11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 4. sjednici, održanoj 13. studenoga 2024. godine Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 60. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama dostavio Povjerenik za informiranje, aktom od 28. ožujka 2024. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja je istaknula kako je zakonska obveza dostave izvješća za prethodnu godinu do 31. ožujka tekuće godine te kako je prošla godina bila jubilarna jer je prošlo 20 godina od zakonskog uređenja prava na pristup informacijama te 10 godina od uspostavljanja neovisnog tijela Povjerenika za informiranje. Nadalje, u izvještajnoj godini je završena provedba 21-mjesečnog projekta ”Unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama”, kao jedne od mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., koja je za cilj imala, kroz vrednovanje učinaka Zakona od strane nezavisnog tima stručnjaka, utvrditi mogućnosti za unaprjeđenje pojedinih zakonskih rješenja za ostvarivanje prava na pristup informacijama. Analiza je utvrdila da Zakon u najvećoj mjeri udovoljava provedbenim standardima, predstavlja kvalitetnu normativnu osnovu za unificiranu primjenu njegovih odredbi i da je kvaliteta Zakona u visokoj mjeri usuglašena sa postojećim i uobičajenim međunarodnim standardima, no u svakom slučaju su dane preporuke za daljnje unaprjeđenje. Izvješće za 2023. godinu sadrži analizu i ocjenu stanja ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovnoj uporabi informacija u tijelima javne vlasti, podatke i analize o žalbenim predmetima i inspekcijskom nadzoru te počinjenim prekršajima, prijedloge i preporuke za otklanjanje nedostataka i nepravilnosti zajedno sa osvrtom na preporuke iz prošlogodišnjeg izvješća te plan aktivnosti Ureda povjerenice za informiranje u 2024. godini. Sadrži i podatke koji se odnose na transparentnost rada tijela javne vlasti, podatke uređene drugim zakonima, a kojima je propisana nadležnost Povjerenika za informiranje te aktivnosti usmjerene na promicanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija.

Povjerenik za informiranje vodi instruktivni Popis tijela javne vlasti te se na njemu nalazi 5823 tijela od kojih je preko 90% njih na vrijeme dostavilo godišnje izvješće pri čemu su to učinila sva državna tijela, tijela državne uprave, sudovi i pravosudna tijela te agencije i druge pravne osobe s javnim ovlastima. Od 576 JLP(R)S izvješće je dostavilo njih 574 što je blagi porast u odnosu na godinu ranije kao i kod drugih obveznika, osim kod kategorije ustanova. Kao i prethodnih godina uočeno je da tijela koja ne dostavljaju izvješća u pravilu niti nemaju imenovanog službenika za informiranje.

Tijela koja su obuhvaćena izvješćem u 2023. godini zaprimila su otprilike 23 500 zahtjeva za pristup informacijama te oko 200 zahtjeva za ponovnu uporabu informacija pri čemu gotovo 60 % tijela nije zaprimilo niti jedan zahtjev što predstavlja zamjetan pad broja tijela koja su rješavala zahtjeve u odnosu na godinu ranije. Najveći broj tijela koja su zaprimila zahtjeve zaprimila su do pet zahtjeva, dok su dva tijela zaprimila skoro 4000 zahtjeva i to Općina Seget i Hrvatske vode. Nadalje 85% zahtjeva je riješeno u zakonskom roku što je pad u odnosu na godinu ranije kada je 93% riješeno u zakonskom roku. Od ukupnog broja riješenih zahtjeva, pristup traženoj informaciji omogućen je u 70% slučajeva (68% zahtjev usvojen u cijelosti, a 2% zahtjev djelomično usvojen). Vezano za žalbeni postupak kod Povjerenika za informiranje, zaprimljeno je 1179 žalbi što je 24% manje u odnosu na godinu ranije, a to je ponajviše rezultat spajanja većeg broja zahtjeva za pristup informacijama Općine Seget pa je i manji broj žalbi na njihova rješenja. Najveći broj žalbi odnosi se na šutnju uprave 55,30% što predstavlja povećanje od gotovo 15% u odnosu na 2022. godinu. Nadalje prema razlozima za odbijanje i odbacivanje zahtjeva, žalbe su se u najvećem broju slučajeva podnosile na rješenja u kojima su kao razlog odbijanja navedeni zlouporaba prava (21,35%), traženje informacije koja se ne smatra informacijom u smislu zakonske odredbe (17,21%), poslovna tajna (12,85%) i osobni podaci (9,8%) . Povjerenik je drugostupanjsko tijelo i u predmetima za pristup arhivskom gradivu koje nije javno dostupno te u 2023. godini nije zaprimljena niti jedna žalba vezana uz arhivsko gradivo. 

Tijelima javne vlasti za 2024. godinu su dani  prijedlozi i preporuke koji imaju za cilj osigurati pravilnu primjenu Zakona, omogućiti korisnicima što učinkovitiji pristup informacijama i olakšati rad tijelima javne vlasti vezano uz ostvarivanje prava i rješavanje zahtjeva. Provodi se niz edukacija u raznim formama i korisnicima i obveznicima te se iz Izvješća mogu zaključiti pozitivni trendovi i pomaci u primjeni Zakona te smjer za dodatna poboljšanja. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je kratko dodao kako Vlada RH kroz svoje Mišljenje predlaže prihvaćanje predmetnog Izvješća.

Nadalje, u raspravi je problematizirano povećanje broja žalbi zbog šutnje uprave te udio od 44,91% u 383 riješene žalbe gdje je Povjerenik utvrdio da prvostupanjska odbijajuća i odbacujuća rješenja u predmetima ostvarivanja prava na pristup informacijama nisu bila u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Vezano uz savjetovanje s javnošću, istaknuto je da od ukupno 822 savjetovanja provedenih na portalu e-Savjetovanje njih 106 je trajalo 30 i više dana, a ostatak je zapravo proveden u skraćenom roku. Problematiziran je i mali broj tijela koji objavljuju Plan savjetovanja te veliki broj neodgovorenih komentara. Broj neodgovorenih komentara u Izvješću nije ažuran obzirom da je taj podatak dostavljen Povjereniku za informiranje u siječnju 2024. godine, a u trenutku kada tijela još nisu objavila veliki broj Izvješća o provedenom savjetovanju za savjetovanja provedena 2023. godine te je taj broj značajno manji. Istaknuto je kako bi se trebali povećati kapaciteti, prvenstveno financijski, Povjerenika za informiranje. 

U raspravi je postavljeno pitanje vezano za primjenu preporuka Povjerenika za informiranje tijelima javne vlasti za unaprjeđenje primjene Zakona o pravu na pristup informacijama iz prethodnog izvješća, odnosno praćenje primjene tih preporuka, a na što je odgovoreno kako Povjerenik za informiranje prati izvršavanje prethodnih preporuka te kontinuirano daje nove preporuke. Razgovaralo se i o preporukama Povjerenika za informiranje za unaprjeđenje zakonodavnog okvira prava na pristup informacijama i drugih zakona koji su u nadležnosti drugih tijela, kao npr. Zakon o zaštiti tajnosti podataka. Nadalje, postavljeno je pitanje i o objavljivanju financijskih podataka JLP(R)S na svojim mrežnim stranicama, odnosno broju JLP(R)S-a koji su objavili takve informacije na što je odgovoreno da je to obveza od ove godine te Povjerenik za informiranje to prati u okviru svoje nadležnosti, a obzirom da ta obveza proizilazi iz Zakona o proračunu i Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i to nadzire Ministarstvo financija. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 3 glasa ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 4. sjednici, održanoj 13. studenoga 2024. godine Izvješće o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 19.a stavka 6. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji dostavio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 28. svibnja 2024. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju Glavni ravnatelj HRT-a istaknuo je da su Nadzorni odbor HRT-a i Programsko vijeće HRT-a dali pozitivno mišljenje na Izvješće o radu (poslovanju) HRT-a za 2023. godinu. HRT je 2023. godine bio fokusiran na svoju ulogu javnog medija s naglaskom na dodatni iskorak u digitalne platforme. Sve veća konkurencija i hiperprodukcija raznovrsnih sadržaja kroz sve distribucijske kanale, kao i okruženje obilježeno inflatornim kretanjima, učinilo je poslovanje HRT-a izuzetno izazovnim u financijskom i operativnom smislu. 2023. godine visina pristojbe i dalje je ostala na istoj razini kao posljednjih 13 godina, što je u ekonomskom okruženju pod utjecajem inflacije zahtijevalo izuzetne napore u kontroli troškova te je unatoč tome rezultat poslovanja prije oporezivanja  pozitivan i iznosi 613.508 eura. 

Inflatorni udar nije utjecao samo na rast redovnih troškova već i na visinu zakonskih davanja,  dok je nivo prihoda HRT-a ostao isti. Uvećan je trošak rada s obzirom na opravdane pritiske sindikata zbog plaća koje su na HRT-u bile niže od prosjeka Republike Hrvatske. Povećani troškovi proizvodnje programa uvećavaju bazu za izdvajanje temeljem članka 11. Zakona o HRT-u, što posljedično uvećava iznos amortizacije nematerijalne imovine, dok istvremeno HRT nastoji držati korak s napretkom tehnologije te je tijekom 2023. godine investirano 6,4 milijuna eura u tehnološku opremu što je činilo 79% svih investicija u materijalnu imovinu. 

Tijekom 2023. godine HRT je nastavio poduzimati mjere usmjerene na stabilizaciju poslovanja te uspješno ostvarenje svojih zakonskih obveza definiranih Zakonom o HRT-u, Ugovorom s Vladom RH i Programom rada te Financijskim planom za 2023. godinu. Prihodi za 2023. godinu realizirani su u iznosu od 178 milijuna eura što je 173 tisuće eura manje od realizacije 2022. godine, a prihodi od mjesečne pristojbe iznosili su 152,2 milijuna eura te su 1,2 milijuna eura veći od realizacije 2022. godine. Prihodi od oglašavanja iznosili su 11,2 milijuna eura te su veći za 726,5 tisuće eura u odnosu na prošlu godinu. Prihodi od dotacija iznosili su 5,5 milijuna eura, te su za 4,1 milijuna eura veći u odnosu na 2022. godinu. Komercijalni prihodi iznosili su 4,5 milijuna eura te su za 796,8 tisuća eura veći od realizacije 2022. godine. Ostali poslovni prihodi iznosili su 3,4 milijuna eura te su za 6,7 milijuna eura manji od realizacije 2022. godine kao posljedica povrata prihoda prema sporazumu sa Ministarstvom financija za povrat PDV-a.

Ukupni rashodi bili su 177 milijuna eura te su 34 tisuće eura veći od realizacije 2022. godine. Realizacija rashoda u 2023. ispod je planskih vrijednosti u većini pozicija, a najveća odstupanja su vidljiva na troškovima proizvodnje, troškovima vanjske suradnje, troškovima održavanja i troškovima energije. Troškovi amortizacije u odnosu na prethodnu godinu smanjenjeni su za 202 tisuće eura. Za potrebe novih investicijskih ulaganja kako u materijalnu tako i nematerijalnu imovinu bilo je osigurano 31,2 milijuna eura, a do kraja 2023. godine realizirano je 19,8 milijuna eura ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu imovinu, većinom programske sadržaje i kapitalna djela, a 9,1 milijuna eura ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu. 

U programskom smislu 2023. godina je bila uspješna što potvrđuju brojne stručne nagrade i priznanja, kao i podaci o gledanosti i dosegu publike koji rastu. Zamjetan je i iskorak u kvaliteti djela neovisnih proizvođača. Poseban trud uložen je u prilagodbu radija za digitalne platforme, a neki podcasti bilježe milijunske preglede. HRTi platforma nastavila je s porastom broja korisnika, a neka audiovizualna djela bilježe veću gledanost ili slušanost na toj platformi nego na klasičnim linearnim kanalima. Uglavnom, 2023. godina ukazala je na već prije projicirane financijske izazove, koji će se nastaviti i u sljedećoj godini. 

U raspravi je problematizirano pitanje javne nabave koja se obavljala bez javnog natječaja. Glavni ravnatelj HRT-a odgovorio je da se javna nabava obavljala na način kako je to bilo i prije njegova mandata te da je to kasnije ispravljeno i ona se obavlja putem javnog natječaja, osim ako se radi o autorskim djelima gdje je dozvoljeno izuzeće i nije potreban natječaj.

Nadalje, postavljeno je i  pitanje o hrvatskoj kulturnoj baštini i glazbenoj produkciji te da li se danas, nakon što je ukinuta emisija ”Lijepom našom”, proizvode emisije koje se bave time, a posebno emisije od 30-ak minuta koje imaju za temu kulturnu baštinu i narodne običaje. Odgovoreno je da se proizvode takve emisije i da od 5 tematskih kanala na Hrvatskom radiju 2 su posvećena isključivo  hrvatskoj glazbi. No, ukazano je i na potrebu da se kod sljedeće izmjene zakona više računa povede o kvaliteti takvih emisija, a ne da se samo propisuje brojanje minuta.

Što se tiče samog Izvješća o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2023. godinu, rečeno je da je poboljšana forma, ali je sadržaj ostao isti. Nedostaju podaci o filmu kao posebnoj kategoriji, kao i podkategorijama (igrani, kratki, animirani, dokumentarni). Upozoreno je da prema Zakonu o elektroničkim medijima i Zakonu o HRT-u bi trebalo biti 51% europskih audiovizualnih djela te od toga 40% hrvatskih audiovizualnih djela, a Hrvatska radiotelevizija trebala bi prikazivati djela proizvedena od strane Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC-a) te da je kratka forma filma potpuno zanemarena. Rečeno je da je Arhiva HRT-a u vrlo lošem stanju i da propadaju hrvatski filmovi na celuloidnoj vrpci. Odgovoreno je da Vijeće za elekronočke medije vrši nadzor i da nije uočeno kršenje te zakonske odredbe te da HRT izdvaja 2% svojih prihoda za HAVC te još dodatno financira neke filmove. Veliki dio Arhive je digitaliziran, ali za digitalizaciju filmova nedostaje oko 30 milijuna eura, što je u ovoj trenutnoj financijskoj situaciji velik problem. Projektni plan zaštite postoji, ali nažalost nisu se uspjela za to osigurati europska sredstva jer smo u to vrijeme bili u predpristupnim pregovorima. Naglašeno je o da se prema članku 11. Zakona o HRT-u  2016. godine za HAVC izdvajalo 4,5 milijuna eura, a danas to iznosi oko 12 milijuna eura i da zakonska obveza HRT-a da financira filmova koje proizvodi HAVC ne postoji.

Zatim je postavljeno pitanje vezano za seriju za mlade ”Sram”, koju je proizveo CGM Films po norveškoj licenci te njezinu slabu gledanost. Odgovoreno je da je ta serija novi inovativni digitalni format kojim se nastojalo privući mlađu publiku i da se u tome uspjelo jer je u protekla dva tjedna ”Sram” dosegao 11 milijuna pregleda na digitalnim platformama. Posebno je naglašeno da zadaća HRT-a nije samo gledanost, nego i proizvodnja sadržaja visoke vrijednosti.

Na kraju na upit da li je 257 zaposlenika HRT-a primalo plaću manju od minimalne plaće propisane zakonom, rečeno je da su plaće gorući problem, no da nitko nije primio plaću manju od minimalne, ali nakon 1. siječnja sljedeće godine, kada minimalna plaća poraste, može nastati problem u sistematizaciji radnih mjesta.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 3 glasa ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu (poslovanju) Hrvatske radiotelevizije za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić
 

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 3. sjednici, održanoj 2. listopada 2024. godine Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 17. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (”Narodne novine”, broj 42/18), dostavila Agencija za zaštitu osobnih podataka, aktom od 28. ožujka 2024. godine.

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora, je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.    

U uvodnom obrazloženju ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka napomenuo je da je u Godišnjem izvješću o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine omaškom izostavljen godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana te da je on dostavljen naknadno. U ovom izvještajnom razdoblju izrečen je najveći broj upravnih novčanih kazni za kršenje odredbi Opće uredbe o zaštiti podataka odnosno zbog temeljnih prava građana, a ujedno su izrečeni i najviši iznosi upravnih novčanih kazni. Izrečeno je 28 upravnih novčanih kazni u iznosu 8.27 milijuna eura te je time poslana jasna poruka da će svako grubo kršenje prava na zaštitu osobnih podataka, kao prava zagarantiranog Ustavom Republike Hrvatske i Poveljom EU-a o temeljnim pravima, biti strogo kažnjeno. Zanimanje javnosti najviše su privukle dvije kazne izrečene agencijama za naplatu potraživanja, u iznosima od 2.26 i 5.47 milijuna eura, a koje su između ostalog izrečene zbog nepoduzimanja odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera uslijed čega je došlo do neovlaštenog pristupa osobnim podacima značajnog broja građana. Prema istraživanju Europskog odbora za zaštitu podataka AZOP se nalazi pri samom vrhu među nadzornim tijelima s najvišim ukupnim izrečenim novčanim kaznama u 2023. godini, odnosno na 9 mjestu, čime je iskazana odlučnost i predanost učinkovitoj provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, a time i zaštiti ljudskih prava i sloboda. To je posebno važno jer se očekuje da će ta prava i slobode biti sve ugroženija u eri umjetne inteligencije.

U skadu sa svojim istražnim ovlastima, Agencija je provela 544 nazora i nadzornih aktivnosti, a koje obuhvaćaju nadzor po zahtjevu ispitanika, prijedlogu treće strane te po službenoj dužnosti, od čega su 72 izravna nadzora i 472 nadzora provedena neizravno. Posebno je istaknuto sudjelovanje u koordiniranoj inicijativi Europskog odbora za zaštitu podataka na temu imenovanja i uloge službenika za zaštitu podataka, a u okviru koje je provedeno 3038 nadzornih provjera. Što se tiče edukacije provedene su brojne edukativne aktivnosti namijenjene svim dionicima ukupnog koncepta zaštite osobnih podataka. Također je nastavljeno s provedbom projekta Europske unije ARC II, namijenjenog mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Nadalje, u suradnji s talijanskim nadzornim tijelom te akademskom zajednicom razvijan je inovativni web alat ”Olivia”, a s ciljem pružanja potpore poduzetnicima kako bi uskladili svoje poslovne procese sa zakonskim propisima o zaštiti podataka.

U ovom izvještajnom razdoblju zabilježen je i porast broja zaprimljenih predmeta za 18% te je Agencija imala u radu ukupno 3448 predmeta, od kojih je 2601 zaprimljeno u 2023. godini, a 847 predmeta je preneseno u rad iz prethodnog razdoblja. Riješeno je ukupno 2412 predmeta. Građani su najviše tražili mišljenje o obradi njihovih osobnih podataka na internetu, obradi osobnih podataka u svrhu marketinga te obradi osobnih podataka od strane financijskih institucija. Agencija je zabilježila i porast broja zaprimljenih zahtjeva za utvrđivanje povrede prava o kojima Agencija sukladno članku 34. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka odlučuje rješenjem. Ti zahtjevi u najvećoj mjeri su bili vezani za obradu osobnih podataka putem videonadzora, obradu osobnih podataka od strane financijskih institucija te objavu osobnih podataka u medijima i na društvenim mrežama. Također je zabilježen povećan broj telefonskih upita u odnosu na broj zaprimljenih upita pisanim putem. U 2023. godini zabilježeno je više od 3000 telefonskih poziva od strane građana, službenika za zaštitu podataka i voditelja obrade.

Na kraju je ravnatelj naglasio da Agencija ulaže napore kako bi potaknula stvaranje okruženja u kojem su pravo na zaštitu osobnih podataka i pravo na privatnost pojedinca, zakonitost, transparentnost, pouzdanost i sigurnost tijekom obrade osobnih podataka temeljni stupovi digitalnog ekosustava odnosno sastavni dio društvenih i gospodarskih odnosa i aktivnosti.

Tijekom rasprave postavljeno je pitanje što Agencija čini kako bi se povećala popunjenost radnih mjesta u istoj, a obzirom da je na dan 31. prosinca 2023. godine efektivna popunjenost radnih mjesta bila 50 % u odnosu na predviđeni okvirni broj državnih službenika potreban za obavljanje poslova iz nadležnosti Agencije, odnosno 34 službenika u odnosu na okvirno predviđenih 68. Iz Godišnjeg izvješća je razvidno kako se broj predmeta prenesenih iz 2023. u 2024. godinu povećao u odnosu na broj predmeta prenesenih iz 2022. u 2023. godinu iz čega se može zaključiti kako ovakvom popunjenošću radnih mjesta će se predmeti samo gomilati. Odgovoreno je kako su u tijeku natječaji te kako se popunjenost smanjuje i internim premještajima te je u ovom trenutku 37 službenika raspoređeno, a do kraja godine se očekuje 40.
 
Vezano uz Mišljenje Vlade Republike Hrvatske pojašnjeno je kako Godišnje izvješće o izvršenju financijskog plana za 2023. godinu dostavljeno kao dopuna, a isto je bilo objavljeno u svibnju na internet stranicama Agencije, a dostavljeno je i Hrvatskome saboru i Ministarstvu financija te ga Vlada Republike Hrvatske prihvaća.
 
U raspravi o 2 dvije velike kazne izrečene agencijama za naplatu potraživanja, u iznosima od 2.26 i 5.47 milijuna eura, a koje su izrečene, između ostalog, zbog nepoduzimanja odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera uslijed čega je došlo do neovlaštenog pristupa osobnim podacima značajnog broja hrvatskih građana, među kojima ima i podataka o maloljetnicima, zdravstvenom stanju osoba, susjedima i članovima obitelji, postavljeno je pitanje što je još učinjeno kako bi se prevenirala takva curenja podataka i uopće preveniralo prikupljanje takvih podataka. Nadalje, da li je Agencija naredila voditeljima obrade podataka u agencijama za naplatu potraživanja da obavijeste sve ispitanike o povredi osobnih podataka, da li je privremeno ili konačno ograničena obrada podataka tih agencija za naplatu potraživanja te razmjenjuju li te agencije podatke sa drugim takvim agencijama? Da li su te agencije pokrenule upravne sporove i ako jesu u kojoj su fazi? Te, vezano za kladionice i kockarnice zbog neovlaštenog prikupljanja preslika bankovnih kartica, što je poduzeto da se ta praksa zaustavi uz novčane kazne koje su izrečene?

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako postoje edukativne aktivnosti za sve voditelje/izvršitelje obrade osobnih podataka te se radi na pojačanju kapaciteta službe za nadzor u samoj Agenciji i da se pripremaju izmjene Pravilnika o unutarnjem redu. Visoke upravne novčane kazne su i odvraćajuće, Agencija i po službenoj dužnosti, a ne samo po prijavama, provodi kontinuirani nadzor nad agencijama za naplatu potraživanja, bankama, osiguravajućim društvima, kladionicama i kockarnicama. Radi se i na ujednačavanju prakse kroz Europski odbor za zaštitu podataka sa drugim članicama. Rješenje o upravno novčanoj kazni sadržavalo je i odredbu da su ti podaci nezakonito obrađivani te nisu u legalnom posjedu voditelja obrade podataka, a upravni sporovi jesu pokrenuti. Istaknut je i problem ljudske razine, odnosno fizičkog izvršitelja koji bi mogao dio podataka koji su mu prije bili ovlašteno dostupni, a prelaskom u neku drugu tvrtku, neovlašteno odnijeti u drugu tvrtku.

Nadalje, suradnja Agencije za zaštitu osobnih podataka sa drugim državnim tijelima, a vezana uz zakone o kibernetičkoj sigurnosti, ogleda se kroz Nacionalno vijeće za kibernetičku sigurnost čiji je Agencija član. A uz to i na redovnoj razini Agencija dobija prijedloge zakona drugih državnih tijela na koje daje mišljenja iz aspekta zaštite osobnih podataka što je i obveza prema članku 14. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka te ta mišljenja najčešće budu uvažena.   

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (s 9 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 2. listopada 2024. godine razmotrio je prijedlog trećine članova Odbora za održavanje tematske sjednice na temu: ”Nezakonitosti u radu i poslovanju Hrvatske radiotelevizije”.

Na temelju članka 47. stavka 1. podstavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (s 5 glasova ”ZA” i 4 glasa ”PROTIV”) donio

Z A K L J U Č A K

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije neće održati tematsku sjednicu na temu: ”Nezakonitosti u radu i poslovanju Hrvatske radiotelevizije”.

                            PREDSJEDNIK  ODBORA

                                         Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 2. sjednici, održanoj 25. rujna 2024. godine Prijedlog zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi, prvo čitanje, P.Z. br. 52, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. kolovoza 2024. godine te Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama), prvo čitanje, P.Z.E. br. 53, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. kolovoza 2024. godine.

Odbor je navedene Prijedloge zakona raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Na prijedlog predsjednika Odbora provedena je objedinjena rasprava za predmetne Prijedloge zakona.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako je obzirom na opseg planiranih poboljšanja potrebno donošenje novog zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi. Trenutno važeći zakon donesen je 2014. godine, a kroz promjene drugih zakona koji u svom djelokrugu sve više ukazuju na obvezatnost primjene sustava državne informacijske infrastrukture bilo je potrebno pristupiti izmjeni zakona. Državna informacijska infrastruktura mora biti modernizirana, preciznije definirana s jasnim i nedvosmislenim zakonskim odredbama u okviru kojih će sustav državne informacijske infrastrukture biti u mogućnosti podnijeti zahtjeve moderne javne uprave. Državna informacijska infrastruktura predstavlja zajedničku informacijsko-komunikacijsko tehnološku osnovicu za rad i razvoj sustava obveznika primjene ovog zakona. 

Svrha državne informacijske infrastrukture je osigurati korisnicima digitalizaciju procesa, konsolidaciju i optimizaciju troškova, međusobnu komunikaciju i razmjenu podataka, ujednačiti način pružanja e-usluga i elektroničku komunikaciju te dostavu akata fizičkim i pravnim osobama, omogućiti jedinstveni pristup e-uslugama i njihovo sigurno korištenje te objediniti elektroničku komunikaciju s korisnicima državne informacijske infrastrukture.

Korisnici državne informacijske infrastrukture su tijela državne uprave i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima, javne ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska, gospodarski subjekti i neprofitne pravne osobe. Uvjete i način korištenja te metodologiju izračuna troškova korištenja državne informacijske infrastrukture propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom. Korištenje državne informacijske infrastrukture omogućit će se gospodarskim subjektima i neprofitnim pravnim osobama na njihov zahtjev. Novi zakon na kraju sadrži i prekršajne odredbe.

Nadalje, a vezano za Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) predstavnik predlagatelja je rekao da se predmetnom Uredbom propisuje odgovornost pružatelja digitalnih usluga koji nastupaju kao posrednici između potrošača i onoga što potrošač kupuje putem platformi - roba, usluga i sadržaja. Cilj joj je bolja zaštita korisnika digitalnih usluga i njihovih temeljnih prava na internetu, uspostaviti snažan pravni okvir za transparentnost i odgovornost internetske platforme te osigurati jedinstven i ujednačen pravni okvir na razini Europske unije (EU). Navedena Uredba se primjenjuje od 17. veljače 2024. godine i u cijelosti je obvezujuća te se izravno primjenjuje u svim državama članicama EU te je potrebno stvoriti zakonske pretpostavke za dodatnu prilagodbu nacionalnog pravnog okvira zahtjevima Uredbe. Zbog toga se ukazala potreba da se pojedina pitanja precizno reguliraju nacionalnim provedbenim propisom.

Za potrebe pune primjene Uredbe Republika Hrvatska imenuje nacionalna nadležna tijela i Koordinatora za digitalne usluge. Dana 15. veljače 2024. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o imenovanju kojom je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) imenovana Koordinatorom za digitalne usluge. Koordinator je odgovoran i za vezu i suradnju s Europskom komisijom i koordinatorima digitalnih usluga drugih država članica.

Ovim se zakonom imenuju i ostala nacionalna nadležna tijela kao i njihova prava, obveze i zadaće za provedbu Uredbe te sankcije za prekršaje u postupanju. Novim zakonodavnim okvirom omogućiti će se veća kontrola na internetu te bolja zaštita korisnika od nezakonitog sadržaja. Tijela nadležna za djelovanje protiv nezakonitog sadržaja su: Državno odvjetništvo, Ministarstvo unutarnjih poslova, Agencija za zaštitu osobnih podataka, Carinska uprava Ministarstva financija, Državni inspektorat i Ministarstvo zdravstva.

U raspravi je skrenuta pozornost na pojavu hakerskih napada na javne institucije te je postavljeno pitanje da li postoje rješenja za preveniranje takve vrste napada. Postavljeno je i pitanje o dostatnosti državnih inspektora za ovo područje. Na pitanje o hakerskim napadima je odgovoreno da je to regulirano novim Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti koji treba stupiti na snagu te su u njemu predviđene drastične kazne. Vezano uz dostatnost stručnih kapaciteta nadležan je HAKOM. Nadalje je postavljeno pitanje o državnoj informacijskoj infrastrukturi, odnosno da li se ide u smjeru izgradnje sustava koji će biti funkcionalan. Odgovoreno je da sustav e-građani postoji 10 godina te je osmišljen da rješava životne situacije građana te se primjećuje iz godine u godinu sve veći broj transakcija unutar sustava. 

Naglašen je utjecaj Uredbe na ljudska prava i temeljna prava građana te zaštitu građana od cyber nasilja i zlostavljanja te širenja dezinformacija što se reflektira na prava svih građana na informiranje i na slobodu izražavanja. Nadalje, u raspravi je skrenuta pozornost na čl. 4. st. 2. Zakona u kojem se između ostalog govori o dodjeljivanju statusa pouzdanih prijavitelja iz članka 22. Uredbe i potrebi da takve osobe budu visoko educirane i kvalificirane kako bi mogle brzo prepoznati nezakonit sadržaj, a u svrhu njegovog žurnog uklanjanja. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 5 ”SUZDRŽANIH” glasova) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće 

Z A K L J U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi.

2. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama).

3. Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnih prijedloga zakona.

4. Predlaže se, temeljem čl. 247. st. 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, provesti objedinjenu raspravu na Plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora o:
-Prijedlogu zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi, prvo čitanje, P.Z. br. 52; 
-Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog  parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama), prvo čitanje, P.Z.E. br. 53. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 2. sjednici, održanoj 25. rujna 2024. godine Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 23. stavka 5. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji dostavio Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije, aktom od 26. ožujka 2024. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
    
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je izvijestio o kadrovskim promjenama unutar Nadzornog odbora HRT-a te je istaknuo da je glavna zadaća Nadzornog odbora nadzor poslovanja HRT-a i usklađenost poslovanja sa zakonima te provedba odredaba Zakona o HRT-u koje se odnose na zakonito korištenje sredstava pristojbe i drugih prihoda. Uz Nadzorni postoji i Revizijski odbor koji je pomoćno tijelo sastavljeno od vrhunskih stručnjaka iz područja ekonomije i revizije. Nadzorni odbor je održao 14 sjednica na kojima je doneo otprilike 50 odluka, određena je visina pristojbe u iznosu 80,00 kuna. Rezultat poslovanja prije oporezivanja za 2022. godinu je pozitivan i iznosi 6,2 milijuna kuna. Mirna naplata pristojbe je bila 96%, a kroz ovršni postupak je naplaćeno samo 1% pristojbe. Istaknuo je da treba obratiti pažnju da ne dolazi do križnog subvencioniranja te da prema izvještaju neovisnog revizora do takvog subvencioniranja nije došlo.    

U raspravi je postavljeno pitanje da li postoji Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i HRT-a koji je zakonit, a obzirom da u je postupku donošenja Ugovora između HRT-a i Vlade Republike Hrvatske za period 2023.-2027. godina Nadzorni odbor dao pozitivno mišljenje na jedan tekst, a u potpisanom Ugovoru je različit dio koji se odnosi na planirani poslovni gubitak u 2023. i 2024. godini.

Nadalje, problematizirano je poslovanje HRT-a u dijelu trošenja javnog novca protivno Zakonu o javnoj nabavi te je rečeno da je Nadzorni odbor zatražio i neovisnu reviziju koja je utvrdila nepravilnosti. Odgovoreno je kako je posao sa tvrtkom koja je bila u suvlasništvu Glavnog ravnatelja bio predmet pred Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa koje je zaključilo da to nije dobra praksa, ali nije protivno zakonu. Vezano uz postupke javne nabave, stav je Nadzornog odbora da se provode javni natječaji, ali neki ugovori uopće ne dolaze na Nadzorni odbor te je često traženo tumačenje Ministarstva gospodarstva da li se treba provesti javni natječaj za određene usluge. Iz dobivenih tumačenja se može zaključiti da se kod dijela ugovora miješa autorsko djelo te se može tumačiti na razne načine i ako se ne ide na postupak javnog natječaja može biti predmet zlouporabe, ali i ne mora biti. Vezano za Ugovor sa Vladom i njegove razlike, Nadzorni odbor je dao nalog za ad hoc internu reviziju okolnosti pod kojim je izmijenjen tekst Ugovora s Vladom te je rečeno da se slobodno može postaviti pisani upit na koji će Nadzorni odbor dati detaljniji odgovor.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 4 glasa ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine.
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                   
Josip Borić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 2. sjednici, održanoj 25. rujna 2024. godine Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 26. stavka 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji dostavilo Programsko vijeće Hrvatske radiotelevizije, aktom od 18. lipnja 2024. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, a na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
    
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja pohvalio je pristup Odbora u realnom roku, odnosno da se na sjednici razmatra Izvješće za prošlu godinu. Samo Izvješće strukturirano je na uobičajen način sa određenim promjenama u svrhu pojednostavljenja te kako bi bilo u skladu sa zakonom. Prilikom usvajanja prošlog Izvješća Vlada Republike Hrvatske je predložila Programskom vijeću da se pri izvještavanju osvrne i na meritum, odnosno da izrazi i svoje mišljenje o programu HRT-a. Programsko vijeće je više puta raspravljalo o takvom načinu izvještavanja, ali se nije upustilo u ocjenjivanje samog programa jer takvo izvještavanje ne proizilazi iz zakonskih obveza koje više ograničavaju rad nego što pružaju platformu za takvu vrstu izvještavanja. Dodatno i iz razloga što je Programsko vijeće divergentno tijelo u kojem se donose različita mišljenja pa bi usvajanje takvog dokumenta glasovanjem bilo svođenje ocjene programa na vrstu necjelovitog pregleda. Sustav funkcionira na dvije razine te u suradnji sa Ravnateljstvom i Nadzornim odborom nema poteškoća.
Financijsko stanje je takvo da je, u trenutnom civilizacijskom i društvenom okruženju, teško očekivati cjelovitiju realizaciju programa nego je sada, a u svim aspektima programa koji su važni osim informativnog. Opada količina rasprava unutar Vijeća te su članovi Vijeća frustrirani jer gotovo sva pitanja koja dolaze do članova Vijeća se odnose na informativni program. Cijeli sustav funkcionira dobro, dio pretplate odlazi na druge aspekte kreativnog i javnog života nacije, uključujući i skupi sportski program, a dojam je da informativni program opterećuje. O tom problemu bi trebalo u budućnosti razgovarati na zakonskoj i programskoj razini.
Sustav HRT-a kada je riječ o programu, uključujući informativni program, funkcionira dobro u komparaciji s drugim televizijama s nacionalnom koncesijom.
Uz to ne treba zanemariti niti činjenicu da HRT ima 15 regionalnih centara sa stabilnim funkcioniranjem. Još jedan bitan aspekt je da postoji i dio pretplate koji odlazi na razvoj regionalnih, javnih medijskih funkcija u društvu, a što je često upućeno u privatni sektor.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo i problematiku zakonodavnog okvira koji je formatirao ulogu Vijeća u društvu koje se razvija te savjetodavna uloga Vijeća ne dolazi do izražaja, odnosno savjeti ne padaju na plodno tlo. U promatranom razdoblju, članovi Vijeća su izvršavali svoju zakonom danu ulogu, a Vijeće odradilo je dovoljan broj sjednica, što je i strukturirano u predmetnom Izvješću.    
U raspravi je postavljeno pitanje da li je HRT koproducirao bilo koje radijsko, televizijsko ili filmsko djelo i zašto to nije navedeno u izvještaju o neovisnoj proizvodnji. Odgovoreno je kako obzirom da nije navedeno u izvještaju, HRT nije koproducirao niti jedno takvo djelo. Nadalje, postavljeno je pitanje da li HRT poštuje zakonsku obvezu o prikazivanju 51% europskih audiovizualnih djela te 40% od toga hrvatskih audiovizualnih djela. Predstavnik predlagatelja je odgovorio kako i Programsko vijeće postavlja često takvo pitanje te je odgovor koji dobijaju da se poštuje ta zakonska obveza. Na pitanje da li su baštinska djela, ona koja je HRT proizveo unatrag 30 godina, zabranjena odnosno da li postoji neki razlog zašto se ne prikazuju je odgovoreno kako je na HTV 3 programu pokrenuta reaktualizacija takvih djela. 

Tijekom rasprave spomenuto je kako je 28.11.2022. na 12. sjednici Programsko vijeće odbilo prihvatiti Program rada HRT-a za 2023. godinu. Primjećeno je kako se iz godine u godinu povećavaju iznosi za otkup neovisne produkcije te kako HRT nema strategiju za nabavu takve vanjske produkcije. Predstavnik predlagatelja se osvrnuo na to te je rekao kako sva ograničenja proizlaze iz zakona, a vanjski proizvođači programa namjerno nude poluproizvode jer im nije stalo do kvalitete. Stvari bi trebalo drugačije zakonski postaviti da se potiče vlastita proizvodnja, a vanjski proizvodi da se nabavljaju prema drugim kriterijima. 
Postavljeno je pitanje o tradicijskoj kulturi i baštini,  točnije projektu ”Lijepom našom” koji je ukinut u srpnju 2020. godine, odnosno da li Programsko vijeće može utjecati na HRT da u Planu za 2025. godinu predvidi nekakav sličan serijal. Odgovoreno je kako se Programsko vijeće slaže sa potrebom takve emisije te kako HRT s regionalnim centrima i programima dobro sudjeluje u informativnom i kulturnom povezivanju Hrvatske na sličan način. Izrečena je primjedba kako u Izvješću nema podataka koliko je konkretno filmova i serija sufinancirano te kako hrvatska audiovizualna zajednica uporno pokazuje da se stavka zakona o 51% europskih te 40% hrvatskih djela ne poštuje. Istaknuta je i zapostavljenost kazališta i književnosti u programu te kako HRT ne ispunjava svoju zakonsku obvezu, a to je proizvodnja, suproizvodnja i prikazivanje hrvatskih audiovizualnih djela.  

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 5 ”SUZDRŽANIH” glasova) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. godine.
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 1. sjednici, održanoj 26. lipnja 2024. godine Prijedlog rezolucije o umjetnoj inteligenciji, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Marija Selak Raspudić, zastupnica u Hrvatskome saboru, aktom od 24. svibnja 2024. godine.

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, na temelju članka 110. Poslovnika Hrvatskoga sabora, je navedeni Prijedlog rezolucije raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetni Prijedlog rezolucije.    

U uvodnom obrazloženju predlagateljica je naglasila da je Europska unija krenula s Aktom o umjetnoj inteligenciji u smjeru stvaranja gospodarsko-politički neovisnog prostora u kojem se umjetna inteligencija koristi za dobrobit čovjeka. Usuglašeno s time, u Hrvatskoj se Rezolucijom o umjetnoj inteligenciji i srodnim tehnikama želi stvoriti osnova za postizanje uzornog učinkovitog iskorištavanja umjetne inteligencije, bez ugrožavanja ljudskih, građanskih i političkih prava. Prvi je korak oblikovanje strategije za temeljnu provedbu Rezolucije, a za što je presudno jedinstvo političke volje u Hrvatskoj i javnim institucijama. Posebno je važno osvijestiti da bez postojanja mehanizama kontrole razina kompleksnosti na kojoj umjetna inteligencija obrađuje podatke, rješava zadatke i donosi odluke, može čovjeku postati nedokučiva, a nepostojanje odgovorne osobe omogućava zločin bez zločinca. Nedokučivost i neprativost rada umjetne inteligencije je fenomen koji se među stručnjacima često naziva crnom kutijom i stvara ogromne probleme u pogledu neodgovornosti za posljedice u slučaju zloupotrebe ili pogrešaka i otvara beskrajan prostor za manipulaciju, financijski kriminal i korupciju, naročito političku. 

U trenutnoj svjetskoj konstelaciji jedini je način zaustavljanja zloupotrebe sustava umjetne inteligencije usvajanje načela tzv. pouzdane umjetne inteligencije. Tim se načelom umjetna inteligencija regulira zakonskim propisima u duhu demokracije međunarodnog prava, Opće deklaracije o ljudskim pravima, Općim načelima etičnosti i pametnim sigurnosnim i nadzornim rješenjima pomoću kojih se sustav odupire malicioznom probijanju i korumpiranju funkcija i podataka te zloupotrebi. Od presudnog je značaja da je svako korištenje umjetne inteligencije u javnom sektoru i tijelima javne vlasti potpuno transparentno i da svaka politička zajednica ima metode zaštite i kontrole korištenja inozemnih sustava umjetne inteligencije. Pripremljenom Rezolucijom o umjetnoj inteligenciji i srodnim tehnikama Vlada Republike Hrvatske izrazila bi spremnost na sustavnu prilagodbu prokluzivnom gospodarsko-političkom skoku koji umjetna inteligencija pogoni, ali u duhu nastojanja Europske unije, Vijeća Europe, OECD-a kojem želimo pristupiti, Ujedinjenih naroda i mnogih drugih saveza i inicijativa, da društvo ostane čovječnim a da se koruptivni, antihumanistički i eksploatacijski potencijali kod upotrebe umjetne inteligencije svedu na minimum. Rezolucija u tom smislu naglašava izbjegavanje tragične ovisnosti kroz donošenje i provedbu državne strategije; podizanje medijske, informacijske, digitalne i kritičke pismenosti i vještina; zbrinjavanje radnika zahvaćenih uvođenjem sustava umjetne inteligencije; promicanje sustava isključivo pouzdane umjetne inteligencije; obvezivanje na ljudski nadzor i odgovornost za rad sustava umjetne inteligencije; uvođenje mehanizama zaštite ljudskih građanskih, političkih te radničkih prava, osobnih sloboda, ljudskog dostojanstva, autonomije i prava na zaštitu podataka i privatnosti; standardiziranje transparentnosti; objašnjavanje odgovornosti za korištenje umjetne inteligencije, naročito u javnom sektoru, tijelima javne vlasti i medijskim subjektima; pružanje posebne zaštite djece, starijih i nemoćnih osoba te ranjivih skupina; ulaganja u znanost, proizvodnju, upotrebu, regulaciju i evaluaciju umjetne inteligencije; klasificiranje, registracija i certificiranje, oporezivanje, praćenje i pravna regulacija, daljnji razvoj sustava državne obrane, naročito u području kibersigurnosti; ne podržavanje i zabranu korištenja umjetne inteligencije u predviđanju zločina, neovlaštenom nadzoru radnika, nenadziranom transportu i ratovanju autonomnim oružjem te stimuliranje međunarodne suradnje u skladu s vrijednostima Europske unije.

Predladgateljica je rekla i da potencijal umjetne inteligencije treba pratiti budnim okom radeći na tome da beneficije postanu stvarnost, a da zloupotrebe postanu i ostanu dio znanstvene fantastike. Naglasila je i da je ovaj dokument nastao u jednom interdisciplinarnom radu različitih stručnjaka iz područja umjetne inteligencije, kako onih prirodoznanstvenih, tako i onih koji pripadaju humanistici, te u tom smislu smatra da je riječ o ozbiljnom i kvalitetnom dokumentu i da bi rasprava o toj temi i zauzimanje konkretnog stava Hrvatskog sabora bio izrazit korak naprijed i hvatanje koraka s izazovima suvremenog vremena.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je Mišljenje Vlade da navedeni Prijedlog rezolucije nije potrebno usvojiti jer su ključni aspekti predložene Rezolucije riješeni putem nacionalnih strateških dokumenata te postojeće regulative Europske unije, koja će se implementirati na razini Europske unije i na nacionalnoj razini. 

Vijeće Europske unije je 21. svibnja 2024. donijelo Akt o umjetnoj inteligenciji, kojim će se uskladiti pravila o umjetnoj inteligenciji. Riječ je o prvom aktu te vrste u svijetu, stoga on može postaviti globalni standard za zakonodavstvo o umjetnoj inteligenciji. Cilj akta je poticati pouzdanu umjetnu inteligenciju u Europi i izvan nje osiguravanjem da sustavi umjetne inteligencije poštuju temeljna prava, sigurnost i etička načela.

Akt o umjetnoj inteligenciji bavi se globalnim izazovom koji istodobno stvara prilike za društva i gospodarstva. Njim se ističe važnost povjerenja, transparentnosti i odgovornosti kad je riječ o novim tehnologijama, a istodobno osigurava da ta tehnologija koja se brzo mijenja može napredovati i poticati europske inovacije. 

Predloženim će se pravilima, otkloniti rizici koje stvaraju primjene umjetne inteligencije, zabraniti prakse umjetne inteligencije koje predstavljaju neprihvatljive rizike, utvrditi popis visokorizičnih primjena, utvrditi jasne zahtjeve za sustave umjetne inteligencije za visokorizične primjene, definirati posebne obveze subjekata koji primjenjuju sustave umjetne inteligencije i dobavljača visokorizičnih aplikacija umjetne inteligencije, zahtijevati ocjenjivanje sukladnosti prije nego što se određeni sustav umjetne inteligencije stavi u uporabu ili na tržište, uspostaviti provedbu nakon stavljanja određenog sustava umjetne inteligencije na tržište te uspostaviti upravljačku strukturu na europskoj i nacionalnoj razini.

Naglasio je i da je predlagateljica istovjetni Prijedlog rezolucije o umjetnoj inteligenciji već podnijela u svibnju prošle godine i da je Vlada Republike Hrvatske također predložila da se taj Prijedlog ne prihvati.

U raspravi je rečeno da je potrebno voditi računa o dva aspekta umjetne inteligencije koji se mogu podvesti pod točku 10. Prijedloga rezolucije o umjetnoj inteligenciji. Naime, potrebno je detaljnije i jasnije precizirati način na koji se uspostavlja nadzor skupova podataka za učenje umjetne inteligencije kako bi se ti skupovi i njihova upotreba pridržavali standarda međunarodne zajednice, a kako bi bili sigurni da sustav umjetne inteligencije neće koristiti nepoželjne ili nelegalne podatke. Vezano za drugi aspekt, rečeno je da je potrebna preraspodjela prihoda koji se ostvaruju korištenjem sustava umjetne inteligencije, a preraspodjela bi trebala ići u korist pojedinaca i autora čije osnovne podatke sustav umjetne inteligencije upotrebljava.

Naglašeno je kako će ova tema u budućnosti biti često u fokusu. Rečeno je kako pučka pravobraniteljica više godina u svojim izvješćima ovu temu obrađuje u zasebnom poglavlju, a obzirom na važnost zaštite ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije u kontekstu umjetne inteligencije. Vezano za rad pučke pravobraniteljice na temu umjetne inteligencije istaknuto je i sudjelovanje u pregovorima na razini EU o Aktu o umjetnoj inteligenciji kroz dvojaku komunikaciju sa nadležnim tijelom državne uprave te kroz mreže, Europsku mrežu nacionalnih institucija za ljudska prava i Europsku mrežu tijela za suzbijanje diskriminacije.

Izraženo je mišljenje kako Prijedlog rezolucije prepoznaje ogroman potencijal, ali i ozbiljne ugroze za zaštitu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije te kako apostrofira zaštitu djece i starijih. Regulaciji umjetne inteligencije ne može samostalno pristupiti niti jedna država već je potreban europski i globalni pristup, ali uz nacionalni pristup sa strateškim promišljanjem. Izražen je i stav kako bi Mišljenje Vlade Republike Hrvatske trebalo sadržavati detaljniju analizu Prijedloga rezolucije u odnosu na Akt o umjetnoj inteligenciji te kako je svakako potrebna detaljnija rasprava u Hrvatskome saboru. Rečeno je i da je u okviru Vijeća Europe 17. svibnja 2024. godine usvojena  Okvirna konvencija o umjetnoj inteligenciji, ljudskim pravima, demokraciji i vladini prava.

Nakon provedene rasprave Odbor je, većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA”, 2 glasa ”PROTIV” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

NE PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG REZOLUCIJE O UMJETNOJ INTELIGENCIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Josip Borić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Josip Borić