8th term of the Croatian Parliament (28 December 2015 - 14 October 2016)

JAVNI POZIV ZA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA ZA IMENOVANJE PREDSJEDNIKA I ŠEST ČLANOVA VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA (NN 17/16)

LISTA KANDIDATA/KANDIDATKINJA ČIJE KANDIDATURE ZA IMENOVANJE PREDSJEDNIKA I ŠEST ČLANOVA VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA SU PRAVOVALJANE

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 9. sjednici održanoj 12. svibnja 2016. utvrdio je listu kandidata/kandidatkinja čije kandidature za imenovanje predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija su pravovaljane (kandidature su potpune i dostavljene su pravodobno).

Lista kandidata/kandidatkinja čije kandidature su pravovaljane sadrži imena 25 kandidata/kandidatkinja kako slijedi:

1.  Željko Ajduk

2.  izv. prof. dr. sc. Krunoslav Antoliš

3. Eduard Briški

4.  dr. sc. Josip Čerina 

5. Zdravka Čufar Šarić

6.  mr. sc. Krešimir Đuranović

7. Ante Gršković

8. dr. sc. Krunoslav Indir

9.  Mile Ivančić

10. Boško Jolić

11. Vinko Kovačić

12.  doc. dr. sc. Petar Kurečić

13. Tonči Majica

14.  dr. sc. Ivica Maštruko

15. Davor Orlović 

16.  Ivan Pokaz

17. Boris Posavec

18. Matko Radić

19.  Ilija Rkman

20.  Sanja Sarnavka

21. Renato Tandara

22. Dražen Tomić

23.  doc. dr. sc. Marko Trnski 
 
24.  doc. dr. sc. Damir Velički

25.  Nenada Vukman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 8. sjednici održanoj 4. svibnja 2016. godine raspravljao je o Prijedlogu zakona o nabavi i registraciji oružja građana, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. E. 41, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. travnja  2016. Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio predmetni Prijedlog zakona te istaknuo da se donošenjem istog usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. U prilogu predmetnog Prijedloga zakona dostavljena je i Izjava o njegovoj usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.

Intencija donošenja potpuno novog zakona kojim bi se reguliralo pitanje nabave i registracije oružja građana, proistekla je iz toga što se važeći Zakon o oružju i važeći Zakon o eksplozivnim tvarima isprepliću u dijelovima koji reguliraju poslovanje gospodarskih subjekata te je odlučeno da se zbog jednostavnije primjene i boljeg nadzora nad provođenjem, ta područja reguliraju posebnim zakonima. Poradi toga u proceduru je upućen i Prijedlog zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. 42.
Predloženim zakonskim prijedlozima razlučila bi se nabava i posjedovanje oružja fizičkih osoba te nabava i posjedovanje oružja pravnih osoba, a za provedbu zakona ne bi bilo potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

U raspravi je donošenje oba „povezana“ zakona pozdravljeno, no istaknuto je, između ostalog, da su oba zakonska prijedloga upućena u saborsku proceduru po hitnom postupku na zahtjev predlagatelja sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Iako je Poslovnikom predviđen hitni postupak, izneseno je stajalište da bi bilo kvalitetnije rješenje, obzirom da su to potpuno novi zakoni koji reguliraju iznimno važnu materiju, da se provede prvo i drugo čitanje odnosno redovna procedura.
I predstavnici predlagatelja su se djelomično složili sa iznesenim stajalištem, no kako se Prijedlogom zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. 42, u zakonodavstvo RH unose četiri direktive, a predviđen je vrlo kratak rok za njihovu implementacije, te kako su oba zakona povezana i donose se u „paketu“, i u ovom slučaju se pristupilo donošenju zakona u hitnom postupku.

Nadalje, ukazano je i na moguće kršenje ustavnih odredbi o jednakosti građana pred zakonom predloženim odredbama članka 55. Prijedloga zakona odnosno njihove nesukladnosti s pravnim sustavom, kojima se propisuje da se policijskim službenicima, pripadnicima OS RH, pravosudnim policajcima te pripadnicima drugih državnih tijela koji su prema posebnim propisima ovlašteni držati i nositi oružje, pri izdavanju odobrenje za nabavu vatrenog oružja kategorije B neće provjeravati opći uvjeti iz članka 12. stavka 3. Prijedloga zakona jer su ti uvjeti za njih provjereni u postupcima propisanim posebnim propisima.

U raspravi je posebno istaknuto da je u članku 12. stavak 2. podstavci 3. i 4. Prijedloga zakona, koji podstavci reguliraju dio  općih uvjeta za izdavanje odobrenja za nabavu vatrenog oružja, izostavljen kriterij koji se nalazi u važećem Zakonu o oružju, a koji onemogućava da podnositelj zahtjeva isposluje odobrenje za nabavu vatrenog oružja kategorije B, ako je bio kažnjavan za prekršaj iz područja nasilja u obitelji.

Nakon rasprave, sukladno članku 206. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je većinom glasova, 7 glasova „ZA“, i 3 glasa „PROTIV“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:

1. O Prijedlog zakona o nabavi i registraciji oružja građana, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. E. 41, rasprava će se provesti u prvom čitanju.

2. Sva mišljenja, stajališta, primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju radi pripreme končanog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 8. sjednici održanoj 4. svibnja 2016. raspravljao je o Prijedlogu zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja,  s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. E. 42, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. travnja  2016.  Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Pozivajući se na stajalište utvrđeno nakon rasprave o Prijedlogu zakona o nabavi i registraciji oružja građana, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. E. 41, Odbor je bez rasprave, sukladno članku 206. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora većinom glasova, 7 glasova „ZA“, i 3 glasa „PROTIV“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeće zaključke:

1. O Prijedlog zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. E. 42, rasprava će se provesti u prvom čitanju.

2. Sva mišljenja, stajališta, primjedbe i prijedlozi uputit će se predlagatelju radi pripreme končanog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 7. sjednici, održanoj 21. travnja 2016., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe br. 562/2006 (EZ) u pogledu pooštravanja kontrola na vanjskim granicama pregledima relevantnih baza podataka COM (2015) 670 - D.E.U. br. 16/006, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 22. ožujka 2016.  Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske  Zaključkom, Klasa: 022-03/16-07/37, Urbroj: 50301-21/21-16-1, na sjednici održanoj 9. veljače 2016.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova. Nakon rasprave Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost jednoglasno je donio sljedeće

 MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe br. 562/2006 (EZ) u pogledu pooštravanja kontrola na vanjskim granicama pregledima relevantnih baza podataka COM (2015) 670

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko  Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 7. sjednici, održanoj 21. travnja 2016., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP o suzbijanju terorizma COM (2015) 625 - D.E.U. br. 16/007, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 22. ožujka 2016. Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske  Zaključkom, Klasa: 022-03/16-07/05, Urbroj: 50301-21/21-16-1, na sjednici održanoj 12. siječnja 2016.
                     
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva pravosuđa. Nakon rasprave Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost jednoglasno je donio sljedeće

 MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP o suzbijanju terorizma COM (2015) 625

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko  Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 7. sjednici, održanoj 21. travnja 2016., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja COM (2015) 750 - D.E.U. br. 16/008, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 22. ožujka 2016.  Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske  Zaključkom, Klasa: 022-03/16-07/47, Urbroj: 50301-21/21-16-1, na sjednici održanoj 15. veljače 2016.
                     
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova. Nakon rasprave Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost jednoglasno je donio sljedeće

 MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja COM (2015) 750.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko  Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 7. sjednici, održanoj 21. travnja 2016., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla za potrebe Direktive 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite i o izmjeni Direktive 2013/32/EU COM (2015) 452 - D.E.U. br. 16/009, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 22. ožujka 2016. Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske  Zaključkom, Klasa: 022-03/16-07/47, Urbroj: 50301-21/21-16-1, na sjednici održanoj 15. veljače 2016.
                     
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova. Nakon rasprave Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost jednoglasno je donio sljedeće

 MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja porijekla za potrebe Direktive 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite i o izmjeni Direktive 2013/32/EU COM (2015) 452

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko  Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 7. sjednici, održanoj 21. travnja 2016., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj graničnoj i obalnoj straži te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2007/2004, Uredbe (EZ) br. 863/2007 i Odluke 2005/267/EZ COM (2015) 671 - D.E.U. br. 16/010, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 22. ožujka 2016. Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske  Zaključkom, Klasa: 022-03/16-07/47, Urbroj: 50301-21/21-16-1, na sjednici održanoj 15. veljače 2016.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova. Nakon rasprave Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost jednoglasno je donio sljedeće

 MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj graničnoj i obalnoj straži te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2007/2004, Uredbe (EZ) br. 863/2007 i Odluke 2005/267/EZ COM (2015) 671.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko  Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 7. sjednici, održanoj 21. travnja 2016., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost COM (2015) 667 - D.E.U. br. 16/011, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 22. ožujka 2016. Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske  Zaključkom, Klasa: 022-03/16-07/47, Urbroj: 50301-21/21-16-1, na sjednici održanoj 15. veljače 2016.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova. Nakon rasprave Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost jednoglasno je donio sljedeće

 MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost COM (2015) 667

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko  Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 7. sjednici, održanoj 21. travnja 2016., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe  Vijeća (EZ) br. 768/2005 o osnivanju Agencije za kontrolu ribarstva Zajednice COM (2015) 669 - D.E.U. br. 16/012, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 22. ožujka 2016. Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske  Zaključkom, Klasa: 022-03/16-07/47, Urbroj: 50301-21/21-16-1, na sjednici održanoj 15. veljače 2016.
                     
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova. Nakon rasprave Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost jednoglasno je donio sljedeće

 MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe  Vijeća (EZ) br. 768/2005 o osnivanju Agencije za kontrolu ribarstva Zajednice COM (2015) 669.

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko  Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 7. sjednici, održanoj 21. travnja 2016., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj putnoj ispravi za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom COM (2015) 668 - D.E.U. br. 16/013, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 22. ožujka 2016. Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske  Zaključkom, Klasa: 022-03/16-07/18, Urbroj: 50301-21/21-16-1, na sjednici održanoj 1. veljače 2016.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova. Nakon rasprave Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost jednoglasno je donio sljedeće

 MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj putnoj ispravi za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom COM (2015) 668

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko  Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 6. sjednici održanoj 14. travnja 2016. godine raspravljao je o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 98/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. E. 27, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. ožujka 2016. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio predmetni Prijedlog zakona te istaknuo da se donošenjem istog usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. U prilogu predmetnog Prijedloga zakona dostavljena je i Izjava o njegovoj usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 8 glasova „za“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru  da donese

ZAKON O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 98/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 15. SIJEČNJA 2013. O STAVLJANJU NA TRŽIŠTE I UPORABI PREKURSORA EKSPLOZIVA

PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 5. sjednici održanoj 15. ožujka 2016., raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava (Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajna agencija, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija i Zavod za sigurnost informacijskih sustava) (dalje u tekstu: Prijedlog državnog proračuna za 2016. godinu), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2016. godine. 

Odbor je predloženi Prijedlog državnog proračuna za 2016. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova (dalje u tekstu: MUP) uvodno je iznio da proračun MUP-a za 2016. godinu iznosi 5.076.073.296 kuna što je smanjenje od 10,7 milijuna kuna u odnosu na 2015. godinu. Smanjenje je na izgled neznatno, no s obzirom na troškove koji su predviđeni za 2016. godinu, a nisu postojali u 2015. godini,  te dug iz prethodnih godina nedostajat će između 150 – 160 milijuna kuna, što predstavlja manje za 10,7%. MUP će iz unutarnjih rezervi iznaći sredstva za pokriće svih troškova, te će izvršiti sve poslove i zadaće iz svoje nadležnosti.

Predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija i Zavoda za sigurnost informacijskih sustava pojedinačno su obrazložili predviđena proračunska sredstva u Prijedlogu državnog proračuna za 2016. godinu te se izjasnili da su predviđena sredstava dostatna za izvršenje svih zakonom utvrđenih poslova i zadaća za 2016. godinu.

U raspravi je istaknuto kako je bitno da MUP i sve sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava mogu s predviđenim proračunskim sredstvima ispuniti svoje zadaće no, prigodom sljedećeg donošenja državnog proračunu, u dijelu koji se odnosi na MUP i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava,  prethodno bi trebalo sagledati procjene rizika, izvršiti uvid u planove djelovanja i  projekcije razvoja, te nakon toga raspravljati o planiranim sredstvima odnosno, hoće li planirana sredstva biti dostatna za sve zadaće.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova, 6 glasova „za“ i 3 „protiv“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru  da u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2017. I 2018. GODINU

Zbog odsutnosti predsjednika Odbora, za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 5. sjednici održanoj 15. ožujka 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o nadzoru državne granice, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. 11., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. ožujka 2016. godine.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova (dalje u tekstu: MUP) uvodno je iznio da se predviđenom dopunom Zakona o nadzoru državne granice Republika Hrvatska osigurava od svih nepredviđenih situacija, a isto je potaknuto velikom migrantskom krizom s kojom se susreće ne samo Republika Hrvatska već cijela Europa. Cilj je osigurati što učinkovitiju zaštitu državne granice Republike Hrvatske koja je ujedno i vanjska granica Europske unije.

U raspravi (provedena je objedinjena rasprava Prijedloga zakona o dopuni Zakona o nadzoru državne granice, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. 11. i Prijedloga zakona o dopuni Zakona o obrani, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. 12.) je istaknuto da, iako je zatvorena tzv. „balkanska ruta“, migracije još uvijek nisu zaustavljene trajno. Iz relevantnih strateških studije proizlazi da 700 milijuna ljudi želi ući u Europu obzirom da ih njihove zemlje ne mogu „apsorbirati“. Sama situacija u Siriji i Iraku, od kuda trenutno dolazi najveći broj izbjeglica nije riješena, a Europa nema odgovor na nju. Ne postoji garancija da se neće otvoriti nova nelegalna ruta preko Mediterana ili kopnenim dijelom, koja će ponovno zahvaćati Republiku Hrvatsku, a posebice nelegalna ruta koja bi išla kroz susjednu Bosnu i Hercegovinu s kojom Republika Hrvatska ima 1000 kilometara granice. Kroz dopune zakona omogućava se Oružanim snagama realizacija ustavne osnove sadržane u članku 7. Ustava Republike Hrvatske gdje je utvrđeno da se Oružane snage mogu, ako to zahtijeva narav pogibelji, koristit kao pomoć policiji i drugim državnim tijelima. Ovim dopunama pruža se dodatna sigurnost svim građanima Republike Hrvatske, te se vodi računa o teritorijalnom integritetu države, što ni u kom slučaju nije kršenje ljudskih prava. Građani Republike Hrvatske ne boje se niti se trebaju bojati Hrvatske vojske, u koju, po iznesenim podacima, javnost ima izuzetno visoko povjerenje. Temeljnu  zadaću nadzora državne granice provodi MUP, odnosno granična policija, a u slučaju potrebe Oružane snage mogu pružati potporu u zaštiti državne granice, no njihovo postupanje mora biti po uputama policije.
Dio članova Odbora je iznio  potpuno suprotna stajališta navodeći da se predloženom dopunom oba zakona izlazi iz ustavnih okvira odnosno da se krše odredbe članka 7., 17. i 101. Ustava RH. Da bi se Oružanim snagama moglo omogućiti izvršavanje ovakvih zadaća bilo bi potrebno prvo izmijeniti Ustav RH.
Ako bi se i pojavila potreba za ovakvim dopunama, zakonodavnu proceduru trebalo bi provesti u redovnom postupku, kroz dva čitanja, i nakon provedene javne rasprave.
Sama tzv. „balkanska ruta“ je zatvorena te je isto još jedan razlog za ne donošenje predloženih dopuna. Postavljeno je i pitanje da li bi se dolaskom vojske na granicu, Republika Hrvatska počela ponašati kao neke susjedne zemlje i podizati žicu. Na neki način, ovakva ovlast dana Oružanim snagama predstavlja uznemiravanje građana Republike Hrvatske.
Kako je tijekom 2015. godine 670 000 izbjeglica prošlo kroz Republiku Hrvatsku, a da nije bilo ugroze nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti i samih građana Republike Hrvatske jer je MUP izvrsno ispunio svoju zadaću, a što je još jedan argument za ne donošenje predloženih dopuna, dio članova Odbora je zatražio od predlagatelja da povuku predmetne Prijedloge zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 6 glasova „za“, i 3 „protiv“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru  da donese

ZAKON O DOPUNI ZAKONA O NADZORU DRŽAVNE GRANICE

Zbog odsutnosti predsjednika Odbora, za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 5. sjednici održanoj 15. ožujka 2016. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o obrani, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. 12., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. ožujka 2016. godine.

Sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Predstavnik Ministarstva obrane uvodno je iznio da se predloženom dopunom Zakona o obrani otvara mogućnost Oružanim snagama da daju potporu Ministarstvu unutarnjih poslova po pitanju osiguravanja državne granice iz sigurnosnih i humanitarnih razloga. Odluku o tome donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra obrane, a uz prethodnu suglasnost Predsjednice Republike Hrvatske. I Ustav RH i Zakon o obrani predviđaju mogućnost da Oružane snage u različitim situacijama pružaju potporu policiji, a ovim dopunama otvara se mogućnost za pružanje potpore MUP-u odnosno graničnoj policiji u nadzoru državne granice, a što se do sada iz humanitarnih razloga već neizravno ostvarivalo.

U raspravi (provedena je objedinjena rasprava Prijedloga zakona o dopuni Zakona o nadzoru državne granice, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. 11. i Prijedloga zakona o dopuni Zakona o obrani, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. 12.) je istaknuto da, iako je zatvorena tzv. „balkanska ruta“, migracije još uvijek nisu zaustavljene trajno. Iz relevantnih strateških studije proizlazi da 700 milijuna ljudi želi ući u Europu obzirom da ih njihove zemlje ne mogu „apsorbirati“. Sama situacija u Siriji i Iraku, od kuda trenutno dolazi najveći broj izbjeglica nije riješena, a Europa nema odgovor na nju. Ne postoji garancija da se neće otvoriti nova nelegalna ruta preko Mediterana ili kopnenim dijelom, koja će ponovno zahvaćati Republiku Hrvatsku, a posebice nelegalna ruta koja bi išla kroz susjednu Bosnu i Hercegovinu s kojom Republika Hrvatska ima 1000 kilometara granice. Kroz dopune zakona omogućava se Oružanim snagama realizacija ustavne osnove sadržane u članku 7. Ustava Republike Hrvatske gdje je utvrđeno da se Oružane snage mogu, ako to zahtijeva narav pogibelji, koristit kao pomoć policiji i drugim državnim tijelima. Ovim dopunama pruža se dodatna sigurnost svim građanima Republike Hrvatske, te se vodi računa o teritorijalnom integritetu države, što ni u kom slučaju nije kršenje ljudskih prava. Građani Republike Hrvatske ne boje se niti se trebaju bojati Hrvatske vojske, u koju, po iznesenim podacima, javnost ima izuzetno visoko povjerenje. Temeljnu  zadaću nadzora državne granice provodi MUP, odnosno granična policija, a u slučaju potrebe Oružane snage mogu pružati potporu u zaštiti državne granice, no njihovo postupanje mora biti po uputama policije.
Dio članova Odbora je iznio  potpuno suprotna stajališta navodeći da se predloženom dopunom oba zakona izlazi iz ustavnih okvira odnosno da se krše odredbe članka 7., 17. i 101. Ustava RH. Da bi se Oružanim snagama moglo omogućiti izvršavanje ovakvih zadaća bilo bi potrebno prvo izmijeniti Ustav RH.
Ako bi se i pojavila potreba za ovakvim dopunama, zakonodavnu proceduru trebalo bi provesti u redovnom postupku, kroz dva čitanja, i nakon provedene javne rasprave.
Sama tzv. „balkanska ruta“ je zatvorena te je isto još jedan razlog za ne donošenje predloženih dopuna.  Postavljeno je i pitanje da li bi se dolaskom vojske na granicu, Republika Hrvatska počela ponašati kao neke susjedne zemlje i podizati žicu. Na neki način, ovakva ovlast dana Oružanim snagama predstavlja uznemiravanje građana Republike Hrvatske.
Kako je tijekom 2015. godine 670 000 izbjeglica prošlo kroz Republiku Hrvatsku, a da nije bilo ugroze nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti i samih građana Republike Hrvatske jer je MUP izvrsno ispunio svoju zadaću, a što je još jedan argument za ne donošenje predloženih dopuna, dio članova Odbora je zatražio od predlagatelja da povuku predmetne Prijedloge zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 6 glasova „za“, i 3 „protiv“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru  da donese

ZAKON O DOPUNI ZAKONA O OBRANI

Zbog odsutnosti predsjednika Odbora, za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman

Na temelju članka 3. Odluke o Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija („Narodne novine“ br., 46/07., dalje u tekstu: Odluka) Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskoga sabora upućuje

JAVNI POZIV

za podnošenje prijedloga za imenovanje predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.

Predloženi kandidati moraju udovoljavati uvjetima iz članka 110. stavka 3. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske („Narodne novine“ br., 79/06, 105/06 – ispravak; dalje u tekstu: Zakon) i uvjetima iz članka 5. Odluke.

Predsjednik i članovi Vijeća imenuju se na četiri godine i nakon isteka mandata mogu biti ponovno imenovani.
Obrazloženi prijedlog kandidata (s naznakom podnosi li se prijedlog za predsjednika ili člana Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija) sa životopisom, adresom prebivališta, brojem telefona, e-mail adresom te dokumentima kojima se dokazuje ispunjavanje uvjeta propisanih Zakonom i Odlukom, dostavljaju se na adresu:

Hrvatski sabor, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, 10 000 Zagreb,
Trg sv. Marka 6,

u roku od  15 dana  od objave ovog poziva u „Narodnim novinama“, Službenom listu Republike Hrvatske.

Ako kandidata predlaže pravna osoba, uz prijedlog mora biti priložena pisana suglasnost kandidata koji se predlaže.
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskoga sabora razmotrit će sve podnesene prijedloge, utvrditi udovoljavaju li kandidati uvjetima iz Zakona i Odluke, od nadležnih agencija zatražiti provedbu temeljne sigurnosne provjere za kandidate te utvrditi i predložiti Hrvatskome saboru Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.

Klasa: 021-13/16-07/07
Urbroj: 6521-4-16-01
Zagreb, 18. veljače 2016.

PREDSJEDNIK ODBORA
 
                  Ranko  Ostojić