11th term of the Croatian Parliament (16 May 2024)

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 02. srpnja 2024. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o gradnji, prvo čitanje, P.Z. br. 9 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela predlagateljica, Marija Selak Raspudić, aktom od 24. svibnja 2024. godine.  

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Zbog odsustva predlagateljice, uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske obrazložila mišljenje Vlade RH koja je Hrvatskom saboru, aktom od 21. lipnja 2024. predložila, uzimajući u obzir cjelokupan kontekst problematike vezane uz gradnju,  da ne prihvati ovaj Prijedlog izmjena zakona, obzirom da je u tijeku izrada sveobuhvatnog Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji, koji će uz predložene izmjene prekršajnih novčanih kazni, urediti i druga pitanja koja je potrebno izmijeniti u važećem Zakonu, te će uskoro isti ići u proceduru savjetovanja.

U raspravi je, unatoč stajalištu većine članova Odbora kako je potrebno ići u smjeru kvalitetnih sveobuhvatnih izmjena važećeg Zakona o gradnji u koje će se uključiti izmjene i onih članaka koji se odnose na sva otvorena pitanja i probleme u građevinskom sektoru, izneseno i mišljenje kako je potrebno ići odmah i u ove izmjene Zakona i povećati novčane kazne za prekršajne radnje nadzornih inženjera upravo zbog intenzivne obnove i građenja jer se događa da nadzorni inženjeri ugovaraju preveliki broj gradilišta što realno nije moguće kvalitetno nadzirati.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasova „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak

NE PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O GRADNJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 1. sjednici održanoj 18. lipnja 2024. godine, raspravljao je o Izvješću o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za 2023. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 06. lipnja 2024. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja  uvodno je predstavio je predmetno Izvješće  i istaknuo kako je donošenjem novog zakonodavnog okvira u veljači 2023. godine, proces obnove restrukturiran, zakonski, financijski i operativno, čime se ubrzala provedba obnove što se očituje u značajnom povećanju broja donesenih akata, provedenih postupaka nabave i izvođenju radova. Naglasio je kako se išlo na strateški koncept visokog protupotresnog suvremenog standarda i konstrukcijske obnove koji jest nešto sporiji i skuplji, ali dugoročno sigurniji i isplativiji model.

Istaknuto je kako je na dan 31. prosinca 2023. godine obnovljeno ukupno 10.574 privatnih kuća i zgrada. Izgrađeno je 207 kuća i 12 višestambenih zgrada.  Završeno je 114 konstrukcijskih obnova, 10.084 nekonstrukcijskih obnova, te kupnja 8 obiteljskih kuća ili stana umjesto gradnje zamjenske kuće te je uklonjeno 1.367 objekata, a postupak obnove i samoobnove u tijeku je na 1.114 privatnih zgrada i kuća.

Za nekonstrukcijsku obnovu u 2023. godini isplaćeno je ukupno 16.449.115,39 eura novčanih naknada, dok je za konstrukcijsku obnovu isplaćeno ukupno 99.247.031,78 eura, što je 21 puta više od ukupno isplaćenog iznosa u 2022. godini. 

Uz organiziranu obnovu, unaprijedio se i proces samoobnove koji se u kratkom vremenu pokazao iznimno prihvatljivim modelom te je u 2023. godini isplaćeno 125,7 milijuna eura 
novčanih pomoći građanima za obnovu što je pet puta veći iznos od ukupnog ostvarenja od početka obnove do kraja 2022. godine.

Naglašeno je kako se rezultati očituju i u obnovi zgrada javne namjene i infrastrukture za čiju je obnovu osigurano milijarda i tri milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije od čega za zagrebački potres 684 milijuna eura, a za petrinjski potres 319 milijuna eura.  Ugovoreno je 1.310 projekata obnove, a  sva sredstva osigurana iz Fonda u cijelosti su iskorištena.  

Istaknuto je kako se tijekom 2023. dinamika obnove značajno ubrzala, završeni su brojni projekti obnove, ubrzali su se i postupci rješavanja pristiglih zahtjeva za obnovom, kao i isplata novčanih pomoći za obnovu, te kako se uz proces obnove paralelno provode aktivnosti vezane uz stambeno zbrinjavanje  potresom pogođenog stanovništva, te je zamjenski smještaj osiguran kroz 11 modela stambenog zbrinjavanja.

U raspravi su članovi Odbora pohvalili veliki napredak u obnovi zgrada oštećenih potresom, te je isto istaknuto kao primjer izvrsnih rezultata napornoga rada, ne samo u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine nego i na terenu te pružanja pomoći našim sugrađanima čiji su stambeni objekti stradali u potresu.

U raspravi je članica Odbora predložila da se uspostavi bolja i pravovremena koordinacija između Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine sa gradovima na čijim područjima se provodi obnova i gradi, odnosno uspostavi sustavno obavještavanje o statusu predmeta korisnika radi bolje informiranosti sa čijim se mišljenjem dio članova nije složio, istaknuvši pritom da je komunikacija između jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i  Ministarstva  jako dobra.

Također, izraženo je mišljenje kako bi bilo dobro županije obavijestiti o planu nabave projektiranja radova i nadzora sa predviđenim rokovima i potrebnim iznosima sufinanciranja te uspostaviti sustav za praćenje dinamike obnove obiteljskih kuća na području županija na kojima se provodi obnova.

Postavljeno je pitanje što je sa obnovom u potresu oštećenih nezakonito izgrađenih zgrada te što se planira napraviti sa zamjenskim zgradama odnosno visokoenergetskim montažnim kućama nakon što se ljudi vrate u svoje zgrade. 

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako su i nelegalni objekti također obnavljani sa zadnjim aktom završnog izvješća nadzornog inženjera sa njihove strane, ali ukoliko je stranka dokazala da je u tom objektu bilo njeno mjesto prebivališta. Što se tiče visokoenergetskih montažnih kuća koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, predstavnik predlagatelja  istaknuo je kako postoji mogućnost da će nakon što se završi obnova i prestane potreba za njihovim korištenjem u tom procesu iste prepustiti ravnateljstvu za  robne zalihe, ali i da su za njih zainteresirani parkovi prirode i nacionalni parkovi.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći 

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko- moslavačke županije i Karlovačke županije za 2023. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar