao po županijama kao do sad. U primjedbama udruženja turističkih vodiča također se apostrofira zalaganje za dosadašnje tumačenje zaštićenih cjelina. Nezadovoljni su i definiranjem ''poznavanja jezika u dovoljnoj mjeri'' za strane turističke vodiče te se zalažu za regulaciju prema standardnim razinama poznavanja jezika, primjerice razina B2 zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike. Vezano uz to naglašena je važnost dobrog poznavanja jezika kako ne bi dolazilo do pogrešne interpretacije povijesti i kulture. 
Sudionici rasprave posebno su se osvrnuli i na ilegalne strane pratitelje putovanja koji rade bez pratnje lokalnih vodiča te bi i u tom segmentu trebalo razmisliti o mogućnostima jačeg sankcioniranja navedenog, suglasni su. Konstatirano je kako su lokalni turistički vodiči izrazito važni promotori lokalnih zajednica, ambasadori svoga kraja, koji ulažu emocije i strast u posao koji rade.  

Također je izraženo mišljenje kako bi polaganje stručnog ispita za posebni dio trebalo urediti Zakonom, a ne pravilnicima. Istaknuto je kako zaštićene lokalitete treba jasno definirati unosom istih u Zakon o pružanju usluga u turizmu. Primjerice, Zajednica društava turističkih vodiča predlaže polaganje ispita po povijesno i geografski bliskim regijama. Na ovaj način bi se zaštićeni lokaliteti polagali samo za 5 regija (za razliku od sadašnjih 20 županija i grada Zagreba). 

Predstavnica predlagatelja potvrdila je kako je Ministarstvo turizma i sporta u kontaktu sa udruženjima turističkih vodiča te će se i tijekom izrade navedenih pravilnika konzultirati oko modaliteta regija.  
Otvoreno je i pitanje podizanja na višu razinu sustava obrazovanja turističkih vodiča, a istaknuti su i primjeri zemalja poput Grčke i Cipra koji na drugačiji način štite i poštuju kulturnu baštinu i nacionalni interes te u kojima je edukacija turističkih vodiča prilagođena tržištu.

Iskazana je zabrinutost vezana uz raskid ugovora o putovanju u paket aranžmanu te pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora s obzirom da navedena izmjena predstavlja veliko opterećenje za organizatore paket aranžmana koji bi se mogli naći u velikim financijskim poteškoćama te bi u tom kontekstu trebalo razmisliti o nekoj vrsti financiranja, primjerice putem HBOR-a i HAMAG-BICRO-a.

Nakon provedene rasprave Odbor za turizam sa (5 glasova „za“, 2 „protiv“ i 3 „suzdržana“) nije prihvatio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu jer nije dobio potrebnu većinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Branka Grčića, predsjednika Odbora. 

                                                                                                  
PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                           
prof. dr. sc. Branko Grčić, v.r.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici (videokonferencijskim putem) održanoj 7. prosinca 2020. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. prosinca 2020.

Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja podsjetila je kako se Konačnim prijedlogom zakona smanjuju stope za obračun i plaćanje članarina u turističkim zajednicama za 12 posto, čime se omogućuje daljnje smanjenje članarine kao parafiskalnog davanja za gospodarstvenike. Omogućuje se Poreznoj upravi da rješenjem izmijeni visinu mjesečnog predujma članarine zbog značajnog pada poduzetničke aktivnosti. Naglašena je važnost stupanja na snagu Zakona 1. siječnja 2021. , s obzirom da se članarina obračunava na godišnjoj razini te, ukoliko bi Zakon stupio na snagu poslije 1. siječnja 2021., primjena manjih stopa za obračun članarine bi se odgodila za cijelu godinu dana, što bi u uvjetima krize uzrokovane epidemijom bolesti COVID-19 poduzetnicima predstavljalo dodatno opterećenje. U odnosu na tekst Prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, u tekstu Konačnog prijedloga zakona prihvaćen je prijedlog Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora koji se odnosi na nomotehničku doradu članka 5. ovoga Zakona.

Odbor je (sa 8 glasova „za“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Branka Grčića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Branko Grčić, v.r.

Odbor za turizam Hrvatskoga sabora raspravio je na 1. sjednici (videokonferencijskim putem) održanoj 19. studenoga 2020. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. studenoga 2020.

Odbor za turizam raspravio je navedeni akt na temelju članka 77. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Predstavnica predlagatelja uvodno je podsjetila kako je Vlada RH Akcijskim planom za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja, od 7. svibnja 2020. predvidjela smanjenje iznosa članarine za obveznike kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje i smanjili troškovi hrvatskih gospodarstvenika te je i prema Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2020. – 2024. jedan od ciljeva administrativno, porezno i parafiskalno rasterećivanje gospodarstva.

Istaknuto je kako se Prijedlogom zakona smanjuju stope za obračun i plaćanje članarina u turističkim zajednicama za 12 posto, čime se omogućuje daljnje smanjenje članarine kao parafiskalnog davanja za gospodarstvenike. Omogućuje se Poreznoj upravi da rješenjem izmijeni visinu mjesečnog predujma članarine zbog značajnog pada poduzetničke aktivnosti. Naglašena je važnost stupanja na snagu Zakona 1. siječnja 2021. , s obzirom da se članarina obračunava na godišnjoj razini te, ukoliko bi Zakon stupio na snagu poslije 1. siječnja 2021., primjena manjih stopa za obračun članarine bi se odgodila za cijelu godinu dana, što bi u uvjetima krize uzrokovane epidemijom bolesti COVID-19 poduzetnicima predstavljalo dodatno opterećenje.

U raspravi je istaknuto stajalište o potrebi kompletnog redefiniranja turističkih zajednica. Naglašena je i uloga Porezne uprave koja obavlja poslove evidencije, obračuna i naplate članarine od pravnih i fizičkih osoba te je od strane predlagatelja pojašnjeno kako se predloženim izmjenama Poreznoj upravi omogućava da na zahtjev obveznika plaćanja članarine, rješenjem izmijeni visinu mjesečnog predujma članarine zbog značajnog pada poduzetničke aktivnosti.  Porezna uprava na odgovarajući način primjenjuje posebne propise o oporezivanju dobiti ili dohotka u slučaju smanjenja visine predujma poreza na dobit ili dohodak.

Ukazano je i na važnost poduzimanja novih mjera vezano uz smanjivanje financijskog tereta privatnim iznajmljivačima turističkog smještaja u okolnostima pandemije bolesti COVID-19, a koji nisu obuhvaćeni ovim zakonskim izmjenama.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno sa (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama. 
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Branka Grčića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Branko Grčić