8th term of the Croatian Parliament (28 December 2015 - 14 October 2016)

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 5. sjednici održanoj 5. svibnja  2016. razmotrio je Izvješće o provedbi Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2016. godine

Odbor je raspravio Izvješće u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je zakonodavni okvir za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom. Izvijestio je da Državni ured za upravljanje državnom imovinom drugu godinu za redom izrađuje Izvješće o provedbi plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Izvješćem su obuhvaćene mjere i aktivnosti Državnog ureda na planu upravljanja trgovačkim društvima od strateškog interesa, o provedbi zadaća vezanih uz dovršetak privatizacije, restrukturiranja i upravljanja trgovačkim društvima, o provedbi plana upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu RH i drugim postupcima iz nadležnosti Ureda.

U raspravi su članovi Odbora od predstavnika predlagatelja zatražili očitovanje o poduzetim radnjama u  svezi s nekretninom koja se nalazi u Preradovićevoj ulici br. 23 u Zagrebu, a koju je Vlada Republike Hrvatske odlukom od 10. rujna 2015. godine odlučila darovati Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta. 
Predstavnik predlagatelja obvezao se dostaviti pisano očitovanje Odboru za pravosuđe u roku od 8 dana.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe  je  sa četiri  (4) glasova „za“, jednim (1) glasom „protiv“ i dva (2) „suzdržana“ glasa predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Ne prihvaća se  Izvješće o provedbi Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2015.                                                  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Arsena Bauka.

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 21. travnja  2016. razmotrio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2015. godinu i Sažetak Izvješća pučke pravobraniteljice za 2015. godinu., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 31. ožujka 2016. godine. Odbor je izvješće  raspravio u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela sukladno djelokrugu Odbora za pravosuđe.

U uvodnom izlaganju pučka pravobraniteljica istaknula je da predmetno izvješće sadrži analizu i ocjenu stanja ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, kao i preporuke za otklanjanje sustavnih nedostataka. Izvijestila je da je tijekom 2015. godine zaprimljen rekordan broj 4. 655 predmeta, od čega se  475 pritužbi odnosi na  područje pravosuđa. U strukturi pritužbi iz područja pravosuđa njih 239 odnosilo se na rad sudova, podnositelji iskazuju nezadovoljstvo sudskim odlukama (114), pritužuju se na dugotrajnost (66), prigovaraju na ponašanja sudaca i zloporabu položaja (37), pritužuju se na obavljanje sudske uprave (22). Nadalje, građani u pritužbama iskazuju nepovjerenje u pravednost, zakonitost donesenih odluka, učinkovitost pravosuđa u cjelini. Iz pritužbi na rad Državnog odvjetništva Republike Hrvatske proizlazi da odvjetništvo ne odgovara na predstavke građana niti daje odgovore o stanju predmeta. Osim pravosuđa kritike građana prisutne su i u području javne uprave.

Pučka pravobraniteljica zalaže se za veću promociju besplatne pravne pomoći, kako bi se najpotrebitijim građanima osigurala jednakost pred zakonom i pravo na pristup sudovima i javnopravnim tijelima. S tim u vezi govorila je o poteškoćama u dodjeli proračunskih sredstava za primarnu pravnu pomoć, te o potrebi kontinuirane edukacije službenika zaposlenih  u uredima državne uprave. Naglasila je da će područje povrede prava žrtava i svjedoka u kaznenim postupcima biti područje od posebnog interesa pučke pravobraniteljice  Tijekom 2015. godine bilježi se porast broja predmeta vezanih uz diskriminaciju, pučka pravobraniteljica se zalaže za uspostavu učinkovitijeg sustava za suzbijanje diskriminacije, veću informiranost svih sudionika o zakonodavnom i institucionalnom okviru za zaštitu od diskriminacije, za podizanje razine svijesti o pojavama diskriminacije, za prepoznavanje situacija i slučajeva diskriminacije. Obrazlažući provedbu Nacionalnog preventivnog mehanizma izvijestila je da je tijekom 2015. godine zaprimljena 191 pritužba zatvorenika, osoba s duševnim smetnjama, osoba koje su se zatekle u policijskim postajama, prihvatilištu za tražitelje azila i Prihvatnom centru za strance. U okviru Nacionalnog preventivnog mehanizma provedena su 72 obilaska,  kojima su  obuhvaćeni zatvorski i policijski sustav, mjesta pogođena izbjegličkom krizom te domovi za starije i nemoćne osobe. Pučka pravobraniteljica iznijela je da su dugogodišnji problemi u zatvorskom sustavu poboljšani u  pogledu uvjeta smještaja,te da se bilježi smanjenje napučenosti. Zatvorenici se uglavnom pritužuju na zdravstvenu zaštitu, koju je prema mišljenju pravobraniteljice potrebno izdvojiti i integrirati u sustav javnog zdravstva, istovremeno se smanjio broj pritužbi  zatvorenika na uvjete smještaja.
 
U raspravi su članovi podržali Izvješće o radu pučke pravobraniteljice za 2015. godinu. Članovi Odbora u pojedinačnoj raspravi iznijeli su da je pučka pravobraniteljica dobro opisala stanje na stranici 6. sažetka Izvješća u dijelu postupanja policijskih službenika. Iz izvješća proizlazi kako nedostatak građanskog nadzora nad radom policije povećava trend rasta predmeta, dok istodobno brojni predmeti odlaze u zastaru. Iskazano je nesuglasje  s ocjenom pučke pravobraniteljice u dijelu da je unutarnji nadzor MUP-a u manje od 10/% riješenih pritužbi, utvrdio njihovu utemeljenost ili djelomičnu utemeljenost, iako i taj podatak govori da unutarnja kontrola ne obavlja dobro svoj posao, te da su u segmentu unutarnjeg nadzora potrebne promjene. Istaknuto je da zabrinjavaju pritužbe starijih osoba na postupanje policije, stoga bi način postupanja policijskih službenika trebalo standardizirati. Predlaže se pučkoj pravobraniteljica da Ministarstvu unutarnjih poslova pošalje Izvješće o radu za 2015. godinu.

Nadalje, istaknuto je da  broj pritužbi u području pravosuđa govori o tome što građani misle o pravosuđu kako kroz pritužbe na rad sudova, tako i na rad Državnog odvjetništva RH i USKOK-a. Mišljenje je da izvješće treba potkrijepiti konkretnim primjerima, posebno kada se prijavljuje korupcija u pravosuđu ili zlouporaba položaja pravosudnih dužnosnika. Pučkoj pravobraniteljici postavljen je upit o tome kakve su ovlasti pučke pravobraniteljice u postupanju po predstavkama građana  i što je pučka pravobraniteljica poduzimala u konkretnim predmetima.

Također, izraženo je nezadovoljstvo radom pravosuđa osobito tijela otkrivanja kaznenih djela i tijela kaznenog progona  koja ne postupaju po kaznenim prijavama za ratne zločine a nadležna državna odvjetništva ne obavještavaju prijavitelje o poduzetim radnjama. Kao primjer, iznesen je slučaj preminulog branitelja I. Š. iz Pačetina opisujući ponašanje policije i nadležnog državnog odvjetništva u Vukovaru iznijeto je da su u konkretnome slučaju postupanja usmjerena prikrivanju kažnjivog djela počinjenog iz mržnje. Na sjednici je puštena snimka u kojoj je I. Š. iz svog bolničkog kreveta, pred prisutnim i imenovanim svjedocima, iskazivao o bitnim okolnostima slučaja. U navedenoj snimci I. Š. je opisao kako su mu pristupili pripadnici MUP-a te kako su prebojali fasadu na njegovoj obiteljskoj kući na mjestu na kojemu su stajala dva grafita (dva križa na kojima su polja ispunjena sa četiri ćirilična slova „S“). Dodatno su pojašnjene okolnosti ovog slučaja kako je I. Š. od nadležnog državnog odvjetništva prethodno prekršajno prijavljen da je na svojoj vlastitoj kući iscrtao spomenute grafite i time počinio prekršaj protiv javnog reda i mira.     

Odgovarajući na postavljeni upit pučka pravobraniteljica izvijestila je da Ured nema procesnu  ovlast za utvrđivanje zloporabe položaja niti korupcije u sudstvu.  
  
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe  jednoglasno je  sa devet  (9) glasova „za“  odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeći zaključak

  Prihvaća se Izvješće pučke pravobraniteljice za 2015. godinu i Sažetak Izvješća pučke pravobraniteljice za 2015. godinu. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Arsena Bauka.

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 13. travnja 2016. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o kaznenom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a  aktom od 11. veljače 2016. godine.  

Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/16-12/06, Urbroj: 50301-09/09-16-10 od 16. ožujka 2016., u kojem se između ostaloga navodi kako je Ministarstvo pravosuđa izradilo Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku a koji sadrži i prijedlog izmjene instituta jamstva,  koji će uskoro uputiti u zakonodavnu proceduru. Zbog toga je Vlada RH  mišljenja da ne bi bilo oportuno Zakon o kaznenom postupku mijenjati dva puta u kratkom roku.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja zastupnik Orsat Miljenić istaknuo je da se predmetnim aktom predlaže ograničiti mogućnost primjene jamstva samo na slučaj kada je istražni zatvor protiv okrivljenika određen radi opasnosti od bijega. Poticaj za izmjenu Zakona bila su pravna stajališta koja je Ustavni sud RH  izrazio u odluci br. US-III-1451/2015 od 9. travnja  2015., iz kojih jasno proizlazi da jamstvo više nije učinkovita mjera kojom bi se mogla ostvariti ista svrha kao i istražnim zatvorom kada je on određen zbog postojanja opasnosti ometanja kaznenog postupka ili ponavljanja kaznenog djela. Rukovodeći se pravnom snagom odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, kao i činjenicom da su sudovi dužni poštivati pravna stajališta iz odluke kada odlučuju u konkretnim predmetima, predlagatelj je stajališta kako će predložena izmjena otkloniti posljedice koje odluka može izazvati kako u pogledu prava okrivljenika da se brani sa slobode uz određivanje jamčevine, tako i u odnosu na javne interese kaznenog progona u cjelini. Ograničavanje primjene mjere jamstva samo na slučaj određivanja istražnog zatvora zbog opasnosti od bijega okrivljenika, ne i za ostale istražnozatvorske osnove, prema mišljenju predlagatelja jest prihvatljiv rezultat stajališta Ustavnog suda RH, osim toga slična rješenja poznaju brojna europska zakonodavstva.

U raspravi o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o kaznenom postupku iznijeta su dva oprečna mišljenja.

Jedno je da se Vlada Republike Hrvatske u dostavljenom mišljenju nije očitovala o meritumu prijedloga. Smatraju da se postojećim uređenjem jamstva na neki način imućniji građani stavljaju u prednost pred ostalima, podsjećaju da se institut jamstva u našem kaznenom zakonodavstvu mijenjao, te da bi buduća uređenja trebala odgovarati temeljnim ciljevima jamstva.

Drugo mišljenje iznijeto u raspravi jest da treba podržati očitovanje Vlade RH, da učestale izmjene zakone nisu dobre, osim toga smatraju da pojedinačna odluka Ustavnog suda RH ne znači uspostavljanje standarda za buduće slučajeve.

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa 4 (četiri ) glasa „za“,  2 (dva) glasa  „protiv“ i 1 (jednim) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak

 Ne prihvaća se  Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o kaznenom postupku

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Arsena Bauka.

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 13. travnja  2016. razmotrio je Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila povjerenica za informiranje aktom od 29. ožujka 2015. godine. Odbor je proveo glasovanje o Izvješću na 4. sjednici Odbora održanoj 21. travnja 2016. godine.  

Odbor je raspravio Izvješće u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.

U uvodnom izlaganju povjerenica za informiranje o Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2015. godinu istaknula je da Povjerenik za informiranje prati provedbu Zakona kojim se osigurava zaštita, praćenje i promicanje prava građana na pristup informacijama. Naglasila je da se u  prikupljanju podataka za izradu izvješća  koriste godišnja izvješća koja tijela javne vlasti dostavljaju povjereniku, izvješća tijela koja su zadužena za pojedine aspekte, statistički podaci iz vlastitoga rada. Izvijestila je da sukladno Popisu tijela javne vlasti, izvješće o provedbi Zakona za 2015. godinu dostavilo je 4.539 ili 76,41% od 5.940 evidentiranih tijela javne vlasti, dok 1.401 tijelo javne vlasti nije ispunilo svoju zakonsku obvezu. Tijekom 2015. godine bilježi se blagi trend smanjenja žalbenih predmeta, a zaprimljeno je i 211 predstavki. U 2015. godini ostvarene su pretpostavke za provedbu inspekcijskog nadzora, u provedenim nadzorima izrečene su 104 mjere. Prati se i realizira provedba savjetovanja sa zainteresiranom javnošću kroz analitički prikaz provedbe savjetovanja.

Naglasila je da važan segment djelovanja povjerenika predstavlja aktivno promicanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, tijekom 2015. godine održano je dvostruko više edukacija u odnosu na raniju godinu, nastavljena je međuinstitucionalna suradnja u održavanju edukacijskih aktivnosti. Posebno je istaknula važnost provedenih edukacija u segmentu pravosuđa, u predmetima pristupa informacijama sudbenoj interes je bio usmjeren na imenovanja i napredovanja sudaca, imovinske kartice sudaca, te javnu objavu imovinskih kartica. 

Pored edukacijskih i promotivnih aktivnosti i kontinuirane suradnje s tijelima i udrugama, tijekom 2015. godine Povjerenik za informiranje odgovorio je na velik broj upita građana.

Ocjena je povjerenice da se stanje u pogledu transparentnosti i otvorenosti tijela javne vlasti postupno poboljšava, kako u jačanju objave informacija, tako i kvalitete postupanja po zahtjevima korisnika.

U raspravi su članovi Odbora iznoseći primjere iz djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave govorili o važnosti dobre komunikacije, pravilnog  podnošenja zahtjeva za pristup informacijama, kao i važnosti uređenja ostvarivanja pristupa dokumentima vijećnika predstavničkih tijela. Članovi Odbora pozitivno su se očitovali na zapošljavanje inspektora radi provedbe inspekcijskog nadzora, s tim u vezi postavili su pitanje postojanja plana nadzora inspektora.

Odgovarajući na postavljeni upit povjerenica za informiranje istaknula je da provedbi nadzora prethodi slanje upitnika.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je  sa  sedam (7) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka

Prihvaća se Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2015. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio   predsjednika Odbora, gospodina Arsena Bauka.

PREDSJEDNIK ODBORA

Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 2. sjednici Odbora održanoj 26. veljače 2016. godine temeljem članka 81. stavka 1. podstavka 7. Poslovnika utvrdio je Prijedlog odluke o imenovanju članova Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika.

Članovima Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika VII. saziva Hrvatskoga sabora zastupniku Josipu Leki i zastupniku Davorinu Mlakaru, sukladno članku 10. stavak 1. a u svezi s stavkom 5. istog članka Poslovnika Hrvatskoga sabora (“Narodne novine” broj 81/13), zastupnički mandat prestao s danom 28. prosinca 2015. godine. Predsjednik Državnog sudbenog vijeća donio je odluke broj: OU-13/16-1 i Ou-13/16-2 od 15. veljače 2016. o prestanku dužnosti člana Državnog sudbenog vijeća zastupnicima Josipu Leki i Davorinu Mlakaru.

Temeljem članka 81. stavka 1. podstavka 7. Poslovnika Hrvatskoga sabora predsjednik Odbora za pravosuđe dopisom Klasa: 021-13/16-08/03, Urbroj: 6521-9-16-02 od 16. veljače zatražio je od Klubova zastupnika Hrvatskoga sabora da predlože kandidate za članove Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika.

Člankom 35. Zakona o državnom sudbenom vijeću (“Narodne novine” broj:116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13 i 82/15), uređeno je da dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz reda svojih zastupnika od kojih je jedan iz reda oporbe.

Dopisom Klasa: 021-13/16-08/03, Urbroj: 6521-9-16-03 od 24. veljače 2016. godine Klub zastupnika SDP-a predložio je za člana Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika Hrvatskoga sabora zastupnika Orsata Miljenića.

Dopisom Klasa:021-13/16-08/03, Urbroj:6521-9-16-04 od 26. veljače 2016. godine Klub zastupnika HDZ-a predložio je za člana Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika Hrvatskoga sabora zastupnika Davorina Mlakara.

Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “za” utvrdio Prijedlog odluke o imenovanju članova Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika, koji podnosi Hrvatskom saboru.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Arsena Bauka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 2. sjednici Odbora održanoj 26. veljače 2016. godine temeljem članka 81. stavka 1. podstavka 8. Poslovnika utvrdio je Prijedlog odluke o imenovanju članova Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika.

Članovima Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika VII. saziva Hrvatskoga sabora zastupnici Ingrid Antičević Marinović i zastupniku Davoru Miličeviću, sukladno članku 10. stavak 1. a u svezi s stavkom 5. istog članka Poslovnika Hrvatskoga sabora (“Narodne novine” broj 81/13), zastupnički mandat prestao s danom 28. prosinca 2015. godine. Predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća vijeća donio je odluke broj: DOV-9/2016 od 11. siječnja 2016. o prestanku dužnosti člana Državnoodvjetničkog vijeća zastupnici Ingrid Antičević Marinović i zastupniku Davoru Miličeviću.

Temeljem članka 81. stavka 1. podstavka 8. Poslovnika Hrvatskoga sabora predsjednik Odbora za pravosuđe dopisom Klasa: 021-13/16-06/02, Urbroj: 6521-9-16-02 od 16. veljače 2016. godine zatražio je od Klubova zastupnika Hrvatskoga sabora da predlože kandidate za članove Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika.

Člankom 144.f stavkom 3. i člankom 145.o Zakona o državnom odvjetništvu (“Narodne novine” broj: 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15 i 82/15), uređeno je da dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz reda svojih zastupnika od kojih je jedan iz reda oporbe.

Dopisom Klasa: 021-13/16-08/03, Urbroj: 6521-9-16-03 od 24. veljače 2016. godine Klub zastupnika SDP-a predložio je za člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika Hrvatskoga sabora zastupnika Josipa Leku.

Dopisom Klasa; 021-13/16-06/02, Urbroj:6521-9-16-02 od 26. veljače 2016. godine Klub zastupnika HDZ-a predložio je za člana Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika Hrvatskoga sabora zastupnika Dražena Bošnjakovića.

Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova “za” utvrdio Prijedlog odluke o imenovanju članova Državnoodvjetničkog vijeća iz reda zastupnika, koji podnosi Hrvatskom saboru.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio gospodina Arsena Bauka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 17. veljače  2016. razmotrio je Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, aktom od 29. svibnja 2015. godine.  

Odbor je Izvješće sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
 
U uvodnom izlaganju predsjednica Povjerenstva istaknula je kako je Povjerenstvo tijekom 2014. godine održalo 42 sjednice, donijelo 117 odluka o pokretanju postupka, 98 konačnih odluka u predmetima utvrđivanja sukoba interesa ili povrede Zakona, sveukupno je izreklo sankcija u iznosu 481. 000,oo kn, dalo 122 obrazložena mišljenja i 37 obrazloženih očitovanja. Također, Povjerenstvo je donijelo 35  odluka o nepokretanju postupka protiv dužnosnika, te 109 zaključaka i obavijesti podnositeljima prijava. 

Izvijestila je o realizaciji projekta informatizacije kojim je Povjerenstvu osiguran prijenos vlasništva nad programskim rješenjima. Radi primjene Zakona uspostavlja se elektronički obrazac izvješća o imovinskom stanju dužnosnika, ustrojava Registar dužnosnika. Registar dužnosnika osim propisane zakonske obveze je i mjera iz Akcijskog plana uz nacionalnu Strategiju suzbijanja korupcije. Uspostavljeni informatički program razvijat će se kroz posebne informatičke programe putem kojih će se uspoređivati podaci iz podnesenih izvješća o imovinskom stanju dužnosnika sa podacima s kojima raspolažu druga državna tijela.

Obrazlažući postupak pred Povjerenstvom predsjednica je istaknula da postojeći zakonodavni okvir nije dostatan za provođenje postupaka iz nadležnosti Povjerenstva. Ukazala je na činjenicu da Hrvatski sabor nije dostavio popis osoba obnašatelja dužnosti koje imenuje kao dužnosnike, nepostupanje Hrvatskoga sabora nametnulo je pitanje dosega primjene Zakona. Ocjenu ispravnosti postupanja Povjerenstva u postupcima utvrđivanja sukoba interesa obnašatelja javnih dužnosti bez da su upozoreni kako se i na njih odnosi Zakon imat će pravna praksa upravnih sudova. U pojedinim pitanjima primjene Zakona Povjerenstvo je postupalo na način da je uzimalo ovlast tumačenja Zakona. Predsjednica je naglasila da u provođenju postupaka iz nadležnosti Povjerenstva nisu jasno propisani rokovi postupanja, zalaže se za buduće normativno rješenje kojim bi se uredilo da povrede Zakona dužnosnik može počiniti u razdoblju od 12 mjeseci od dana prestanka obnašanja javne dužnosti.
Predsjednica je također istaknula da pokretanje postupaka sukoba interesa ili povrede etičkih načela u obnašanju javnih dužnosti u kojima nije došlo do povrede neke od odredbi Zakona, predstavlja nadogradnju razvoja prakse u radu Povjerenstva. 

U dijelu međunarodne suradnje u području sprječavanja sukoba interesa predsjednica je podsjetila na preporuke GRECO-a o donošenju etičkog kodeksa zastupnika u Hrvatskom saboru.
     
Članovi Odbora u raspravi su podržali rad Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Posebice su pohvalili praksu objavljivanja mišljenja i odluka Povjerenstva u pojedinim slučajevima te istaknuli korisnost takve prakse čime se doprinosi predvidljivosti postupanja Povjerenstva u sličnim situacijama koje nastanu u primjeni Zakona o sprječavanju sukoba interesa (dalje: Zakon). Naglasili su, međutim, kako postoji objektivni problem različitog medijskog praćenja i tretmana pojedinačnih predmeta u kojima odlučuje povjerenstvo pri čemu  vrlo često u prvi plan dolaze predmeti razmjerno male važnosti.

U odnosu na probleme u primjeni Zakona s kojima se susreće Povjerenstvo članovi Odbora pohvalili su praksu koju Povjerenstvo primjenjuje kada mijenja svoja pravna shvaćanja o određenim vrstama predmeta pri čemu Povjerenstvo obveznike Zakona unaprijed obavještava o promjeni svojeg pravnog shvaćanja pozivajući ih da svoje ponašanje prilagode izmijenjenom pravnom shvaćanju. Time je Povjerenstvo prihvatilo doktrinu

Ustavnog suda Republike Hrvatske prema kojoj presude (sudova) „ne bi smjele biti rezultat »zakašnjelog razvitka« sudske prakse pri »objektivnom određivanju sadržaja, smisla i dosega«“ pravnih normi (primjerice, Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-5807/2010 od 25. travnja 2013, Nar. nov. br. 57/13., t. 24.3.).

Odbor je ukazao i na problem zakonske definicije i određenja sadržaja pojma javne dužnosti te samim time i kruga dužnosnika koji su obuhvaćeni Zakonom (primjerice, čelnici sportskih saveza, vatrogasnih zajednica, Crvenog križa i sl.).
U raspravi o Izvješću postavljeno je i pitanje pravnog temelja tumačenja Povjerenstva po kojemu „su dužnosnici dužni podnijeti izvješće o imovinskom stanju i povodom proteka roka od 12 mjeseci od dana prestanka obnašanja javne dužnosti“, a koje se pojavljuje u kontekstu

Zakonom propisanog trajanja obveza i ograničenja nakon prestanka obavljanja dužnosti.
Predloženo je i daljnje unaprjeđenje u radu Povjerenstva i to posebice u području prikupljanja podataka o dužnosnicima tako da se Povjerenstvu omogući da u najvećoj mjeri samostalno prikuplja podatke iz relevantnih baza podataka.

Uvažavajući zakonsku obvezu Povjerenstva da objavljuje svoje odluke kao i potrebu transparentnosti u radu Povjerenstva, Odbor je problematizirao objavu odluka o nepokretanju postupka koje privlače pozornost javnosti premda je tim odlukama zapravo utvrđeno da se nisu ispunile pretpostavke za pokretanje postupka.

Pojedini članovi Odbora problematizirali su ovlast Povjerenstva za tumačenjem zakona, uzevši da se može zahtijevati od Hrvatskoga sabora da dade autentično tumačenje radi jasnoće pravne norme, i uzevši u obzir činjenicu da zakone u pravilu tumače sudovi. 

Nadalje, članovi Odbora osobito su prepoznali napore u povećanju učinkovitosti rada Povjerenstva i to posebice kroz projekt informatizacije. Članove Odbora zanimali su razlozi za promjenu pružatelja informatičkih usluga, troškovi održavanja novih informatičkih rješenja kao i sustav pohrane podataka o dužnosnicima. Predsjednica Povjerenstva objasnila je potrebu za nabavom opisanih roba i usluga navodeći smanjenje dugoročnih troškova, povećanu mogućnost promjene davatelja usluge, kao i činjenicu da je Povjerenstvo postalo vlasnikom svih programskih rješenja pa samim time i podataka o dužnosnicima koji se čuvaju pohranjeni na dvama vlastitim serverima u Povjerenstvu. U ovome kontekstu istaknula je i inicijativu da se korištenje novog informatičkog sustava omogući i za prikupljanje podataka o pravosudnim dužnosnicima.

Rasprava se nastavila prijedlogom članova Odbora da se preispita nužnost podnošenja imovinskih kartica isključivo elektroničkim putem. No, predsjednica Povjerenstva izrazila je svoju zabrinutost, imajući u vidu poredbena iskustava, da bi omogućavanje podnošenja imovinskih kartica u pisanom obliku taj proces učinilo manje učinkovitim i nesigurnijim te kako bi se poništile uštede postignute razvojem elektroničkog sustava.
Članovi Odbora posebno su ukazali na potrebu da Povjerenstvo postupa s oprezom kada na vlastiti poticaj pokreće i odlučuje u postupcima „zbog povrede načela“ iz čl. 5. Zakona. To stoga kako se rad Povjerenstva ne bi u javnosti tumačio kao političko arbitriranje.

Također, članovi su Odbora ukazali na neka pitanja iz prakse Povjerenstva. Kao osobito sporno pitanje istaknuli su praksu Povjerenstva da u tumačenju odredaba Zakona proširuje primjenu zakona na osobe koje nisu izrijekom naznačene u katalogu dužnosnika iz čl. 3. Zakona. Također, izneseni su slučajevi u kojima su gradonačelnici i općinski načelnici istovremeno članovi u predstavničkim tijelima županija pri čemu je Povjerenstvo zauzelo stav da se dužnosnicima u smislu odredaba Zakona koji već primaju plaću ili naknadu za osnovnu javnu dužnost zabranjuje ostvarivanje prava prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Isto tako, postavljeno je i pitanje o duljini roka za pismeni otpravak i objavu odluka Povjerenstva te primjenjuju li se u tome slučaju pravila Zakona o općem upravnom postupku.           

Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“ predložio Hrvatskom saboru donošenje slijedećeg zaključka

Prihvaća se  Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2014. godinu  
                                              

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio  predsjednika Odbora, gospodina Arsena Bauka.

                                                                                                                        PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                                                Arsen Bauk

Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 1. sjednici održanoj 17. veljače  2016. razmotrio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2016. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. veljače  2016. godine.  

Odbor je Prijedlog sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije ima obvezu preuzimanja pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo. Program za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2016. godinu dokument je koji sadržava obveze koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji. Plan usklađivanja predviđa donošenje 75 zakona tijekom 2016. godine. Naglasila je da važnu ulogu u stvaranju pravne stečevine ima Hrvatski sabor kome se izravno dostavljaju prijedlozi zakonodavnih akata Europske unije, kroz prijedloge za pokretanje postupka provjere poštovanja načela supsidijarnosti i izražena stajališta Republike Hrvatske. Nedostatak Plana usklađivanja zakonodavstva vidi u tome da on ne sadrži navođenje direktiva uz prijedloge akata.

U raspravi su članovi Odbora podržali predloženi plan usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom Europske unije,  ustvrdivši kako je RH i do sada u velikoj mjeri uspješno implementirala pravnu stečevinu. Mišljenja koja su iznijeta ukazuju da je proces usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Republike Hrvatske neupitan i na zadovoljavajućoj razini, ali da je potrebno poboljšati primjenu pravne stečevine osobito u području sudbene vlasti.  

Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“  odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2016. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora, gospodina Arsena Bauka.

                  PREDSJEDNIK ODBORA
        
                           Arsen Bauk