Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 19. listopada 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 192, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. listopada 2021. godine.
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.
Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako
je prema podacima Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo na navedenim područjima pregledano ukupno 49.648 objekata te da su do 20. rujna 2021, građani temeljem Zakona o obnovi podnijeli ukupno 12.346 zahtjeva koji se odnose na 10.281 zgrada.
Predstavnik predlagatelja pojasnio je kako je tijekom zaprimanja i obrade zahtjeva za obnovu uočeno da predmetni zahtjevi nisu mogli sadržavati sve potrebne podatke zbog nesređenih imovinsko-pravnih odnosa te druge poteškoće kao što su pitanja legalnosti oštećenih zgrada te pitanje prebivališta. U cilju otklanjanja postojećih zapreka te ubrzanja obnove ovim će se izmjenama i dopunama urediti se sljedeće: oslobađanje građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove, zbog čega neće više biti potrebno utvrđivati složene imovinsko-pravne odnose koji su znatno usporavali postupak, uvode se posebna pravila za nabave čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova te pravila žalbenog postupka, uvodi se mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, uređuje se pitanje obnove zgrada koje nisu postojeće sukladno posebnim propisima o gradnji, uvodi se predfinanciranje kod isplata novčane pomoći, pojednostavljuje se postupak donošenja odluka o početku obnove kroz neupravni akt, uređuje se djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi.
U raspravi su pojedini članovi Odbora izrazili nezadovoljstvo s dosadašnjim izvještajima o tijeku cjelokupne obnove, podacima i uočenim problemima, kašnjenjem izmjena Programa mjera, definiranjem pojedinih postupaka i aktivnosti obnove podzakonskim a ne zakonskim aktima, micanjem potrebne suglasnosti od strane županija i Grada Zagreba na Program mjera.
Također, iskazano je neslaganje s propisivanjem postupaka javne nabave koji će se urediti donošenjem pravilnika na način da će sadržavati posebna pravila za nabave čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova te je iznesen prijedlog da se isto trebalo urediti zakonom a ne podzakonskim aktom kako bi se smanjila mogućnost zlouporaba te kako se antikoruptivni mehanizmi trebaju propisati zakonskim aktom.
Članovi odbora zatražili su dodatno pojašnjenje procjene fiskalnog učinka Zakona i analizu i detaljan izračun istoga.
Iznesene su primjedbe na postupke obnove višestambenih zgrada vezano uz izgradnju zamjenske zgrade i mogućnosti povećanja korisno tlocrtne površine, prenisko definirane cijene u Programu mjera i na problem obnove zgrada javne namjene koje nisu samo u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Iznesen je prijedlog da se pri obnovi višestambene zgrade o trošku suvlasnika omogući ugradnja lifta, rampe ili drugih elemenata za lakši pristup osoba sa invaliditetom, što je prema predlagatelju i moguće.
Problematizirana je obnova poslovnih prostora u zgradama mješovite namjene ili stambenih jedinica za najam sa jedne strane dok nije predviđena mogućnost obnove pomoćnih objekata kao što su štale i sl.
Članovi odbora pozdravili su brzo zbrinjavanje ljudi koji su nakon potresa ostali bez svojih domova kontejnerima i stanovima za najam.
U raspravi je skrenuta pozornost na mogući problem nužnosti odluke kao akta za pokretanje postupka obnove u urbanim sredinama kod obnove bloka zgrada, posebno ako se u obnovu ide na temelju pojedinačnih zahtjeva te pitanje potrebnih priloga uz Zahtjev.
Izraženo je mišljenje prema kojemu nije cjelovito riješen problem postupanja sa zgradama koje se ne smatraju postojećim te je zatraženo dodatno pojašnjenje članka 10. ovoga Prijedloga.
U raspravi je predložene da se samoobnova potiče na način da se suvlasnicima zgrade omogući kretanje u obnovu i bez odluke ministarstva, a da se rješenjem o obnovi ukoliko ispunjavaju obveze odnosno sve uvjete priznaju troškovi koji bi im bili prihvaćeni i da su čekali odluku Ministarstva.
U raspravi je problematiziran članak 12. prema kojemu vlasnici odnosno suvlasnici zgrade mogu projektirati i izvoditi pojačanje konstrukcije zgrade iznad razine iz Tehničkog propisa ako sami provode obnovu.
Također je iznesen prijedlog da se u Zakonu definira rješavanje problema građevinskog i glomaznog otpada koji će nastati u postupku obnove, te da se isto preciznije razradi u Programu mjera.
Vezano uz članak 19. stavak 6. predloženo je da se hitnost za sve zemljišnoknjižne postupke za nekretnine za koje je doneseno rješenje o obnovi primjeni i na katastar.
Vezano uz članak 38. stavak 2. problematiziran je navedeni postupak brisanja odnosno povlačenja tereta i zabrane raspolaganja po službenoj dužnosti.
U raspravi je vezano uz članak 24. iskazano mišljenje kako su u neravnopravnom položaju zgrade sa upraviteljem koje novčanu pomoć za popravak konstrukcije mogu dobiti prije početka obnove u odnosu na obiteljske kuće koje ista sredstva mogu dobiti samo nakon završene obnove.
Postavljeno je pitanje kako zaštititi suvlasnike koji žele obnovu svojih oštećenih zgrada, a u kojima više od 51% suvlasnika ne želi obnovu jer imaju druge interese.
Zatraženo je pojašnjenje vezano uz članak 15. stavke 4. i 5. te pojašnjenje uloge konzervatorskog odjela odnosno gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode.
U raspravi je podržan predmetni Prijedlog zakona i odredbe prema kojima se ne mogu obnoviti oni objekti koji se ne mogu ni legalizirati.
Također, izneseno je mišljenje prema kojemu je mogućnost da se i bez vlasnika ide u konstrukcijsku obnovu iznimno važno u cilju ubrzanja obnove.
Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (9 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.
PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar