Poštovane zastupnice i zastupnici,
u ponedjeljak, 27. siječnja obilježava se Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Na taj dan, cijeli svijet odaje duboko poštovanje žrtvama nacističkog progona i genocida nad židovskim narodom, ali i svim žrtvama nacističkih i fašističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.
S posebnim pijetetom sjećamo se i svih preživjelih žrtava holokausta i njihovih obitelji.
Tim povodom smo jutros – na židovskom dijelu groblja Mirogoj, ispred skulpture Mojsija – položili vijenac – uz sudjelovanje predsjednika Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj gospodina Aleksandra Srećkovića, predsjednika Židovske općine Zagreb gospodina Ognjena Krausa i rabina Židovske vjerske zajednice Bet Israel Kotela Da-dona.
Poštovane zastupnice i zastupnici,
ove godine obilježava se 75 godina od oslobađanja nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz. Ovaj logor smrti, terora i okrutnosti simbolizira i sva druga mjesta na kojima je izvršen genocid nad židovskim narodom, ali i sustavno istrebljivanje drugih neželjenih skupina za vrijeme nacističkih i fašističkih režima. I u kojima je izvršen zločin nad 6 milijuna nevinih osoba čija je jedina krivnja bila – prema monstruoznoj nacističkoj ideologiji – različitost u odnosu na odabrane.
Republika Hrvatska, na najvišoj razini, sudjeluje u obilježavanju ovog događaja: predsjednica Republike sudjelovala je jučer u Jeruzalemu na 5. Svjetskom forumu o holokaustu, pod pokroviteljstvom predsjednika Države Izrael, a predsjednik Vlade Republike Hrvatske sudjelovat će u ponedjeljak u Poljskoj, zajedno s ostalim šefovima država i vlada, na službenom obilježavanju oslobađanja logora Auschwitz.
Danas, kada obilježavamo ovaj događaj, trajno se obvezujemo da nećemo nikada zaboraviti holokaust i sve njegove žrtve poimenično. Ali i sve one hrabre ljude koji su se odupirali nacističkim i fašističkim režimima i pomagali pripadnicima židovskog naroda – među kojima su za sada iz Hrvatske 118 „pravednika među narodima“.
Kao država s bolnim povijesnim iskustvom totalitarno-zločinačkih režima, danas se sjećamo i odajemo pijetet pripadnicima židovskog i drugih naroda ubijenih tijekom ustaškog zločinačkog režima, kao i njihovim obiteljima. Danas, također, prihvaćamo odgovornost da ćemo učiniti sve da spriječimo antisemitizam, rasizam, ksenofobiju i diskriminaciju u našim društvima. I da ćemo trajno promicati demokratski ideal poštovanja svakog čovjeka s njegovim neotuđivim dostojanstvom.
Poštovane zastupnice i zastupnici,
već nekoliko godina, u Europi i šire, vidljiv je porast govora mržnje i zločina iz mržnje, rasizma, ksenofobije i netolerancije prema manjinama i drugim osjetljivim skupinama – uključujući Židove. Taj rastući antisemitizam – bez obzira na kojem ekstremnom političkom ili vjerskom usmjerenju, ideologiji ili uvjerenju počiva – u suprotnosti je s temeljnim vrijednostima i poštovanjem ljudskih prava na kojima počivaju demokratska društva. I prijetnja je miru, slobodi, pluralizmu i demokraciji.
Stoga su brojne europske institucije donijele dokumente u kojima pozivaju države na promicanje svijesti o potrebi prevencije i kontinuiranog suzbijanja antisemitizma. Na tim temeljima, kao i na svojoj ustavnoj obavezi da jamči svim pripadnicima nacionalnih manjina, među kojima i Židovima, ravnopravnost i ostvarivanje svih prava u skladu s najvišim demokratskim normama, Hrvatska se pridružila 2005. godine Međunarodnom savezu za sjećanje na holokaust.
Glavna zadaća Saveza je promicanje trajnog sjećanja, istraživanja, učenja i izobrazbe o holokaustu, njegovim uzrocima i posljedicama – posebno među mladima. Ali i promicanje svijesti o potrebi borbe protiv svakog oblika antisemitizma.
U tom svjetlu te vodeći se činjenicom da velik broj osoba, a posebno mladi, nisu dovoljno upoznati o tome što je holokaust ili ga negiraju, članice Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust usvojile su 2016. godine „Radnu definiciju antisemitizma“. Time su potaknule sve države da koriste ovaj dokument kao korisnu smjernicu i pedagoško sredstvo u podučavanju o holokaustu, ali i u svakodnevnom radu različitih vladinih i nevladinih institucija radi prepoznavanja i djelotvornije borbe protiv suvremenih oblika antisemitizma.
U povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta te promicanja rada Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora donio je na svojoj 59. sjednici, održanoj 23. siječnja ove godine zaključak kojim potiče institucije Republike Hrvatske i organizacije civilnog društva na promicanje Radne definicije antisemitizma koja glasi: „Antisemitizam je određeno poimanje Židova, koje se može iskazivati kao mržnja prema njima. Kao i usmena, pismena i fizička izražavanja koja su usmjerena prema Židovima ili nežidovima i/ili prema njihovoj imovini, ustanovama židovske zajednice te židovskim vjerskim objektima“.
Sada vas, poštovane zastupnice i zastupnici, pozivam da minutom šutnje odamo počast svim žrtvama holokausta koje zauvijek moraju ostati u kolektivnoj svijesti čovječanstva kako se ti zločini više nikad ne bi ponovili.
Neka im je vječna slava!