Zagreb – Okruglim stolom s temom „NAPAD nakon NAPADA: kako pružiti podršku žrtvama seksualnog nasilja“, kao i zajedničkim fotografiranjem zastupnica i zastupnika te službenica i službenika u traperu, Hrvatski sabor pridružio se u srijedu obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv okrivljavanja žrtava seksualnog nasilja – Denim Day.
Uz organizatoricu okruglog stola, potpredsjednicu Hrvatskoga sabora Sabinu Glasovac, u suorganizaciji sudjelovali su saborski Odbor za ravnopravnost spolova, neprofitna organizacija civilnog društva Ženska soba i magazin Story. Ovogodišnji okrugli stol bio je posvećen pitanju podrške osobama koje su preživjele seksualno nasilje, s posebnim naglaskom na sekundarnu viktimizaciju – „napad nakon napada“, koji žrtve prečesto doživljavaju kroz nepovjerenje, dugotrajne postupke, nedostatak podrške i institucionalne propuste.
Potpredsjednica Hrvatskoga sabora Sabina Glasovac upozorila je kako sekundarna viktimizacija nije apstraktni pojam, nego iskustvo previše žena koje nakon preživljenog nasilja moraju voditi novu borbu, ovaj put sa sustavom, zbog kroničnog nedostatka specijalizirane podrške žrtvama.
–Na jedno prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih. Od prijave do pravomoćne presude u prosjeku prođe 41 mjesec, a u gotovo 80 posto slučajeva kazne ostaju pri donjoj granici zakonskih sankcija. To nisu samo podaci, to su ozbiljna upozorenja da podrška žrtvama mora biti snažnija, dostupnija i sustavnija. Podrška nije dodatak sustavu – ona je test sustava, istaknula je Glasovac. Naglasila je i važnost zakonodavnih iskoraka, uključujući izmjene Kaznenog zakona vezane uz seksualno uznemiravanje, progon po službenoj dužnosti, zaštitu od neovlaštenog dijeljenja intimnih sadržaja te redefiniranje silovanja kroz koncept pristanka, ali i potrebu daljnjeg razvoja specijaliziranih službi podrške.
Izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Vesna Bedeković pozdravila je prisutne u ime predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića te istaknula kako Denim Day ostaje snažni međunarodni simbol otpora okrivljavanju žrtava. –Trebamo stvarati kulturu u kojoj za bilo koji oblik nasilja, a posebno seksualnog nasilja, nema opravdanja, naglasila je Bedeković te dodala kako je svakog dana svim ženama, koje su doživjele i preživjele seksualno nasilje, potrebno odaslati ohrabrenje da prijave počinitelja te da imaju pravo na razumijevanje društva i pravo na potporu svih institucija.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić istaknula je kako se i Odbor za ravnopravnost spolova često susreće s iskustvima žena koje se suočavaju sa sekundarnom viktimizacijom na način da ih se poziva da iznova prepričavaju svoju preživljenu traumu i suočavaju s pitanjima poput: „Što si nosila na sebi? Zašto si tamo bila?“
–Žrtva nikada nije kriva za seksualno nasilje i nijedna žrtva ne bi smjela prolaziti oporavak sama, nastavila je Lugarić. Također se osvrnula i na nedavno razotkrivanje globalne online „akademije za silovanje“ gdje muškarci jedni druge potiču na stravična zlodjela, dijele savjete kako dozirati lijekove, tekućine za spavanje i brisanje sjećanja u svrhu silovanja. Potpredsjednica Glasovac, nadovezavši se na novinarsku istragu koja je razotkrila skriveni svijet internetskih platformi, naglasila je važnost medija u borbi protiv seksualnog nasilja, a brend menadžerica magazina Story Marina Živković potvrdila je važnost javnih kampanja u senzibilizaciji društva te je prisutnima prezentirala pet godina društveno odgovornog projekta magazina Story kroz suradnju i sinergiju medija, civilnog sektora i politike.
Koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula upozorila kako je seksualno nasilje široko rasprostranjen i sustavno podcijenjen društveni problem. –Broj prijava seksualnog nasilja samo je vrh ledenog brijega, većina žrtava nikada ne prijavi ono što je preživjela. U Hrvatskoj i dalje nemamo sustav koji žrtvama seksualnog nasilja osigurava specijaliziranu, pravodobnu i lako dostupnu pomoć i podršku. Bez specijaliziranih usluga, žrtve ostaju same, a bez podrške, nasilje se još rjeđe prijavljuje. Ženska soba je izradila četiri cilja za sprječavanje sekundarne viktimizacije žrtava: razvoj i jačanje kapaciteta specijaliziranih organizacija za podršku žrtvama seksualnog nasilja (krizni centri), provođenje nužnih zakonskih izmjena u svrhu osnivanja centara za upućivanje žrtava seksualnog nasilja u Hrvatskoj, osnivanje centara za upućivanje žrtava seksualnog nasilja pri bolnicama u Hrvatskoj te razvoj kombiniranog modela podrške žrtvama seksualnog nasilja u Hrvatskoj. –Hrvatska ima jasne obaveze koje proizlaze iz međunarodnih dokumenata. Pitanje je, imamo li političku volju da ih provedemo, istaknula je Mamula.
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević ukazao je na naročito problematične aspekte iz perspektive Ureda pravobraniteljice. Istaknuo je kako je broj zaprimljenih prijava za seksualno nasilje u porastu, najveći u posljednjih 10 godina. –Povećan je broj kaznenog djela silovanja za 20 posto u 2025. godini, istaknuo je Kevešević te nadodao kako je to jasan pokazatelj da bismo trebali preispitati sve aspekte prevencije. –Pedeset i osam silovanja pretrpljeno je od strane bliske osobe, što znači da dom nije nužno sigurno mjesto od seksualnog nasilja, a na godišnjoj razini imamo 5 tisuća silovanja, iznio je Kevešević i dodao kako se kroz ponašanje žrtve još uvijek dokazuje njezin pristanak te je iznimno važno da tijela kaznenog progona prepoznaju te konstrukte kao lažne kako bi spriječili dodatnu viktimizaciju žrtava. Ured pravobraniteljice naglašava kako su kazne počiniteljima preblage pa su tako za 2023. i 2024. godinu 37 posto presuda uvjetno izrečene presude i rad za opće dobro.
Voditeljica Službe u Sektoru za razvoj socijalnih politika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Sandra Batlak predstavila je mjere i aktivnosti Ministarstva usmjerene podršci žrtvama seksualnog nasilja s naglaskom na uspostavu mreže specijaliziranih servisa za rad sa svim žrtvama seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja. –Izrađena je analiza postojećeg stanja na temelju 180 upitnika, a rezultati ukazuju na nužnost uspostave mreže. Priprema se i dokumentacija uvažavajući GREVIO preporuke za uspostavu mreže koja će biti uspostavljena u najskorijem vremenu, istaknula je Batlak, dodavši kako je u pripremi i provođenje medijske kampanje i niza edukacija stručnjaka za potporu žrtvama seksualnog nasilja. –Jedna od tema je i rad s traumom, a u postupku smo izrade dokumentacije javne nabave, završila je Batlak svoje izlaganje.
Marijana Pavlić iz Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva naglasila je važnost dostupnosti zdravstvene i psihosocijalne podrške. –Kada je riječ o prijavljivanju nasilja, zdravstveni radnici obvezni su postupati po zakonskim obvezama, a Ministarstvo planira organizirati i dodatne edukacije zdravstvenih radnika za žrtve seksualnog nasilja, rekla je Pavlić.
Mara Gerovac, policijska službenica za krvne i seksualne delikte iz Ministarstva unutarnjih poslova, naglasila je kako je u posljednjih desetak godina vidljiv napredak u eliminaciji predrasuda u zaprimanju prijava i kriminalističkom istraživanju, što je veoma važno zbog kvalitete vođenja postupka.
Na okruglom stolu, na kojemu su sudjelovale izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević, voditeljica Službe u Sektoru za razvoj socijalnih politika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Sandra Batlak, specijalistica iz Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Marijana Pavlić, policijska službenica za krvne i seksualne delikte iz Ministarstva unutarnjih poslova Mara Gerovac, koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula i predstavnica magazina Story Marina Živković, razgovaralo se o zakonodavnom okviru, kaznenoj politici, specijaliziranim oblicima pomoći žrtvama te nužnosti razvoja dostupnog i održivog sustava podrške.
Okruglom stolu pridružile su se brojne zastupnice i zastupnici kao i predstavnice organizacija civilnog društva, studentice te predstavnici medija.
Nakon okruglog stola uslijedilo je tradicionalno zajedničko fotografiranje zastupnica i zastupnika te službenica i službenika Hrvatskoga sabora u traperu u znak podrške žrtvama i poruci da „napad nakon napada“ ne smije biti iskustvo nijedne osobe koja je preživjela seksualno nasilje.