5. saziv Hrvatskoga sabora (22.12.2003. - 11.1.2008.)

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 66. sjednici održanoj 10. listopada 2007. godine, Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju igrališta za golf sa pratećim sadržajima „Marlera“, u k.o. Medulin,  koje je Vlada Republike Hrvatske dostavila Odboru, aktom Klasa: 943-03/07-02/14, Urbroj: 5030106-07-1, od 3. listopada 2007. godine radi pribavljanja mišljenja sukladno članku 9. Zakona o izvlaštenju («Narodne novine“, br. 9/94., 35/94., 112/2000. i 114/2001. i 79/2006.)
U raspravi na Odboru ponovno je istaknuta važnost definiranja strategije razvitka golfa u Republici Hrvatskoj i što skorije izrade najavljene Studije razvitka golfa koja će sadržavati ocjenu stanja postojećih lokacija s ekološkog, imovinsko-pravnog, tržišnog i drugih aspekata te utvrditi potreban broj lokacija, njihovu prostornu i vremensku distribuciju. Ukazano je na važnost prezentacije Studije razvitka golfa prilikom sljedećeg davanja mišljenja Odbora na prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju igrališta za golf.
Vezano uz visinu temeljnog kapitala trgovačkog društva Marlera Golf LD d.o.o., investitora izgradnje golf igrališta s pratećim sadržajima „Marlera“, a imajući u vidu veličinu projekta, istaknuta je potreba dokapitalizacije navedenog trgovačkog društva.  
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova «za» i 3 glasa «protiv») utvrdio sljedeće

Daje se pozitivno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju  igrališta za golf sa pratećim sadržajima „Marlera“ u k.o. Medulin i k.o. Ližnjan 

                            PREDSJEDNIK ODBORA

                    Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 65. sjednici održanoj 3. listopada 2007. godine, Prijedlog zakona o svjetlu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika HSS-a, aktom od 22. svibnja 2007. godine.   Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske kojim predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o svjetlu.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja, nakon prezentacije uzroka, posljedica te načina sprječavanja pojave svjetlo onečišćenja, istaknuo je da je cilj predloženog zakona smanjenje svjetlo onečišćenja okoliša, zaštita noćnog neba te zaštita prirode općenito. Napomenuto je kako bi se njegovom primjenom povećala sigurnost prostora za boravak ljudi, poboljšala kvaliteta astronomskih opažanja, smanjila uporaba električne energije, povećala sigurnost cestovnog prometa te indirektno smanjila emisija CO2 u atmosferu.
U raspravi na Odboru istaknuta je važnost zaštite okoliša od svjetlo onečišćenja te  donošenja zakonske regulative, ali i ukazano na potrebu cjelovitog reguliranja navedene materije budući da rješavanje ove problematike iziskuje provođenje široke rasprave te značajna financijska izdvajanja.
S druge strane dio članova Odbora ocijenio je da bi u cilju što skorijeg reguliranja predmetne materije trebalo prihvatiti navedeni Prijedlog zakona o svjetlu.   
Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o svjetlu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                 Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 65. sjednici održanoj 3. listopada 2007. godine, Prijedlog odluke o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2008. godine, s prijedlozima privremenih financijskih planova za prvo tromjesečje 2008. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. rujna 2007. 
Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni prijedlog odluke kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su navedenim Prijedlogom odluke o privremenom financiranju utvrđeni rashodi i izdaci razmjerno prihodima ostvarenima u istom razdoblju prema proračunu za prethodnu godnu, a najviše do ¼ ukupno ostvarenih prihoda bez primitaka. Ujedno se ukratko osvrnuo na planirana sredstva za prvo tromjesečje 2008. godine za proračunske korisnike čiji je djelokrug vezan uz djelokrug Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša.   
Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ODLUKE O PRIVREMENOM FINANCIRANJU POSLOVA, FUNKCIJA I PROGRAMA DRŽAVNIH TIJELA I DRUGIH KORISNIKA PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE U PRVOM TROMJESEČJU 2008. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.
 

                PREDSJEDNIK ODBORA

                   Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 64. sjednici održanoj 27. rujna 2007. godine, Konačni prijedlog zakona o zaštiti okoliša, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. rujna 2007. godine.

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao pisanim primjedbama na Konačni prijedlog zakona od Zelene akcije, Mreže udruga za zaštitu okoliša „Zeleni forum“ te PCAP Internationala u ime udruge Zelene mreže Karlovačke županije. U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je izložio razlike između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona te istaknuo osnovne novine ovoga Zakona koji čini značajan korak k usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a na području zaštite okoliša. U raspravi na Odboru istaknuto je da je ovo krovni zakon koji je objedinio sve sastavnice okoliša i koji će u primjeni biti usko vezan uz Zakon o prostornom uređenju i gradnji. Ujedno je napomenuto da je predlagatelj prihvatio primjedbe, prijedloge i mišljenja iznesena u raspravi na Odboru tijekom prvog čitanja te ih ugradio u tekst Konačnog prijedloga zakona. Predsjednik Zelene akcije ukratko je naveo primjedbe Zelene akcije te je kao posebno sporan za udruge civilnog društva istaknuo članak 144. Konačnog prijedloga zakona kojim se regulira priznavanje pravnog interesa osobama zainteresirane javnosti. Ocjena je udruge da se navedenim odredbama previše ograničava pristup pravosuđu udugama građana registriranim za okoliš jer se pred njih stavljaju dodatni uvjeti kao što su registracija na području gdje se vodi postupak, registracija od najmanje dvije godine te dokazivanje aktivnosti vezanih za zaštitu okoliša na području gdje je udruga registrirana.

O navedenoj primjedbi udruga civilnog društva na članak 144. raspravljeno je na Odboru te su iznijeta različita stajališta. Izraženo je stajalište kako je neprihvatljivo i neustavno definiranje uvjeta registracije od najmanje dvije godine prije nego je započeo postupak tijela javne vlasti o zahtjevu povodom kojeg udruga iskazuje svoj pravni interes. S druge strane ukazano je na moguću pojavu zlouporabe interesnim osnivanjem ad hoc udruga u cilju zaustavljanja ili prolongiranja realizacije nekog opravdanog i sa stajališta okoliša prihvatljivog projekta. Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 63. sjednici održanoj 26. rujna 2007. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. kolovoza 2007. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže povećanje propisane novčane kazne za kaznena djela pravnih osoba radi usklađenja s Okvirnom odlukom Vijeća 2005/667 PUP kojom je predviđeno da kazna za pravne osobe radi onečišćenja morskog okoliša s brodova u najozbiljnijim slučajevima mora iznositi najmanje 750.000 eura.

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ODGOVORNOSTI PRAVNIH OSOBA ZA KAZNENA DJELA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

         Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 63. sjednici održanoj 26. rujna 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske za program potpore Zajednice na području nuklearne sigurnosti za Hrvatsku za 2006. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. rujna 2007. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je navedenim Sporazumom potpisanim između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije uređen financijski, tehnički, pravni i administrativni okvir unutar kojeg će se u Republici Hrvatskoj nakon njegova stupanja na snagu financirati dva projekta u području nuklearne sigurnosti. Riječ je o podrški Državnom zavodu za nuklearnu sigurnost u unapređenju i modernizaciji hrvatskog sustava za pravodobno upozoravanje za slučaj nuklearne nesreće te poboljšanju granične kontrole nuklearnih i ostalih radioaktivnih materijala putem nabavke stacioniranih portalnih monitora i obuke djelatnika. Navedeni Sporazum o financiranju predstavlja osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava u iznosu 12.037.700 kuna.

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU EUROPSKE KOMISIJE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA PROGRAM POTPORE ZAJEDNICE NA PODRUČJU NUKLEARNE SIGURNOSTI ZA HRVATSKU ZA 2006. GODINU 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.

               PREDSJEDNIK ODBORA
                   Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 63. sjednici održanoj 26. rujna 2007. godine, Prijedlog zakona o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2007. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su se Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane Krško („NN – Međunarodni ugovori“, br. 9/2002.) ugovorne strane obvezale iz posebnog fonda svaka u jednoj polovini financirati sve aktivnosti u svezi s razgradnjom i odlaganjem cjelokupnog radioaktivnog otpada  i istrošenog nuklearnog goriva nastalog tijekom pogona i razgradnje Nukelarne elektrane Krško. Sukladno Programu razgradnje (čija će se revizija periodično provoditi) Republika Hrvatska trebala bi u svoj Fond uplatiti 19 godišnjih rata u visini 14,25 milijuna eura.

U raspravi na Odboru izraženo je mišljenje da bi u postupak donošenja pravilnika o kriterijima i mjerilima za izbor Društva za upravljanje investicijskim fondovima (kom Fond može dati na upravljanje dio ili sva sredstva Fonda) trebalo uključiti i Vladu Republike Hrvatske na način da se u članku 14. stavku 3. regulira da Upravni odbor donosi poseban pravilnik o kriterijima i mjerilima za izbor Društva uz prethodno pribavljenu suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Navedeni prijedlog dopune stavka 3. nije podržan.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O FONDU ZA FINANCIRANJE RAZGRADNJE I ZBRINJAVANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA I ISTROŠENOG NUKLEARNOG GORIVA NUKLEARNE ELEKTRANE KRŠKO 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

         Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 63. sjednici održanoj 26. rujna 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola o nadzoru emisija hlapivih organskih spojeva ili njihovih prekograničnih strujanja uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2007. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se potvrđivanjem navedenog Protokola Republika Hrvatska obvezuje na učinkovito djelovanje radi nadzora i smanjivanja nacionalnih godišnjih emisija hlapivih organskih spojeva kako bi se smanjilo njihovo prekogranično strujanje i strujanje nastalih produkata, sekundarnih fotokemijskih oksidanata. Istaknuto je da je donesen Zakon o zaštiti zraka (NN, br. 178/04) te niz provedbenih propisa kojima se propisuje kakvoća zraka, emisije iz stacionarnih izvora i kakvoća proizvoda koji su relevantni i za ostvarenje obveza propisanih ovim Protokolom.

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O NADZORU EMISIJA HLAPIVIH ORGANSKIH SPOJEVA ILI NJIHOVIH PREKOGRANIČNIH STRUJANJA UZ KONVENCIJU O DALEKOSEŽNOM PREKOGRANIČNOM ONEČIŠĆENJU ZRAKA IZ 1979. GODINE  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

         Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 63. sjednici održanoj 26. rujna 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola o nadzoru emisija dušikovih oksida ili njihovih prekograničnih strujanja uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna 2007. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se potvrđivanjem navedenog Protokola Republika Hrvatska obvezuje na poduzimanje učinkovitih mjera nadzora i/ili smanjenja svojih godišnjih nacionalnih emisija dušikovih oksida ili njihovih prekograničnih strujanja. Istaknuto je da se upravljanje kakvoćom zraka u RH ostvaruje temeljem Zakona o zaštiti zraka (NN, br. 178/04) te niza provedbenih propisa čija je primjena relevantna i za ostvarenje obveza propisanih ovim Protokolom.

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O NADZORU EMISIJA DUŠIKOVIH OKSIDA ILI NJIHOVIH PREKOGRANIČNIH STRUJANJA UZ KONVENCIJU O DALEKOSEŽNOM PREKOGRANIČNOM ONEČIŠĆENJU ZRAKA IZ 1979. GODINE 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.

   
PREDSJEDNIK ODBORA

         Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora na 62.sjednici, 10. srpnja 2007. godine razmatrao je Prijedlog Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) i država nečlanica Europske unije o sudjelovanju potonjih u sustavu zajednice za ranu razmjenu informacija u slučaju radiološke opasnosti (ECURIE) s konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada, aktom od 5. srpnja 2007. 

Odbor je razmatrao predloženi zakon u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela, sukladno članku 140. Poslovnika. U uvodnom izlaganju, predstavnik predlagatelja istaknuo je da sustav ECURIE trenutno čine sve države članice Europske unije te Švicarska i Turska. Republika Hrvatska je 2004 izrazila spremnost za uključivanje u ovaj sustav, a u travnju 2006. godine Hrvatskoj je upućen formalni poziv za pristupanjem sporazumu. Sporazum se odnosi na sustav obavješćivanja i razmjenu informacija država članica u slučajevima kad poduzimaju mjere kako bi zaštitile stanovništvo od radiološke opasnosti. Sporazumom se Hrvatska obvezuje na obavješćivanje država članica u slučaju pojave radiološke opasnosti na njenom državnom teritoriju, a države članice obvezuju se na obavješćivanje Hrvatske u slučaju pojave radiološke opasnosti na njihovom državnom teritoriju, što je značajno jer susjedne države Slovenija i Mađarska imaju nuklearne elektrane. Odbor je jednoglasno bez rasprave odlučio predložiti Hrvatskome saboru da
d o n e s e

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) i država nečlanica Europske unije o sudjelovanju potonjih u sustavu zajednice za ranu razmjenu informacija u slučaju radiološke opasnosti (ECURIE)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 61. sjednici održanoj 5. srpnja 2007. godine, Konačni prijedlog zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2007. godine.
Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim prijedlogom amandmana na Konačni prijedlog zakona Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (Razreda inženjera geodezije, Razreda inženjera elektrotehnike, Razreda arhitekata) te Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge geodetsko geoinformatičke struke.
U uvodnom obrazloženju Marina Matulović Dropulić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ukratko je obrazložila razlike koje se predlažu ovim Konačnim prijedlogom u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona te istaknula da je Konačnim  prijedlogom zakona uvažen velik dio primjedbi i prijedloga Udruge gradova te Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu. Ujedno je napomenula da je još ostalo otvoreno  pitanje sadržaja glavnog projekta definiranog stavkom 1. članka 193. tj. prijedlog Razreda inženjera geodezije Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu te Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge geodetsko informatičke struke da glavni projekt sadrži i geodetski projekt.     
U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona te istaknuto kako se njime cjelovito i sustavno uređuje prostorno uređenje i gradnja te uvode odredbe o urbanoj komasaciji.
Vezano uz predloženi amandman Razreda inženjera geodezije Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu te Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge geodetsko informatičke struke na članak 193. stavak 1. kojim predlažu da glavni projekt sadrži i geodetski projekt,  Odbor je podržao iznijeto obrazloženje ministrice da bi uvođenje obveze izrade geodetskog projekta za svaki projekt značilo dodatno nepotrebno financijsko opterećenje investitora. Ministrica je ujedno napomenula da je nedvojbeno kako je izrada geodetskog projekta nužna pri izgradnji krupnih infrastrukturnih projekata te se navedeno može regulirati izmjenom stavka 3. u članku 193. Nakon provedene rasprave Odbor je odlučio predložiti amandman na stavak 3. u članku 193.
Vezano uz članak 193. predstavnik Razreda arhitekata Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu predložio je da se amandmanom na članak 193. stavak 1. briše troškovnik projektiranih radova. Iznijeto stajalište predstavnika Razreda arhitekata da se troškovnik izrađuje u fazi izvedbenog projekta te da u glavnom projektu nema dovoljno podataka da bi se kvalitetno izradio troškovnik, Odbor nije podržao ocjenjujući da je  troškovnik nužan jer sadrži detaljan opis radova i količina.     
Odbor ujedno nije podržao predložene amandmane Razreda inženjera elektrotehnike Hrvatske komore arhitekata i ineženjera u graditeljstvu vezane uz inženjerske građevine kao npr. transformatorske stanice i sl. jer je navedeno regulirano u članku 2. točkom 47. 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

zajedno sa sljedećim amandmanom:

Amandman
U članku 193. stavak 3. mijenja se i glasi: „Ovisno o vrsti građevine glavni projekt sadrži i druge vrste projekata (geodetski projekt, projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr.)“

Obrazloženje:
Ocjenjujući kako je za izgradnju složenih infrastrukturnih projekata (npr. brana, autocesta, tunela, mostova, visokih građevina itd.) nužna izrada geodetskog projekta, navedenim amandmanom predlaže se da glavni projekt, ovisno o vrsti građevine sadrži i druge vrste projekata kao što su geodetski projekt, projekt temeljenja, krajobrazni projekt i dr. Sukladno članku 201. ministar će pravilnikom propisati obvezni sadržaj i elemente projekata.     

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 60. sjednici održanoj 28. lipnja 2007. godine, Prijedlog zakona o prijevozu opasnih tvari, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. lipnja 2007. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo. U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da će se predloženim Zakonom postići daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije te usklađivanje s potpisanim međunarodnim ugovorima, obvezama i praksom. Naznačeno je da će se predloženim odredbama omogućiti veća sigurnost prometa te zaštita ljudi i okoliša. Značajnom novinom istaknuto je osnivanje Nacionalnog povjerenstva za prijevoz opasnih tvari.

U raspravi na Odboru istaknuto je da bi u cilju veće sigurnosti cestovnog prometa, zaštite ljudi i okoliša te sprečavanja pojave nezgoda i nesreća pri prijevozu opasnih tvari od značenja bilo uvođenje najmanje jedne godine radnog iskustva na poslovima vozača teretnog vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 3500 kg, kao dodatnog uvjeta koji mora ispuniti vozač vozila za prijevoz opasnih tvari. Ujedno je predloženo da se u članku 59. kojim su regulirane novčane kazne za prekršaje pravnih i fizičkih osoba dopunom poveća zastarni rok s jedne na dvije godine te u članku 60. kojim su regulirane novčane kazne za prekršaje fizičkih osoba propiše raspon novčanih kazni od 1 500 kn do 10 000 kn. Vezano uz izrečene prijedloge Odbor je predložio amandmane na članak 34., članak 59. te članak 60. Predstavnik predlagatelja suglasio se s predloženim amandmanima Odbora.
     Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O PRIJEVOZU OPASNIH TVARI

zajedno sa sljedećim amandmanima:

Amandman I.
U članku 34. u prvoj alineji iza riječi: „starosti“ briše se zarez i dodaju riječi: „i ima najmanje jednu godinu radnog iskustva na poslovima vozača teretnog vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 3500 kg,“.

Obrazloženje:
U cilju veće sigurnosti cestovnog prometa, zaštite ljudi i okoliša te sprečavanja pojave nezgoda i nesreća pri prijevozu opasnih tvari, ovim amandmanom predlaže se uvođenje najmanje jedne godine  radnog iskustva na poslovima vozača teretnog vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 3500 kg, kao dodatnog uvjeta koji mora ispuniti vozač vozila za prijevoz opasnih tvari.

Amandman II.
U članku 59. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi: „Rok za pokretanje prekršajnog postupka za prekršaje iz ovog članka je dvije godine od dana počinjenja prekršaja.“

Obrazloženje:
Obzirom na vrstu zaštićenog dobra, složenost prekršajnog postupka, visinu predviđenih novčanih kazni kao i osobe koje sudjeluju u prijevozu opasnih tvari ocjenjujemo potrebnim iskoristiti mogućnost danu člankom 76. stavkom 2. Zakona o prekršajima te zastarni rok s jedne povećati na dvije godine. Time bi se omogućilo da se prekršajni postupci iz ovoga Zakona mogu s obzirom na njihovu specifičnost i složenost kvalitetno voditi i uspješno dovršiti prije nastupanja apsolutne zastare koja bi u ovom slučaju iznosila četiri godine.

Amandman III.
U članku 60. u uvodnoj rečenici iza riječi: „kuna“ dodaju se riječi: „do 10 000 kuna“.

Obazloženje:
Amandmanom se predlaže za prekršaje fizičkih osoba propisati raspon novčanih kazni od      1 500 kn do 10 000 kn. Ocjenjujemo da je uvođenje ovog raspona novčane kazne nužno obzirom na vrstu i značaj zaštićenog dobra kao i visinu prekršajnih sankcija za fizičke osobe zaposlene kod pravnih ili fizičkih osoba reguliranih drugim zakonima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 59. sjednici održanoj  20. lipnja 2007. godine, Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o donošenju Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika HSS-a, aktom od 27. travnja 2007. godine.
Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Prijedlog odluke kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske kojim ne podržava navedeni Prijedlog odluke.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se navedenim Prijedlogom odluke predlaže izvozom riješiti odlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada koji se pojavljuje u industriji, energetici, zdravstvu te drugim djelatnostima. Time bi se iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske brisala Trgovska gora kao lokacija za izgradnju odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada te osiguralo sustavno rješavanje odlaganja ove vrste otpada.
U raspravi na Odboru istaknuto je da je iz priloženog mišljenja Vlade Republike Hrvatske vidljivo da je Vlada RH započela s izradom novog Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. Istaknuto je da se, u situaciji kada Vlada Republike Hrvatske vrši sustavnu reviziju važećeg Programa, ne može podržati ovaj prijedlog izmjene samo jednog segmenta Programa. Ujedno je napomenuto kako su izrada, donošenje te izmjena Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske složen, dugotrajniji postupak koji iziskuje javnu raspravu i pribavljanje mišljenja predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Vezano za Trgovsku goru, istaknuto je da je Programom, na temelju preliminarnih istraživanja, navedeni lokalitet utvrđen kao mogući prostor za izgradnju odlagališta, ali da na tom lokalitetu nisu obavljani nikakvi daljni istražni radovi. Ujedno navedeni lokalitet Trgovska Gora nije određen prostornim planom Sisačko-moslavačke županije kao mogući prostor za izgradnju odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada. 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K  L J U Č K A

Ne prihvaća se Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o donošenju Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 58. sjednici održanoj 23. svibnja 2007. godine, Prijedlog zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. svibnja 2007. godine.

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim primjedbama na Prijedlog zakona Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, Razreda arhitekata. Sjednici Odbora prisustvovali su, uz predsjednika Komore, predstavnici strukovnih razreda Komore koji su uputili pisane primjedbe na Prijedlog zakona Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

U uvodnom obrazloženju Marina Matulović Dropulić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva istaknula je kako je jedan od ciljeva donošenja ovoga Zakona povezivanje upravnog područja prostornog uređenja i gradnje. Ujedno se njime stvaraju preduvjeti za razvitak i djelovanje strateške procjene utjecaja na okoliš kao novog instrumenta zaštite okoliša. Navedenim Prijedlogom zakona definiran je proces izrade i donošenja prostornih planova. Generalni urbanistički plan nije više obvezan prostorni plan. Izrada urbanističkog plana uređenja obvezna je za neizgrađene dijelove i dijelove planirane za obnovu građevinskog područja naselja te izdvojena građevinska područja izvan naselja, dok je izrada detaljnog plana uređenja obvezna za dijelove naselja na kojima se provodi urbana komasacija. Vezano uz odredbe kojima se regulira provedba prostornih planova ukratko je istaknula novine vezane uz lokacijsku dozvolu, uređenje građevinskog zemljišta i urbanu komasaciju. Prijedlog zakona donosi i niz novina u dijelu kojim se reguliraju dozvole i akti na temelju kojih se može pristupiti građenju. U izlaganju ministrica se osvrnula i na pitanje osiguranja sredstava jedinicama lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave koje preuzimaju obavljanje poslova izdavanja dozvola te drugih akata vezanih za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje.

U raspravi na Odboru izraženo je stajalište da navedeni Prijedlog zakona cjelovito uređuje sustav prostornog uređenja i gradnje te je koncepcijski dobro postavljen. Istaknuto je da se u odnosu na važeću zakonsku regulativu njime predlaže smanjenje administriranja te pojednostavljenje postupaka u području prostornog planiranja te ishođenja dozvola i akata na temelju kojih se može pristupiti građenju. Značajnom novinom ocijenjeno je uvođenje odredbi o upravljanju i uređenju građevinskog zemljišta te urbanoj komasaciji. Istaknuto je da je za očekivati da će do kraja ove godine sve jedinice lokalne samouprave izraditi prostorne planove što je dobra osnova da se pristupi realizaciji predloženih izmjena u području prostornog planiranja.

Izraženo je mišljenje kako treba podržati intenciju predlagatelja da se donošenjem i provedbom ovoga Zakona ubrzaju procedure te omogući da investitor u što kraćem vremenu i uz što manje troškove dobije povratnu informaciju. Upravo je dugotrajnost postupka često istican prigovor investitora.

Pozitivnim je ocijenjeno prenošenje poslova izdavanja dozvola i drugih akata vezanih za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje na jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.

U raspravi je izražena bojazan da nova metodologija u prostornom planiranju u uvjetima nedostatnog broja stručnih izrađivača prostornih planova i postojećeg administrativnog kapaciteta neće u prvo vrijeme rezultirati željenih ubrzanjem postupaka i procedura. 
Ujedno je istaknuto kako ovako postavljen sustav prostornog uređenja i gradnje zahtijeva jaki inspekcijski nadzor te je zbog postojećeg nedostatnog broja inspektora ukazano na potrebu kadrovskog jačanja inspekcijske službe.

U nastavku rasprave na Odboru je iznijet niz primjedbi, prijedloga i mišljenja na Prijedlog zakona te će se navedene i u pisanoj formi uputiti predlagatelju.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K  L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prostornom uređenju i gradnji.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.

 
      
PREDSJEDNIK ODBORA

         Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 57. sjednici održanoj 16. svibnja 2007. godine, Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1997. do 2005. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 12. travnja 2007. godine.

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetno Izvješće kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju ravnateljica Agencije za zaštitu okoliša, koja je sukladno članku 4. Uredbe o osnivanju nositelj izrade ovog Izvješća, uz kratki prikaz sadržaja Izvješća istaknula je kako je riječ o cjelovitom dokumentu koji predstavlja značajan korak ka sustavnom praćenju i učinkovitoj zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj. Navedeno Izvješće temeljeno je na indikatorskom pristupu kojim se osigurava praćenje učinkovitosti pojedinih primijenjenih mjera politike zaštite okoliša te pojednostavnjuje procjena stupnja ugradnje mjera zaštite okoliša u razvojne i strateške dokumente. Indikatorski pristup ujedno omogućava uključivanje RH u europske trendove prikazivanja stanja okoliša. Istaknuto je da su po prvi puta ocjene iznesene u Izvješću direktno vezane na ciljeve definirane Strategijom zaštite okoliša te Nacionalnim planom djelovanja za okoliš.  

U raspravi na Odboru istaknuto je da navedeno Izvješće predstavlja kvalitetni prikaz ocjene stanja te trendova za različita područja okoliša. Pozitivnim je ocijenjeno korištenje iskustava i metodologija EU, prvenstveno indikatorskog prikaza.

Naznačeno je da je posljednje službeno Izvješće o stanju okoliša podneseno 1998. godine te je ovom Izvješću trebalo prethoditi Izvješće za četverogodišnje razdoblje. U tom smislu istaknuto je da je u narednom razdoblju nužno poštivati zakonski rok podnošenja Izvješća o stanju okoliša. 

Predloženo je da se prije objave Izvješća u „Narodnim novinama“ izvrši redakcija teksta u dijelu u kom je obrađen sektor poljoprivrede tj. u poglavlju „4.2. Ostvarenje ciljeva Strategije zaštite okoliša i Nacionalnog plana djelovanja za okoliš“ u kom je kao dokument po kom se provodi poljoprivredna politika naveden Nacionalni program za poljoprivredu i seoska područja iz 2003. godine koji nije donesen. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K  L J U Č K A

Prihvaća se Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1997. do 2005. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

         Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 57. sjednici održanoj 16. svibnja 2007. godine, Prijedlog zakona o zaštiti okoliša, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. travnja 2007. godine.

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim primjedbama na Prijedlog zakona Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj  i Zelene akcije.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja, uz kratki prikaz novina koje donosi ovaj Prijedlog zakona, istaknuo je kako će se s donošenjem novog Zakona o zaštiti okoliša te potom donošenjem niza provedbenih propisa i dokumenta učiniti značajan korak k usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a na području zaštite okoliša te stvoriti institucionalni uvjeti za razvitak i djelovanje novih instrumenata zaštite okoliša. 

U raspravi na Odboru istaknuto je da je riječ o kvalitetnom Prijedlogu zakona koji donosi niz novina te su iznesene sljedeće primjedbe, prijedlozi i mišljenja:
-  U članku 31. stavak 1.  preformulirati sukladno nadležnostima Hrvatskoga sabora kao nositelja zakonodavne vlasti.
- Preispitati stavak 5. članka 44. kojim je definirano da Hrvatski sabor prihvaća Izvješće o stanju okoliša koje se odnosi na provedbu Strategije održivog razvitka Republike Hrvatske i provedbu Plana zaštite okoliša Republike Hrvatske. Navedenom formulacijom prejudicira se zaključak Hrvatskog sabora te bi u tom smislu bilo prihvatljivije definirati da navedeno izvješće Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom saboru.
 - Vezano uz članak 142. potrebno razmotriti mogućnost uvođenja predmnijevane uzročnosti tako da se teret dokazivanja prebaci na operatera. Time bi operater koji obavlja djelatnost koja se smatra opasnom za okoliš trebao dokazati da nastala šteta ne potječe od njegove djelatnosti, slično kao što Zakon o obveznim odnosima u članku 1063. regulira štetu od opasne djelatnosti.
- Vezano uz stavak 4. članka 147. kojim se definira da se zahtjev za naknadu štete nanesene okolišu ne može odnositi na štete nastale na privatnom vlasništvu istaknuto je da navedeni članak treba upotpuniti upućujućom normom na odredbe Zakona o obveznim odnosima. Ujedno treba istaknuti da u pitanjima naknade štete za fizičke osobe Zakon o zaštiti okoliša nije lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima.
 - Ukazano je na članke u kojima je potrebno nomotehnički doraditi izričaj (kao npr. članak 89. st. 2., članak 114. st. 3., članak 185. st. 1., članak 189. st. 2. i st. 5., članak 201. st. 1. i sl.). Navedene primjedbe upućene su predlagatelju.
U pojedinačnoj raspravi zatraženo pojašnjenje u kojoj će mjeri ovaj novi Zakon o zaštiti okoliša kao krovni zakon utjecati na već donesene zakone iz pojedinih segmenata zaštite okoliša kao i  pojašnjenja odredbi čl. 36., čl. 127. i čl. 136.   
Predstavnici Zelene akcije u raspravi na Odboru iznijeli su prijedlog da Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva produži rok za davanje primjedbi, prijedloga i mišljenja za navedeni Prijedlog zakona o zaštiti okoliša koje je objavilo na svojoj web stranici 19. travnja 2007. godine. Ujedno su istaknuli prijedlog da se u Savjet za zaštitu okoliša i održivi razvitak definiran člankom 33. Prijedloga zakona uključi i predstavnik nevladinih udruga iz područja zaštite okoliša. 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K  L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti okoliša.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

         Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 57. sjednici održanoj 16. svibnja 2007. godine, Prijedlog zakona o biocidnim pripravcima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 19. travnja 2007. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su Zakonom o kemikalijama donesenim 2005. godine po prvi put uređena određena pitanja vezano za biocidne pripravke te je složenost same materije ukazala na potrebu donošenja posebnoga zakona kojim bi se Direktiva 98/8/EZ o biocidnim pripravcima prenijela u nacionalno zakonodavstvo te omogućila njezina kvalitetnija provedba. Predloženim Zakonom usklađuje se  domaće zakonodavstvo s propisima Europske unije na području zaštite zdravlja ljudi i zaštite okoliša od biocidnih pripravaka. 

U raspravi na Odboru istaknuto je da je u članku 2. točki 11. pojam „stavljanje na tržište“ definiran kao svaka isporuka trećoj osobi, bilo uz plaćanje ili bez naknade te s tim povezano skladištenje (osim skladištenja za izvoz izvan carinskoga područja Republike Hrvatske) ili odlaganje u otpad. Ukazano je da bi se ovako definiran pojam „stavljanja na tržište“ mogao tumačiti i kao isporuka trećoj osobi radi odlaganja u otpad te je Odbor predložio amandman kojim se briše tekst „ili odlaganje u otpad“. Predstavnik predlagatelja suglasio se s predloženim amandmanom Odbora.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O BIOCIDNIM PRIPRAVCIMA

zajedno sa sljedećim amandmanom:

Amandman
U članku 2. točki 11. iza zagrade stavlja se točka, a riječi: „ili odlaganje u otpad.“ brišu se.

Obrazloženje:
Navedenom točkom 11. definirano je da pojam „stavljanje na tržište“ u smislu ovoga Zakona podrazumijeva svaku isporuku trećoj osobi, bilo uz plaćanje ili bez naknade te s tim povezano skladištenje (osim skladištenja za izvoz izvan carinskoga područja Republike Hrvatske) ili odlaganje u otpad. Budući da bi se ovako definiran pojam „stavljanja na tržište“ mogao tumačiti i kao isporuka trećoj osobi radi odlaganja u otpad predlaže se brisanje teksta „ili odlaganje u otpad“.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA

         Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 56. sjednici održanoj 26. travnja 2007. godine, Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju obiteljske kuće u k.o. Čaporice, koji je Vlada Republike Hrvatske dostavila Odboru, aktom Klasa: 943-03/06-01/05, Urbroj: 5030106-07-1, od 2. veljače 2007. godine radi pribavljanja mišljenja sukladno članku 9. Zakona o izvlaštenju («Narodne novine“, br. 9/94., 35/94., 112/00. i 114/01. i 79/06.)
 U raspravi na Odboru istaknut je prigovor da predmetni Prijedlog odluke u pripadajućoj dokumentaciji ne sadrži izvod iz evidencije o šumskogospodarskim područjima koju je temeljem članka 15. stavka Zakona o šumama („Narodne novine“ br. 140/05. i 82/06.) dužno voditi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, a temeljem kojeg bi bilo nedvojbeno da je u ovom slučaju riječ o šumskogospodarskom području. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske napomenuo je da u pripadajućoj dokumentaciji postoji pisani dokaz da je u ovom slučaju riječ o šumskogospodarskom području, ali da je učinjen propust i navedeni nije dostavljen u sklopu pripadajuće dokumentacije upućene Odboru.

Tijekom rasprave na Odboru je ukazano kako u pripadajućoj dokumentaciji navedenog Prijedloga odluke predlagatelj nije naveo u čemu bi se sastojao interes Republike Hrvatske za izgradnju obiteljske kuće na nekretnini koja se nalazi unutar šumskogospodarskog područja.
 Ujedno je istaknuto da Zakon o šumama („Narodne novine“ br. 140/05. i 82/06.) u članku 51. stavku 2. regulira da interes Republike Hrvatske postoji ako je šumu ili šumsko zemljište potrebno izdvojiti iz šumskogospodarskog područja radi provedbe detaljnog plana uređenja. Iz navedenog proizlazi da doneseni detaljni plan uređenja jedinice lokalne samouprave predstavlja osnovu za podnošenje zahtjeva Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva za donošenje odluke o izdvajanju šume i /ili šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja radi provedbe detaljnog plana uređenja jer se u ovom slučaju presumira interes Republike Hrvatske. Na ovaj način omogućava se jedinicama lokalne samouprave provođenje prostornih planova. Ocijenjeno je i da jedinice lokalne samouprave treba poticati na donošenje detaljnih planova uređenja te ukoliko za to postoji potreba osigurati financijsku potporu izrade tih prostornih planova.

Ocjenjujući da postoji drugi pravni put za rješavanje zahtjeva stranke, nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno utvrdio sljedeće:

Ne daje se pozitivno mišljenje na Prijedlog odluke o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske za izgradnju obiteljske kuće u k.o. Čaporice.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime prihvaćena na samitu u Rio de Janeiru 1992. godine. Konvenciju je ratificiralo 189 zemalja, među kojima i Republika Hrvatska 1996. godine. Kyotski protokol usvojen je 1997. godine i on za države Dodatka I. Konvencije, među kojima je i Republika Hrvatska, propisuje obvezu smanjenja emisija u prosjeku za 5 posto u razdoblju od 2008.-2012. godine u odnosu na baznu godinu. Republika Hrvatska potpisala je Kyotski protokol 1999. godine, ali ga nije ratificirala jer je utvrđena obveza smanjenja emisije za 5 posto u odnosu na baznu godinu, s obzirom na malu polaznu emisiju, teško ostvariv zadatak. Na Sedmoj Konferenciji stranaka Konvencije 2001. godine RH je podnijela zahtjev za uvažavanje specifičnosti u određivanju bazne godine prema članku 4. stavku 6. Konvencije i zatražila povećanje emisije u baznoj 1990. godini. Pregovori o ovom zahtjevu završeni su na 12. zasjedanju Konferencije stranaka u Nairobiju u studenom 2006. godine te je Republici Hrvatskoj dopušteno povećanje visine emisije u baznoj godini za dodatnih 3,5 mil t CO2  eq.  Vezano uz cilj ispunjenja obveze prema Kyotskom protokolu izrađen je Nacrt strategije i akcijskog plana za ublaženje klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj kojim se predlažu troškovno učinovite mjere za smanjenje emisija kojima je moguće ostvariti cilj zadržavanja emisija ispod razine utvrđene Kyotskim protokolom.

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU KYOTSKOG PROTOKOLA UZ OKVRINU KONVENCIJU UJEDINJENIH NARODA O PROMJENI KLIME

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 54. sjednici održanoj 19. travnja 2007. godine, Izvješće o poduzetim mjerama u vezi s onečišćenjem zraka iz Rafinerije nafte Sisak u razdoblju 2004.-2007., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. ožujka 2007. godine sukladno Zaključku Hrvatskoga sabora, donijetog na 24. sjednici, održanoj 16. veljače 2007. godine.

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetno Izvješće kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić istaknula je da se 2004. godine donošenjem Zakona o zaštiti zraka te potom podzakonskih akata normativno uredilo područje zraka. Vezano uz onečišćenje zraka u Sisku napomenula je kako je Vlada RH 2004. godine donijela odluku kojom je zadužila INA-u da izradi Program modernizacije rafinerije i postupnog ukidanja stavljanja u promet tekućih naftnih goriva koja ne udovoljavaju propisanim standardima, s detaljnim financijskim i vremenskim planom. Sukladno odluci Vlade RH INA d.d. dostavila je  Program modernizacije rafinerija te je u studenom 2004. zaključeno da prioritet u modernizaciji postrojenja mora imati Rafinerija nafte Sisak. Nakon radnih sastanaka s predstavnicima INA-e program je korigiran. Programom su definirane kratkoročne i dugoročne mjere te su ondje pokrenute investicije cca 150 miliona eura i ujedno se provode kratkoročne mjere. Posebna pozornost dana je održavanju postrojenja jer je u velikom broju slučajeva onečišćenje bilo posljedica neodržavanja. Inspekcijske službe kontinuirano prate taj rad. U Sisku je 2004. godine uspostavljena državna postaja za trajno praćenje kakvoće zraka te je INA zadužena i postavila stanicu za praćenje kvalitete kakvoće zraka u naselju uz rafineriju. Osim INA-e i drugi zagađivači vrše rekonstrukciju postrojenja (HERBOS i Termoelektrana Sisak). Ministrica je ujedno istaknula da je sastavni dio ovog Izvješća prijedlog mjera Vlade Republike Hrvatske s definiranim nositeljima i rokovima njihove provedbe. Riječ je o: imenovanju radne skupine radi kontinuiranog praćenja poboljšanja kakvoće zraka na području Grada Siska i dinamike radova na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte u Sisku; zaduženju INA d.d. Rafinerije nafte Sisak da u okviru postojećih tehnoloških rješenja u razdoblju do realizacije dugoročnih mjera Programa modernizacije svakodnevno poduzima neophodne radnje u cilju sprječavanja uzroka prekomjernog onečišćivanja zraka emisijama H2S, SO2 i benzenom čime će se osigurati kakvoća zraka najmanje druge kategorije u odnosu na H2S, SO2 i benzen; zaduženju INA d.d. Rafinerija nafte Sisak da izgradi automatsku mjernu postaju za praćenje kakvoće zraka na lokaciji Galdovo; zaduženju  svi onečiščivaća na području Grada Siska da proizvodni proces vode na način da se spriječi svako onečišćenje zraka koje se može izbjeći te obvezi Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi da izradi izvješća o procjeni zdravstvenog rizika i mogućim posljedicama prekomjerenog onečišćivanja zraka glede H2S, SO2 i benzena na zdravlje ljudi za područje Grada Siska. O rezultatima provedbe ovih mjera utvrđena je obveza podnošenja tromjesečnog izvješća Vladi RH.
U sklopu uvodnog izlaganja Josipa Blažević-Perušić, državna tajnica za inspekcijske poslove u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ukratko je izložila inspekcijske mjere koje su poduzimane u navedenom izvještajnom razdoblju (zabrana iz 2004. godine Rafineriji Sisak da do provedbe kratkoročnih i dugoročnih mjera revidiranog Sanacijskog programa iz 2003. prerađuje u svom tehnološkom procesu sirovu naftu sa sadržajem sumpora većim od 1,0%, redovito praćenje izvršavanja te obveze, određivanje i kontroliranje provedbe jednog velikog niza mjera kojima je za cilj bilo poboljšanje tehnološke opreme, instalacija i svih onih dijelova postrojenja koji su mogli doprinjeti smanjivanju utjecaja difuznog onečišćenja zraka, uspostava desetminutnog praćenja svih emisija itd.).

Sukladno Zaključku Hrvatskoga sabora, donijetog na 24. sjednici održanoj 16. veljače 2007. godine, županica Sisačko-moslavačke županije dostavila je Izvješće o poduzetim aktivnostima i mjerama glede zagađenja zraka iz Ina Rafinerije nafte Sisak. Sjednici Odbora prisustvovala je zamjenica županice te je istaknula kako je županija u prosincu 2003. godine donijela četverogodišnji Program zaštite okoliša Sisačko-moslavačke županije te ujedno  u studenom 2006. usvojila Izvješće o kakvoći zraka Sisačko-moslavačke županije za razdoblje od 2002.-2005. godine. Istaknula je da je županija proširila lokalnu mrežu za praćenje kakvoće zraka s ciljem prikupljanja podataka o emisijama iz industrijskih postrojenja, prije svega u Gradu Sisku te Gradu Kutini. Navedena mjerenja pokazala višestruka prekoračenja dozvoljenih tolerantnih vrijednosti SO2, H2S i benzena. Eko stožer Sisačko-moslavačke županije je na inicijativu Grada Siska pokrenuo uspostavu sustava dojavljivanja u slučaju prekoračenja graničnih vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku tri sata uzastopce. Zamjenica županice ujedno je ukazala na neprovedbu dosadašnih planiranih mjera od strane INA Rafinerije nafte Sisak te potrebu provedbe modernizacije rafinerije u što kraćem roku. Izrazila je nezadovljstvo kakvoćom zraka u Gradu Sisku te zabrinutost podacima koji govore o broju oboljelih. Napomenula je da bi ovo Izvješće trebalo sadržavati podatke o oboljelima od karcinoma i za 2005. i 2006. godinu te da su podaci prezentirani u Izvješću zabrinjavajući. Vezano uz predložene mjere u Izvješću, istaknula je potrebu utvrđivanja obveze podnošenja tromjesečnog izvješća o rezultatima provedbe predloženih mjera ne samo Vladi RH već i županiji i Gradu Sisku. Ujedno je ukazala na potrebu izrade kompletne slika zdravlja i prijedloga mjera za sanaciju navedenog stanja glede poboljenja od karcinoma.
Odbor je raspolagao i Izvješćem o poduzetim aktivnostima i mjerama glede zagađenja zraka iz Ina Rafinerije nafte Sisak koje je sukladno zaključku Hrvatskog sabora donijetom na 24. sjednici održanoj 16. veljače 2007. godine dostavio gradonačelnik Grada Siska.
Predstavnik INA-Industrija nafte d.d. istaknuo je da je INA najveći industrijski subjekt u Sisku i da kao takva ne bježi od odgovornosti koja iz tog proizlazi. INA- Industrija nafte d.d. prošle se godine, u prospektu izrađenom za potrebe uvrštenja dionica INA-e na Zagrebačku i Londonsku burzu, obvezala prema domaćim i međunarodnim  dioničarima  na provođenje projekta modernizacije rafinerija. Inicijalno je projekt modernizacije Rafinerije nafte Sisak i Rijeka 2003. godine predviđao investiciju od  335 milijuna američkih dolara, koja se pokazala nerealnom i nije uključivala obradu teških ostataka. Današnji program koji obuhvaća sveobuhvatnu modernizaciju u skladu sa najvišim europskim ekološkim standardima pretpostavlja investiciju od milijardu i 100 milijuna dolara dok će konačni iznos biti poznat tek s potpisivanjem svih ugovora. Vezano uz modernizaciju Rafinerije nafte Sisak napomenuo je kako je u zadnjih nekoliko godina u sinergiji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva napravljen značajan iskorak. Za ilustraciju istaknuo je kako su samo ove godine u prva tri mjeseca značajno smanjene prosječne emisije benzena i H2S. Od projekata u tijeku je postrojenje za odsumporavanje čiji je završetak planiran za kolovoz 2007. godine. Vezano uz hidrodesumporizaciju FCC benzina očekuje se skoro izdavanje građevinske dozvole. U tijeku je i realizacija projekta rasterećenja sistemom „blow down-a“ na Koking postrojenju kojim će se značajno smanjiti kondenzat bogat H2S plinom. Završetak radova planiran je do kraja ove godine, ali očekuje se da će biti realiziran u kraćem roku.  Izvršena je rekonstrukcija brtvenog sustava kompresora u rafineriji koja doprinosi smanjenju emisija  H2S. Pokrenut je i projekt izgradnje novog  parogeneratora. U suradnji sa Gradom Siskom i županijom postavljena je nova mjerna stanica koja je privremenog karaktera te je zajedno s Ministarstvom definirana specifikacija nove stalne mjerne stanice koja će biti postavljena tijekom ove godine. Trenutno je u procesu ugovaranja i stavljanja u funkciju modernizacija IT sustava za praćenje emisija iz sustava rafinerija. Zajedno s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokrenut je pilot projekt koji je većim dijelom INA financirala, a zahvaljujući kom će se emisije onečišćujućih tvari moći pratiti na web stranici Fonda i Agencije za zaštitu okoliša. Ujedno je odabran izvođač za postrojenje za odsumporavanje u Rijeci. Predstavnik INA-Industrije nafte d.d. zaključno je istaknuo kako je INA financijski sposobna pristupiti realizaciji svih planiranih projekata.

U raspravi na Odboru istaknuto je kako je potrebno jasno izreći da INA – Industrija nafte d.d., nosi temeljnu odgovornost za stanje kakvoće zraka u Gradu Sisku. Napomenuto je  kako ona nije jedini onečiščivač zraka na području Grada Siska, ali je održavala svoju proizvodnu aktivnost za razliku od ostalih industrijskih proizvođača i prerađivača koji su je zbog niza problema smanjili. INA – Industrija nafte d.d. ima ogroman potencijal stručnog kadra, riješila je svoje financijske probleme i svoje tržišno poslovanje te je važno da pokaže odgovornost u realizaciji rokova modernizacije planiranih Programom modernizacije rafinerije. Tim više što su rokovi modernizacije predviđeni Sanacijskim programom i Operativnim planovima bili u više navrata prolongirani. Istaknuto je kako je važno da INA Industrija nafte d.d. promijeni tehnologiju i ponašanje i da se kao kompanija koja ima sve preduvjete za gospodarski rast i tržišno poslovanje ujedno odgovorno postavi prema građanima i okolišu. Za ilustraciju je navedeno da je vezano uz zabranu prerade u  tehnološkom procesu sirove nafte s prosječnim sadržajem sumpora većim od 1,0% utvrđeno da se prerađivala nafta s prosječnim sadržajem sumpora manjim od jedan posto, ali da je energent koji se koristio za rad Kokinga sadržavao više od jedan posto sumpora. Ocijenjeno je da je to jedna od odluka koja je prvenstveno bila vođena profitom. Ujedno je istaknuto da se javilo previše incidenata koje su izazvali ljudski faktor i zastarjela tehnologija, a koji su se mogli izbjeći redovnim održavanjem.  Naznačeno je da je potrebno tražiti veću odgovornost INA-e za svaki i najmanji propust i da je takav pristup neophodan ne samo prema INA – Industriji nafte d.d. već prema svim industrijskim proizvođačima koji još uvijek imaju zastarjele tehnologije.

U nastavku rasprave u nekoliko je navrata istaknuta odgovornost INA-Industrije nafte d.d. za kakvoću zraka na području Grada Siska te izraženo stajalište kako je riječ o sustavnom zanemarivanju stanja u okolišu, ignoriranju potreba ljudi za zdravim okolišem, odgađanju realizacije planiranih mjera, neulaganju u modernizaciju postrojenja te koncentriranju na ostvarenje profita. U tom smislu ukazano je na važnost odgovornosti velikih kompanija, inzistiranju na preventivi te dosljednom preuzimanju i izvršavanju preuzetih obveza. Ujedno je izražena pohvala sadašnjem stavu INE Rafinerije nafte Sisak i angažmanu na provođenju mjera za poboljšanje kakvoće zraka te istaknuta važnost poštivanja rokova definiranih u Programu modernizacije rafinerije jer je dosadašnjim dugogodišnjim prolongiranjem rokova do granica dovedeno povjerenje i strpljenje građana Grada Siska. Istaknuto je da  onečišćenost zraka u Sisku otvara pitanje onečišćenja i drugih gradova te potrebe da se u što kraćem roku izvrši modernizacija svih rafinerija.
U raspravi je iznijeto stajalište da i ovo Izvješće upućuje na osnovni problem u zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj, a to je nedovoljan broj inspektora koje treba dodatno educirati i osigurati im instrumente za provođenje mjera. Napomenuto je kako je odgovornost na onečišćivaču te da treba inzistirati da onečišćivač poduzima adekvatne mjere i poštiva rokove. U tom smislu nužnim je ocijenjeno postojanje instrumenta kojima se onečišćivača može prisiliti na izvršavanje utvrđenih mjera te jake inspekcije.

Tijekom rasprave istaknuto je kako je važećim Zakonom o zaštiti zraka jasno definirana odgovornost svih subjekata. Od prvotne odgovornosti onečišćivača (i to ne samo zraka nego bi se za Sisak moglo otvoriti i pitanje kvalitete voda, zbrinjavanja otpada i sl.) pa do odgovornosti jedinice lokalne samouprave, potom županije, Ministarstva, inspekcije i Vlade Republike Hrvatske. U tom smislu ocijenjeno je da je ovo Izvješće kvalitetno i dobra podloga za raspravu jer je njim ujedno jasno izraženo koji subjekti moraju poduzimati određene mjere u okviru svoje odgovornosti. Izraženo je stajalište kako će se u Sisku javljati ekološki incidenti sve do trenutka dok ne bude završena kompletna rekonstrukcija rafinerijskog pogona te završene rekonstrukcije i modernizacije Termoelektrane Sisak, Herbosa Sisak te drugih velikih onečiščivača na području Grada Siska.

Vezano uz Izvješće u raspravi su iznijeta različita stajališta te je s jedne strane isticano da je Izvješće detaljno i cjelovito te da je prvi put na ovakav način razmatran jedan ovakav značajan problem do stajališta da Izvješće ne daje cjelovitu sliku koja bi bila temelj za davanje cjelovitih ocjena, a time i definiranja mjera. Temeljni prigovor izrečen je na način prikaza podataka. Izraženo je stajalište kako je riječ o prosječnim podacima emisija onečišćujućih tvari bez prikaza dnevnih prekoračenja, mjera koje su poduzete u tim slučajevima te utjecaju tih dnevnih prekoračenja na zdravlje ljudi. Izražen je i prigovor na korištenu metodologiju u epidemiološkoj analizi pojavnosti raka i leukemije na području Grada Siska, Sisačko-moslavačke županije i Republike Hrvatske. Napomenuto je da je neprimjerenom metodologijom podcijenjen razmjer problema te izraženo mišljenje kako nema potrebe za uključivanjem podataka za cijelu županiju kada su na njezinu području samo Sisak i Kutina žarišta zagađenja, dok u drugim dijelovima niti nema industrije. Ujedno je istaknuto da bi navedena usporedba epidemiološke analize pojavnosti rada i leukemije na području Grada Siska, Sisačko-moslavačke županije i Republike Hrvatske trebala, radi sveobuhvatnosti prikaza, sadržavati podatke za 2005. i 2006. godinu.

Vezano uz podatke o utjecaju zagađenja okoliša na zdravlje ljudi napomenuto je kako će se dobar uvid u navedenu problematiku dati Studija procjene mogućeg utjecaja ekoloških čimbenika na zdravstveno stanje stanovništva Sisačko-moslavačke županije koja je u izradi. 
Ujedno je na sjednici izraženo žaljenje zbog nedolaska predstavnika Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi na ovu sjednicu Odbora.
U raspravi na Odboru ukazano je na pokazatelje visokog stupnja oštećenosti stabala na području Siska. U 2005. godini u odnosu na 2004. godinu u Upravi šuma Podružnici Sisak značajna oštećenost svih vrsta porasla je za 13,0% i iznosi 19,0%, a veliko je povećanje kod hrasta lužnjaka sa 16,8% na čak 46,1%. Gotovo 8% stabala hrasta lužnjaka je u stupnju oštećenosti 3 i 4, odnosno već sada suho, a 38,3% u stupnju oštećenosti 2. Riječ je o podacima Šumarskog instituta iz Jastrebarskog koji od 1987. godine provodi istraživanja o oštećenosti stabala na području Republike Hrvatske i iz kojeg su vidljive vrlo velike razlike za područje Siska u odnosu na prethodnu godinu. Izraženo je stajalište kako bi pored procjene zdravstvenog rizika i mogućih posljedica prekomjernog onečišćivanja zraka glede SO2, H2S i benzena na zdravlje ljudi za područje Grada Siska, trebalo uključiti i pokazatelje utjecaja prekomjernog onečišćivanja zraka na biljni svijet na području cijele županije. U tom smislu izraženo je stajalište kako bi u ovom Izvješću trebalo dopuniti predložene mjere Vlade RH.

Vezano uz navedena istraživanja Šumarskog instituta iz Jastrebarskog izraženo je stajalište kako bi ih Šumarski institut trebao ujedno dostavljati Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Predstavnik udruge Sisačke eko akcije u raspravi je napomenuo kako je INA-Rafinerija nafte Sisak glavni izvor zagađivanja zraka u Sisku te je kao velik problem istaknuto što se INA u dosadašnjem razdoblju nije pridržavala niti jednog planiranog roka za modernizaciju. Ujedno je istaknut problem zakašnjelih reakcija INA-e te inspekcijskih službi u akcidentnim situacijama.  Napomenuto je da su nedavne aktivnosti INA-e pokazale da se bitna poboljšanja u zaštiti zraka mogu postići i bez velikih investicijskih zahvata povećanjem radne discipline i održavanjem postrojenja.  Vezano uz izvještavanje javnosti o politici zaštite okoliša Sisačka eko akcija istaknula je važnost redovnog informiranja javnosti te predložila da se građani Siska redovno informiraju s tromjesečnim izvješćima koje će INA dostavljati Vladi Republike Hrvatske. Ujedno je zatraženo da se predstavnik Sisačke eko akcije imenuje kao stalni član radne skupine koja će kontinuirano pratiti poboljšanje kakvoće zraka na području grada Siska i dinamiku mondernizacije Rafinerije nafte u Sisku.
Odbor je podržao prijedlog eko udruge Sisačke eko akcije da se u Izvješću predložene mjere Vlade Republike nadopune na način da se u radnu skupinu koju će imenovati Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva radi kontinuranog praćenja poboljšanja kakvoće zraka na području grada Siska i dinamike radova na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte u Sisku uključe i predstavnici Sisačke eko akcije. Navedeni je prijedlog prihvaćen od strane predstavnika Vlade Republike Hrvatske.
Zamjenica županice Sisačko-moslavačke županije iznijela je prijedlog da se u sastav navedene radne skupine pored predstavnika Sisačke eko akcije uključe i predstavnici Udruge oboljelih od karcinoma Sisak, ali navedeni prijedlog nije podržan.
 Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Izvješće o poduzetim mjerama u vezi s onečišćenjem zraka iz Rafinerije nafte Sisak u razdoblju 2004.-veljače 2007. godine s predloženim mjerama.
2. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da svakih šest mjeseci, a u iznimnim slučajevima i u kraćem roku, dostavlja Odboru za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora izvješće o rezultatima provedbe predloženih mjera.
 
 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O POSTOJANIM ORGANSKIM ONEČIŠĆUJUĆIM TVARIMA UZ KONVENCIJU O DALEKOSEŽNOM PREKOGRANIČNOM ONEČIŠĆENJU ZRAKA IZ 1979. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor je  sukladno iznesenim stajalištima u raspravi donio sljedeće

Z A K L J U Č  K E

1. Ocjenjuje se da je u razdoblju od 2004.-2006. godine postignut značajan napredak u zaštiti prostora, posebno u izradi prostorno-planske dokumentacije, što je jedan od bitnih preduvjeta bržeg razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
2. Podržava se izrada nove zakonske regulative kojom će se smanjiti administriranje i pojednostaviti postupci u području prostornog uređenja i građenja te regulirati urbana komasacija.
3. Ocjenjuje se potrebitim u što kraćem vremenskom periodu kadrovski ojačati inspekcijske službe te poboljšati uvjete rada i plaća inspektora u cilju  povećanja njihove djelotvornosti u provođenju poslova inspekcijskog nadzora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo. Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako Protokol o teškim metalima ima za cilj nadzor emisija određenih teških metala u atmosferu i time smanjenje negativnog učinka njihova dalekosežnog prekograničnog atmosferskog prijenosa. Ujedno je napomenuto kako je u cilju zaštite zraka te usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU donijet Zakon o zaštiti zraka te niz provedbenih propisa kojima se regulira navedena problematika. Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O TEŠKIM METALIMA UZ KONVENCIJU O DALEKOSEŽNOM PREKOGRANIČNOM ONEČIŠĆENJU ZRAKA IZ 1979. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 52. sjednici održanoj 28. ožujka 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Roterdamske konvencije o postupku prethodnog pristanka za određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. ožujka 2007. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
 Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
 Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je, bez rasprave, jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU ROTERDAMSKE KONVENCIJE O POSTUPKU PRETHODNOG PRISTANKA ZA ODREĐNE OPASNE KEMIKALIJE I PESTICIDE U MEĐUNARODNOJ TRGOVINI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 51. sjednici održanoj 21. ožujka 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije za program pomoći EU na području nuklearne sigurnosti u Hrvatskoj za 2005. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2007. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
 
Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
 
Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je navedenim Sporazumom potpisanim između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije uređen financijski, tehnički, pravni i administrativni okvir unutar kojeg će se u Republici Hrvatskoj nakon njegova stupanja na snagu provoditi dva projekta u području nuklearne sigurnosti. Riječ je o poboljšanju granične kontrole nuklearnih i ostalih radioaktivnih materijala putem nabavke portalnih monitoring stanica i obuke djelatnika te instalaciji RODOS sustava kojim će se omogućiti učinkovito odlučivanje nadležnim hrvatskim tijelima uključenima u pripremu za izvanredne nuklearne situacije. Navedeni Sporazum o financiranju predstavlja osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava u iznosu od 641.000 eura.
Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE ZA PROGRAM POMOĆI EU NA PODRUČJU NUKLEARNE SIGURNOSTI U HRVATSKOJ ZA 2005. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 50. sjednici održanoj 14. veljače 2007. godine, Prijedlog zaključka kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje na podnošenje detaljnog izvješća o zagađenju zraka u Sisku i broju ekoloških incidenata iz rafinerije nafte te donošenje mjera za sprječavanje istih, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika HSS-a, aktom od 24. siječnja 2007. godine. 
 
Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Prijedlog zaključka kao matično radno tijelo. 
 
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske u kom navodi da  Hrvatski sabor treba raspravljati o zagađenju zraka iz Rafinerije Sisak te da će Hrvatski sabor izvijestiti o mjerama koje je poduzela u razdoblju 2004.-2007. godine. 
 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je obrazložio predloženi zaključak Kluba zastupnika HSS-a kojim bi se Vlada Republike Hrvatske obvezala na podnošenje detaljnog izvješća o zagađenju zraka u Sisku i broju ekoloških incidenata iz rafinerije nafte te donošenje mjera za njihovo sprječavanje.
 
U raspravi na Odboru istaknuto je da je bez cjelovitog izvješća i ocjene stanja od strane nadležnih tijela teško provesti kvalitetnu raspravu o problematici zagađenja zraka u Sisku. Upitnim i nedovoljno argumentiranim ocijenjena je konstatacija navedena u obrazloženju prijedloga zaključka da Vlada RH treba realizacijom ovog zaključka spriječiti trovanje građana Siska i okolice na način da se zatvore pogoni tvornica u Sisku koji su uzročnici ovakvog lošeg stanja.
 
Izraženo je stajalište da je od značenja za rješavanje problema zagađenosti zraka u Sisku važan i angažman jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te da bi u tom smislu za potrebe rasprave u Hrvatskom saboru o navedenoj problematici trebalo zatražiti i izvješća Grada Siska i Sisačko-moslavačke županije o poduzetim aktivnostima i mjerama u okvirima njihove nadležnosti. 

U raspravi je predsjednik Odbora istaknuto da je pitanje zagađenja u Sisku složen problem koji izisikuje drugačiji pristup Odbora navedenoj problematici. Istaknuo je da bi Odbor trebao cjelovito sagledati postojeći problem zagađenja zraka u Sisku na način da se od nadležnih tijela zatraži cjelovita ocjena stanja i izvješća te otvori dijalog s nevladinim udrugama. U tom smislu predsjednik Odbora predložio je da Odbor zatraži od Vlade RH da za potrebe rasprave dostavi očitovanje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva o gospodarskoj strategiji i programu vezano uz postojeće tehnologije, njihovu utjecaju na okoliš i planu modernizacije te izvješće Državnog inspektorata Republike Hrvatske o provedenim inspekcijskim nadzorima vezano uz zaštitu okoliša. Većina članova Odbora smatrala je da je za provođenje rasprave dostatno izvješće Vlade RH o mjerama koje je poduzela u razdoblju 2004.-2007. godine te navedeni prijedlog zaključka glasovanjem nije prihvaćen (2 glasa „za“ i 5 glasova „protiv“).    

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Podržava se provođenje rasprave u Hrvatskom saboru o zagađenju zraka iz Rafinerije Sisak.
2. Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da Hrvatskom saboru dostavi izvješće o mjerama koje je poduzela u razdoblju 2004.-2007. godina.
3. Zadužuje se Grad Sisak i Sisačko-moslavačka županija da za potrebe rasprave dostave izvješće o poduzetim aktivnostima i mjerama u okviru svoje nadležnosti.

Predsjednik Odbora izdvojio je mišljenje istaknuvši da se protivi navedenom zaključku jer Odbor nije raspolagao meritornom ocjenom stanja i izvješćima nadležnih tijela o navedenoj problematici te slijedom toga nije prihvatljivo da se kao matično radno tijelo očituje samo ovakvim zaključkom na ovu izuzetno važnu problematiku.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 49. sjednici održanoj 7. veljače 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o financiranju usuglašenog između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske o dodjeli pomoći iz Instrumenta za pretristupnu strukturnu politiku za sljedeću mjeru  Regionalni centar za gospodarenje otpadom Bikarac, u Šibensko-kninskoj županiji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. siječnja 2007. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
 
Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da potvrđivanje navedenog Memoranduma predstavlja pravnu osnovu za korištenje financijskih sredstava pomoći Europske unije iz pretpristupnog programa ISPA za predmetni projekt. Projektom će se osigurati poboljšani standardi gospodarenja otpadom na području Šibensko-kninske županije. Projekt je podijeljen u dvije etape, a ova mjera pokriva samo prvu etapu projekta koja obuhvaća: izgradnju novog Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Bikarac, saniranje i zatvaranje postojećeg odlagališta, saniranje komunalnog odlagališta otpada u Pirovcu te provođenje pilot projekt recikliranja i razvrstavanja otpada u gradu Šibeniku.

U raspravi na Odboru istaknuto je da je u tekstu prijevoda Memoranduma na hrvatski jezik potrebno u Prilogu III.2, Odjeljku X, drugom stavku, u prvoj rečenici podstavka a) doraditi izričaj sukladno izvorniku na engleskom jeziku te riječi “štogod da je manje“ zamijeniti riječima: „pri čemu se u obzir uzima niža vrijednost“.  
Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O FINANCIRANJU USUGLAŠENOG IZMEĐU EUROPSKE KOMISIJE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O DODJELI POMOĆI IZ INSTRUMENTA ZA PRETPRISTUPNU STRUKTURNU POLITIKU ZA SLJEDEĆU MJERU REGIONALNI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM BIKARAC, U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.

      
PREDSJEDNIK ODBORA

                     Slavko Linić

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 49. sjednici održanoj 7. veljače 2007. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o financiranju usuglašenog između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske o dodjeli pomoći iz Instrumenta za pretpristupnu strukturnu politiku za sljedeću mjeru Priprema liste projekata za Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) u sektoru zaštite okoliša, s Konačnim prijedlogom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. siječnja 2007. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da potvrđivanje ovog Memoranduma predstavlja pravnu osnovu za korištenje financijskih sredstava Europske unije iz pretpristupnog programa ISPA za predmetni projekt. Provedbom predmetnog projekta osigurat će se odgovarajuća priprema projektnih prijedloga za IPA program u sektoru zaštite okoliša te dorada IPA strategije zaštite okoliša. Navedeno će omogućiti učinovito korištenje sredstava koja će biti na raspolaganju u IPA programu za sektor zaštite okoliša u razdoblju 2007.-2013. godina te usklađivanje s pravnom stečevinom u području zaštite okoliša. 

U raspravi na Odboru istaknuto je da je u tekstu prijevoda Memoranduma na hrvatski jezik potrebno u Prilogu III.2, Odjeljku X, drugom stavku, u prvoj rečenici podstavka a) doraditi izričaj sukladno izvorniku na engleskom jeziku te riječi “štogod da je manje“ zamijeniti riječima: „pri čemu se u obzir uzima niža vrijednost“.  
Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O FINANCIRANJU USUGLAŠENOG IZMEĐU EUROPSKE KOMISIJE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O DODJELI POMOĆI IZ INSTRUMENTA ZA PRETPRISTUPNU STRUKTURNU POLITIKU ZA SLJEDEĆU MJERU PRIPREMA LISTE PROJEKATA ZA INSTRUMENT ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ (IPA) U SEKTORU ZAŠTITE OKOLIŠA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora.

      
PREDSJEDNIK ODBORA

                     Slavko Linić

ODBOR ZA PROSTORNO UREĐENJE I ZAŠTITU OKOLIŠA HRVATSKOGA SABORA

nazočnost na sjednicama Odbora u 2006. godini

Napomena:
Odlukom o mirovanju zastupničkog mandata („Narodne novine“, br. 19/06) zastupniku Zlatku Tomčiću započelo je
mirovanje zastupničkog mandata 10. veljače 2006. godine, a sukladno članku 44. stavku 4. Poslovnika Hrvatskog sabora
prestao je i mandat člana u Odboru za prostorno uređenje i zaštitu okoliša.

Zastupnik Željko Ledinski izabran je za člana Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša 10. ožujka 2006. godine 

nazočnost na sjednicama Odbora u 2006. godini

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 48. sjednici održanoj 31. siječnja 2007. godine, Godišnje izvješće o stanju nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj za 2005. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno članku 25. stavku 3. Zakona o nuklearnoj sigurnosti („Narodne novine“, br. 173/03), dostavilo Vijeće za nuklearnu sigurnost, aktom od 14. studenoga 2006. godine.

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetno Izvješće kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske na navedeno Izvješće nema primjedbi te je kao njen predstavnik sjednici Odbora nazočio ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost.

U uvodnom obrazloženju predsjednik Vijeća za nuklearnu sigurnost naznačio je  nekoliko osnovnih podataka o osnivanju i nadležnosti Vijeća te istaknuo da je u cilju provedbe mjera nuklearne sigurnosti i zaštite osnovan Državni zavod za nuklearnu sigurnost koji je u 2005. godini provodio poslove u skladu sa Zakonom o nuklearnoj sigurnosti. Ujedno je napomenuo kako se u okviru nadležnosti navedenog Zavoda te Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija provode obveze preuzete potpisanim međunarodnim ugovorima i konvencijama. Vezano uz praćenje stanja radioaktivnosti istaknuo je da se tijekom 2005. godine redovito pratilo stanje radioaktivnosti te da nije zapaženo povećanje radioaktivnosti na teritoriju Republike Hrvatske koje bi bilo posljedica rada nuklearnih postrojenja u okruženju Republike Hrvatske.

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće o stanju nuklearne sigurnosti u Republici Hrvatskoj

za 2005. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA

Slavko Linić

Sastav Odbora 

Tijekom izvještajnog razdoblja došlo je do izmjena u sastavu Odbora. Odlukom o mirovanju zastupničkog mandata („Narodne novine“, br. 19/2006) zastupniku Zlatku Tomčiću započelo je mirovanje zastupničkog mandata 10. veljače 2006. godine, a sukladno članku 44. stavku 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora prestao je i mandat člana u Odboru za prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Zastupnik Željko Ledinski izabran je za člana Odbora 10. ožujka 2006. te od tog datuma Odbor čine:

Djelokrug Odbora

Člankom 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora definiran je djelokrug Odbora i to poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike te prava i dužnosti matičnog radnog tijela u postupku donošenja zakona i drugih propisa u područjima koja se odnose na:

- prostorno uređenje i zaštitu graditeljske baštine
- usklađivanje djelatnosti rada zaštite prostornih resursa i usklađivanja regionalnog prostornog razvoja,
- promicanje uređenja prostora u svrhu učinkovitijeg gospodarenja prostorom, graditeljstva i usklađivanja izgradnje građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku,
- uređivanje građevinskog zemljišta i druga pitanja prostornog uređenja,
- temeljna rješenja zaštite i promicanja sveukupnih djelatnosti zaštite okoliša, sukladno svjetskim  kriterijima,
- mjere praćenja, očuvanja i unapređivanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih dobara (more, voda, zrak, tlo, rudno blago, biljni i životinjski svijet) u odnosu na gospodarski razvitak,
- mjere korištenja i upravljanja pojedinim dijelovima okoliša, a posebice glede posebno zaštićenih dijelova prirode,
- praćenje i proučavanje pitanja nuklearne i radiološke sigurnosti radi osiguranja visoke razine te sigurnosti i djelotvorne zaštite ljudi i okoliša od ionizirajućih zračenja,
- poticanje mjera za saniranje postojećeg stanja devastacije okoliša i daljnje sprječavanje onečišćenja radi promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi,
- pritužbe upućene Saboru kojima se ukazuje na štetne radnje glede devastacije okoliša te ispitivanje njihove utemeljenosti.

Člankom 9. Zakona o izvlaštenju regulirano da Odluku o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske izvan slučajeva predviđenih člankom 1. stavkom 2. ovoga Zakona donosi Vlada Republike Hrvatske uz prethodno mišljenje Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša i Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Hrvatskoga sabora.

Sjednice Odbora

Sukladno definiranom djelokrugu te članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora temeljem koga Odbor može razmatrati i prijedloge zakona i druge akte koji nisu u njegovoj matičnoj nadležnosti, a kojima su obuhvaćena pojedina pitanja iz njegova djelokruga, tijekom 2005. godine predsjednik Odbora sazvao je ukupno 16. sjednica na kojima je razmatrano sveukupno 30. točaka.   Temeljem provedenih rasprava Hrvatskom saboru podnijeto je 27 izvješća, Vladi Republike Hrvatske upućeno je jedno prethodno mišljenje temeljem članka 9. Zakona o izvlaštenju te  Hrvatskoj pošti d.d. prijedlog tema za Program izdavanja prigodnih poštanih maraka u 2008. i 2009. godini. Odbor je ujedno prihvatio Izvješće o radu Odbora u 2005. godini. 

Od podnijetih 27 izvješća Hrvatskom saboru, 22 izvješća odnose se na prijedloge zakona, 1 izvješće na Prijedlog vodnogospodarske osnove Hrvatske – Strategija upravljanja vodama, 2 izvješća na Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode (Učka i Kopački rit),  1 izvješće na Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti te 1 izvješće na Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2007. godinu, s Prijedlogom projekcije proračuna za 2008. i 2009. godinu. 

Analiza raspravljenih točaka pokazuje da je Odbor raspravio 2 zakona u prvom čitanju, 3 zakona u drugom čitanju, 17 zakona u hitnom postupku te 5 ostalih akata. Od ukupno raspravljenih 27 točaka koje se odnose na prijedloge akata Hrvatskoga sabora,  10 točaka je iz matične nadležnosti Odbora dok je preostalih 17 točaka Odbor razmatrao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Struktura razmatranih akata prema vrsti, postupku donošenja i nadležnosti Odbora prikazana je u sljedećoj tabeli:

Odbor je u izvještajnom razdoblju podnio ukupno 17 amandmana koji su prihvaćeni i to: 8 amandmana na Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Učka, 5 amandmana na Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode „Kopački rit“, 1 amandman na Konačni prijedlog zakona o zaštiti od ionizirajućeg zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja, P.Z.E. br. 350, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o Energetskoj zajednici, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 486 i Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, s Konačnim prijedlogom zakona
 Vezano uz Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode „Kopački rit“ Odbor je Hrvatskom saboru predložio i donošenje sljedećeg zaključka: „Predlaže se Vladi Republike Hrvatske da u primjerenom roku utvrdi odgovarajuće mjere i izvore financijskih sredstava za razminiranje područja Parka prirode „Kopački rit“. Navedeni prijedlog zaključka Hrvatski sabor prihvatio je glasovanjem na 18. sjednici.  
 
Izvlaštenje

 U 2006. godini Odboru za prostorno uređenje i zaštitu okoliša sukladno članku 9. Zakona o izvlaštenju dostavljeni su na razmatranje i davanje prethodnog mišljenja Prijedlozi odluka o utvrđivanju intresa Republike Hrvatske za izgradnju višestambene građevine te pješačkih površina i trgova na području Grada Rijeke. Nakon provedene rasprave na 41. sjednici, Odbor je dao pozitivno prethodno mišljenje na navedene Prijedloge odluka.

Pokroviteljstva

Odbor je temeljem odluke Predsjedništva Hrvatskoga sabora bio pokrovitelj nad projektom „Malakološka fauna hrvatskoga Jadrana“ te je predsjednik Odbora, Slavko Linić, kao predstavnik pokrovitelja 17. svibnja 2006. godine u Solinu nazočio svečanosti otvaranja izložbe.

Međunarodna aktivnost Odbora
 
U razdoblju od 19. do 21. travnja 2006. godine u radnoj posjeti u Republici Hrvatskoj boravilo je izaslanstvo Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta. Riječ je o uobičajenoj praksi odlaska zastupnika navedenog Odbora Europskog parlamenta u zemlje kandidatkinje i države članice EU u cilju jasnijeg uvida u implementaciju pravne stečevine EU po pitanjima zaštite okoliša, javnog zdravstva i sigurnosti hrane. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, u ime Hrvatskoga sabora kao domaćina, a u uskoj suradnji s Delegacijom Europske komisije u Zagrebu i Misijom Republike Hrvatske pri Europskoj uniji, preuzeo je organizaciju dijela radnog posjeta izaslanstva. 

Tijekom boravka u Republici Hrvatskoj izaslanstvo se susrelo s Odborom za prostorno uređenje i zaštitu okoliša i Odborom za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatskoga sabora. Ujedno su održani sastanci s ministrima, državnim tajnicima i pomoćnicima ministara u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvu kulture i Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Izaslanstvo se susrelo s Živkom Kolegom, gradonačelnikom Zadra te Ante Županom, gradonačelnikom Obrovca tijekom posjeta bazenima sa crvenim muljem bivše tvornice za preradu aluminijske rude u Obrovcu. Radni posjet uključio je i susret s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore te nevladinim organizacijama za vrijeme posjete nacionalnom parku Plitvička jezera kao i tijekom boravka u Zagrebu.

Sudjelovanje javnosti u radu Odbora 
 
Doprinos radu Odbora dali su građani te nevladine udruge iznoseći pisanim putem primjedbe, mišljenja i stajališta o prijedlozima zakona i drugim aktima koje donosi Hrvatski sabor iz područja prostornog uređenja i zaštite okoliša te ukazujući na pojedinačne pojave devastacije okoliša i prirode.    
Sve su sjednice Obora bile javne. Pozivi za svaku sjednicu Odbora redovito su dostavljani Službi za odnose s javnošću i Internet redakciji Hrvatskoga sabora te su objavljivani na web stranici Hrvatskog sabora. Ujedno su, na navedenoj web stranici, objavljena izvješća Odbora s održanih sjednica tijekom izvještajnog razdoblja.

TAJNICA ODBORA

Maja Filipović

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 47. sjednici održanoj 23. siječnja 2007. godine, Prijedlog zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 21. prosinca 2006. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
 
Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, na temelju svoje nadležnosti iz članka 83. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predmetni Zakon kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako predloženi Zakon donosi niz značajnih novina posebno u dijelu koji se odnosi na katastar nekretnina i katastar zemljišta, pojedinačno preoblikovanje podataka katastra zemljišta u katastar nekretnina, uspostavu Nacionalne infrastrukture prostornih podataka te definiranje organizacijskih i kvalifikacijskih preduvjeta koje moraju ispuniti pravne i fizičke osobe ovlaštene za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina. Predloženim zakonom ujedno se stvaraju preduvjeti za provedbu odredbi članka 388a. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz čega proizlazi i potreba donošenja ovoga Zakona po hitnom postupku.
 
Odbor je raspolagao i prijedlogom amandmana Hrvatske obrtničke komore na čl. 103. i čl. 161. Navedenim amandmanima predlaže se izjednačavanje fizičkih osoba (obrtnika) kao gospodarskih subjekata s pravnim osobama (trgovačkim društvima) u obavljanju poslova državne izmjere i katastra nekretnina te proširenje opsega poslova koje bi fizičke osobe ovlaštene za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema važećem Zakonu, a koje nisu ovlašteni inženjeri geodezije mogle nastaviti trajno obavljati. Predložene amandmane predlagatelj nije prihvatio.
 
U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovog Zakona kojim će se otkloniti niz problema uočenih u primjeni važećeg Zakona te ujedno izvršiti usklađenje s pravnom stečevinom Europske unije. Vezano uz predložene amandmane Hrvatske obrtničke komore izraženo je stajalište kako se predloženim Zakonom dijelu obrtnika sa SSS-geodetski tehničari ne uzima pravo na rad i ne smanjuju poduzetničke slobode. Istaknuto je kako je nužno definirati uvjete (kako kvalifikacijske tako i organizacijske) kojima treba udovoljiti za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina jer se time jasno definira odgovornost, osigurava stručan rad te geodetska djelatnost ustrojava prema europskim standardima. U tom smislu ocijenjeno je kako nije prihvatljiv prijedlog HOK o proširenju opsega poslova koje bi mogli nastaviti trajno obavljati fizičke osobe ovlaštene za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema važećem Zakonu, a koje nisu ovlašteni inženjeri geodezije.
 
Sjednici Odbora prisustvovalo je i nekoliko geodeta koji su vezano za definirane uvjete te opseg poslova koje fizičke osobe koje nisu ovlašteni inženjeri geodezije mogu obavljati, predložili uvođenje pojma „ovlaštenika“ u pravnoj osobi registriranoj za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina. Navedenim ovlaštenicima omogućilo bi se da nastave obavljati poslove za koje su trenutno ovlašteni uz obvezu potpisivanja obveznog osiguranja od odgovornosti od štete.
Izraženo je stajalište kako iz odredbi članka 122. kojima su definirani poslovi koje će Državna geodetska uprava obavljati u područnim uredima za katastar proizlazi da će navedena uprava izaći na tržište dok se s druge strane ograničava poduzetništvo stavljanjem obrtnika u neravnopravan položaj na tržitu.
 
Tijekom rasprave postavljeno je pitanje rokova i troškova provedbe reforme katastra nekretnina te ukazano na potrebu redovitih revizija katastra u cilju povećanja kvalitete i točnosti pruženih usluga. Istaknuto je da ovim Prijedlogom zakona nije van snage stavljena Uredba o izmjeni Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 142/06) te je u tom smislu potrebno nomotehnički urediti izričaj u Prijelaznim i završnim odredbama.  Ujedno je uočeno da je u obrazloženju članka 161. u odnosu na tekst predloženog članka pogrešno naveden rok u kom fizičke osobe koje su stekle pravo na obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina, a koje nisu ovlašteni inženjeri geodezije, mogu nastaviti trajno obavljati točno određen dio poslova.  U raspravi dio članova Odbora zastupao je stajalište kako bi zbog navedenih odredbi za koje nije postignut konsenzus svih zainteresiranih strana o predloženom Zakonu trebalo raspraviti u dva čitanja, ali je većina članova Odbora podržala donošenje ovog Zakona po hitnom postupku. Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 4 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Slavko Linić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Marko Širac, potpredsjednik Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA
Slavko Linić