Budimpešta – Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko upozorio je na II. dunavskoj parlamentarnoj konferenciji, koja je održana u Budimpešti, na važnost provođenja svih projekata obrana od poplava koji su planirani Dunavskom strategijom. Podsjetio je kako je četrnaest podunavskih država još 1994. godine s Europskom komisijom potpisalo Konvenciju o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunava, za čiju je provedbu zadužena Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunava.
Leko je ocijenio kako su klimatske promjene, kojima svjedočimo posljednjih godina, postavile nove izazove za zemlje u slijevu Dunava. - Poplave 2002., 2006., 2009. i 2010. godine prouzročile su i gubitke ljudskih života i ogromne materijalne štete u većini podunavskih zemalja. Tijekom posljednjih petnaestak godina na vodnom području rijeke Dunava učestalo se javljaju do sada nezabilježene hidrološke prilike s pojavama ekstremnih suša 2000., 2003., 2011. i 2012. godine, podsjetio je Leko.
Istaknuo je kako je Hrvatska doživjela katastrofu u svibnju ove godine kad je Sava poplavila područje županjske Posavine, a ukupna šteta procjenjuje se na 300 milijuna eura. - Pokretanje poljoprivredne proizvodnje nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile područje županjske Posavine postavilo je pred hrvatsku poljoprivredu probleme čijem je rješavanju potrebno žurno pristupiti kako bi se sanirale nastale štete i stvorio plan djelovanja u budućim prirodnim katastrofama i elementarnim nepogodama, rekao je predsjednik Sabora. Budući da je većina vodotoka u Hrvatskoj međunarodno važna, Leko je naglasio i važnost međunarodne suradnje u provedbi bilateralnih i multilateralnih međunarodnih vodno-gospodarskih ugovora i konvencija.
Leko je rekao da Vlada RH priprema Plan upravljanja rizicima od poplava i Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije, dok je u saborskoj proceduri prijedlog Zakona o potvrđivanju memoranduma o suglasnosti o institucionalnom okviru inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za jugoistočnu Europu.
- Upravo na primjeru nedavnih poplavnih događanja u Republici Hrvatskoj pokazalo se zašto je bitno imati uspostavljene odnose s drugim državama, posebno sa susjednima, u pitanjima vodnoga gospodarstva. Za poduzimanje odgovarajućih mjera zaštite od poplava osobito je važna razmjena podataka o vodostajima i s tim u vezi sustav ranog dojavljivanja, rekao je Leko. Pozvao je čelnike parlamenata podunavskih zemalja da i u budućnosti nastave zajednički rad na osmišljavanju strategija i projekata koji će pripremiti vodno područje Dunava za povećanu opasnosnost od poplava.
Tijekom II. dunavske parlamentarne konferencije predsjednik Hrvatskoga sabora dodatno se sastao i s predsjednikom Nacionalne skupštine Mađarske Lászlom Kőverom. Razgovarali su o daljnjem razvoju međuparlamentarne suradnje na razini radnih tijela i parlamentarnih skupina prijateljstva te o suradnji u sklopu Europske unije.