„Poštovane zastupnice i zastupnici,
Današnju sjednicu započeo bih prisjećanjem na 24. veljače 2022. godine i početak brutalne ruske agresije na Ukrajinu.
Vijesti koje su tog jutra stizale do nas pratili smo s krajnjom nevjericom, dubokom zabrinutošću i osjetnom tjeskobom.
Rat se tada vratio na naš kontinent, uvukavši ukrajinski narod u krvavu borbu za vlastitu opstojnost. Branitelji Ukrajine, mnogim očekivanjima unatoč, pomrsili su račune agresoru.
Pružili su snažan otpor. Pokazali su, i nastavljaju pokazivati kako se voli domovina, u najtežim okolnostima.
Dakako, to je nešto s čime se mi u Hrvatskoj možemo itekako poistovjetiti. Sjećanja na žrtve podnesene u Domovinskom ratu razlog su naše posebne empatije prema ukrajinskom narodu.
Zato je Hrvatski sabor reagirao iznimno brzo. Gotovo jednoglasno smo usvojili Deklaraciju o Ukrajini, samo dan nakon ruske agresije.
Odaslali smo tada pravovremenu i snažnu političku poruku osude ruske agresije i potvrdili našu potporu suverenitetu, teritorijalnom integritetu i neovisnosti Ukrajine.
U demonstraciji naše potpore napravili smo, osam mjeseci kasnije, još jedan važan parlamentarni iskorak – i to s izrazito jakim globalnim odjekom:
U Zagrebu smo 25. listopada, zajedno s ukrajinskom Vrhovnom Radom, inaugurirali parlamentarnu dimenziju Međunarodne krimske platforme, održavanjem njena Prvog parlamentarnog summita.
Iz Hrvatske su tada poslane poruke širokog jedinstva u potpori Ukrajini i ukrajinskom narodu te osudi ruske agresije. Uz Zajedničku deklaraciju sa summita stalo je više od 40 država.
Summit nam je pružio priliku i za osvješćivanje mnogih frapantnih sličnosti ruskih agresorskih, političko-vojnih obrazaca i propagandnih narativa s onim velikosrpskima iz devedesetih godina prošlog stoljeća.
Surova ruska agresija na Ukrajinu označila je početak geopolitičkih i geoekonomskih mijena na čije se mnogostruke posljedice svijet i godinu dana kasnije još uvijek prilagođava.
Promatrajući aktualne fenomene poput pandemija, klimatskih promjena, razornih potresa, ratova i posljedičnih kriza (energetske, prehrambene, inflatorne) - čini se kako je upravo globalna neizvjesnost naša nova izvjesnost.
Zato treba ulagati dodatne napore u obrani naših temeljnih vrijednosti: slobode, mira, demokracije, vladavine prava, zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Istovremeno, naše institucije moramo učiniti snažnijima i otpornijima na moguće nove izazove u budućnosti.
Drage kolegice i kolege,
Sjetit ćete se, samo dan nakon summita Krimske platforme emotivnim nam se govorom u Saboru obratio predsjednik Vrhovne Rade Ukrajine, Ruslan Stefančuk.
Teško su nas mogle ostaviti ravnodušnima njegove usporedbe zvona ukrajinskih razorenih gradova heroja poput Mariupolja, Irpinja, Buče s našim Vukovarom, Lipikom, Dubrovnikom.
Njegove su riječi ovdje bile popraćene jakim emocijama i snažnim pljeskom odobravanja.
I danas ćemo u Saboru imati goste iz Ukrajine: skupinu djece koja u Hrvatskoj borave u sklopu projekta „Sigurniji zajedno“.
Projekt je to Udruge „Hrvatska pomaže“ financiran kroz razvojnu i humanitarnu pomoć Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Drago mi je što će im boravak u našoj domovini omogućiti barem kratki predah od ratne svakodnevice.
Poštovane dame i gospodo zastupnici,
Osobno ću, vjerujem poput većine vas, i 25. veljače i 25. listopada pamtiti kao dane kada je Hrvatski sabor demonstrirao iznimnu političku zrelost.
Volio bih da to mogu reći i za 16. prosinca prošle godine. Ipak, ostaje gorak okus što tada ovdje nismo postigli dovoljnu većinu i pridružili se brojnim državama članicama Europske unije u sudjelovanju u Misiji za vojnu pomoć za potporu Ukrajini.
No, svatko od nas odlučuje u skladu s vlastitom savješću. I nosi se s posljedicama osobnih odluka.
Ishod tadašnjeg glasovanja naše ukrajinske prijatelje jest iznenadio. Ali nije poljuljao njihovo povjerenje u multidimenzionalnu potporu hrvatske države: od političko-diplomatske, do humanitarne, financijske, vojne i tehničke.
Na kraju, želim jasno kazati kako ukrajinski narod može računati na našu trajnu solidarnost i nastavak snažne podrške u njihovoj pravednoj borbi za slobodu. Bez posustajanja.
Činit ćemo to u svim segmentima gdje možemo pomoći, dok god bude potrebno. Do konačne pobjede.
Jer mi ukrajinsku borbu zaista dobro razumijemo. To nije floskula nego činjenica. Zato su Hrvati dužni biti uz Ukrajince. I ostati na istoj, ispravnoj strani povijesti.
Pozivam Vas sada da minutom šutnje odamo počast svim poginulima za slobodu Ukrajine.
Neka im je vječna slava.“.