9th term of the Croatian Parliament (14 October 2016 - 22 July 2020)

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 32. sjednici (elektroničkoj), održanoj 13. svibnja 2020. godine Prijedlog odluke o imenovanju ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike aktom od 7. svibnja 2020. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog odluke raspravio kao matično radno tijelo.

Ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske temeljem javnog poziva za dostavu kandidatura, sukladno odredbi članka 7. stavka 3. Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. Ravnatelj i zamjenik ravnatelja Agencije imenuju se na razdoblje od četiri godine i na tu dužnost mogu biti imenovani najviše dva puta.

Sukladno tome, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 7. svibnja 2020. godine, na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju Zdravka Vukića ravnateljem i Igora Vulju zamjenikom ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka.

U raspravi su izneseni prigovori na kvalifikaciju predloženog kandidata za ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 2 glasa ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru slijedeći  
     
Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Odluke o imenovanju ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić, v. r.

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 31. sjednici, održanoj 11. ožujka 2020. godine Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnio Ivan Pernar, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 9. srpnja 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju rečeno je da se odredbama Prijedloga zakon propisuje brisanje članaka koji uređuju pravo na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito korištenje i način njezina određivanja, prikupljanja i raspodjele.

U raspravi članovi Odbora nisu podržali ovaj Prijedlog zakona, ali je upućeno na potrebu detaljnje analize predmetnog područja, kako bi se eventualno novim zakonom otklonili uočeni nedostaci. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednogasno ( sa 7 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Goran Marić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 30. sjednici, održanoj 22. siječnja 2020. godine Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio ravnatelj Agencije za elektroničke medije i Vijeće za elektroničke medije, aktom od 9. listopada 2019. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju predsjednik Vijeća za elektroničke medije i ravnatelj Agencije za elektroničke medije rekao je da je u 2018. godini Vijeće donijelo ukupno 29 odluka o davanju koncesije za obavljanje djelatnosti radija te 5 odluka o davanju koncesije za obavljanje          djelatnosti televizije. Vezano za nadzor nad provedbom odredbi o programskim načelim i obvezama (monitoring) Vijeće je u izvještajnom razdoblju izreklo ukupno 53 mjere nakladnicima televizije i radija te pružateljima elektroničkih publikacija, od čega 35 upozorenja, 3 opomene, 9 prekršajnih naloga i 6 mjera privremenog oduzimanja koncesije. Istaknuo je i da je Agencija za elektroničke medije članica Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA), te Europskog udruženja nacionalnih regulatora (EPRA), a sukladno provedbi Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama Vijeće i Agencija aktivno sudjeluju u radu Opće uprave Europske komisije za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologiju (DG CONNECT).U 2018. godini Agencija je pojačala svoje aktivnosti na poticanju i jačanju medijske pismenosti, pa je uz vođenje portala medijskapismenost.hr, u suradnji s Uredom UNICEF-a pokrenula projekt Dani medijske pismenosti u sklopu kojih je održano 130 događanja u više oo 60 gradova i mjesta te su pripremljeni obrazovni materijali i brošure za vrtiće i škole.

U raspravi na Odboru rečeno je da je govora mržnje u medijima bilo puno više od broja izrečenih sankcija od strane Vijeća. Kao glavni problem istaknuto je nepostojanje konsenzusa o tome kako pristupati govoru mržnje, te je rečeno da bi trebalo pokrenuti javnu raspravu o tom pitanju. Upozoreno je i na problem širenja lažnih vijesti i na prikriveni govor mržnje gdje su ljudi izvrgnuti takvom obliku prepušteni sudskom postupku. Zbog velikog broja tužbi pojedini nakladnici namjerno guraju svoje tvrtke u stečaj i prebacuju djelatnost na druge tvrtke, te imamo situaciju da je nakladnik u blokadi, medij i dalje izlazi, a osoba ne može dobiti zadovoljštinu na sudu. 

Predsjednik Vijeća za elektroničke medije rekao je da je poziv na nasilje granica preko koje Vijeće ne može prijeći i da se tada izriču sankcije. Vijeće aktivno radi na suzbijanju dezinformacija i prevenciji govora mržnje, no to je velik problem a ne želi se ulaziti u cenzuru. Istaknuto je i mišljenje da poziv na nasilje ne može biti granica jer ima toliko govora mržnje gdje se ne poziva na nasilje. Zaključeno je da se govor mržnje sve više širi medijskim prostorom, no ključ problema nije u sankcijama već treba više poraditi na edukaciji.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno ( s 11 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2018. godinu. 

                        PREDSJEDNIK ODBORA

                                         dr.sc. Goran Marić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 30. sjednici, održanoj 22. siječnja 2020. godine Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 10. prosinca 2018. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.
U uvodnom obrazloženju predstavnik Programskog vijeća HRT-a rekao je da je uloga Vijeća da zastupa i štiti interes javnosti provođenjem nadzora programa i unapređenjem radijskog i audiovizualnog programa, te drugih audio i audiovizualnih te multimedijskih usluga. Skrenuo je pozornost na niz problema s kojima se Vijeće trenutno susreće. Ono trenutno ima devet članova umjesto jedanaest, još uvijek nisu izabrali predsjednika, a izmjenama Zakona o HRT-u iz 2012. godine smanjene su mu ovlasti, te njegove odluke nikoga ne obvezuju.      

U raspravi na Odboru rečeno je da je deplasirano raspravljati o Izvješću za 2017. godinu, a i 
Izvješće za 2018. godinu je dostavljeno tek 23. prosinca 2019. godine, te je predloženo da se ubuduće dostavi do 15. srpnja za prethodnu godinu. S obzirom da je djelatnost javne televizije i proizvodnja i emitiranje vlastitog programa, istaknuto je da treba pronaći balans između vlastite proizvodnje i vanjske produkcije. Rečeno je je da je potrebno štititi interese javnosti i zalagati se da javna televizija pridonosi predstavljanju hrvatskog kulturnog identiteta. Rasprava se povela i o kvaliteti jedne serije koja se trenutno prikazuje (General), kao i o serijama koje su snimane i završene ali nikad nisu prikazane. Primjećeno je i da u Izvješću nedostaju podaci o gledanosti. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 4 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017.

PREDSJEDNIK ODBORA

                               dr.sc. Goran Marić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 30. sjednici, održanoj 22. siječnja 2020. godine Izvješće o poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 17. rujna 2019. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju Glavni ravnatelj HRT-a rekao je da je 2018. godine pokrenut 5 kanal HRT International, namijenjen Hrvatima izvan Republike Hrvatske te međunarodnoj javnosti, a također su ponovo otvorena dopisništva u Mostaru i Sarajevu. U sportskom programu realizirano je više velikih projekata, od kojih je najveći bio praćenje Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji. U 2018. godini ostvaren je pozitivni financijski rezultat u visini 81,3 milijuna. Ostvarena dobit usmjerena je u sanaciju prenesenih gubitaka. Pozitivan rezultat utjecao je i na poboljšanje likvidnosti i na smanjenje zaduženosti prema bankama. Poslovne aktivnosti u izvještajnom razdoblju u potpunosti su financirane iz vlastitih sredstava, a sve obveze podmirivane su u ugovorenim rokovima. Rashodi su zadržani na razini 2017. godine, gdje je važnu ulogu imalo ciljano smanjenje troškova vanjske suradnje i povećanje efikasnosti radnika. Provedena su i velika ulaganja u dugotrajnu nematerijalnu i materijalnu imovinu, te je u sklopu tog investicijskog ciklusa izvršeno sveukupno 212,72 milijuna kn ulaganja u dugotrajnu imovinu, što je pridonijelo i proizvodnji programa na svih 5 kanala u visokoj HD tehnologiji.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje vezano za radne sporove koji su se vodili, kako su završli i da li su imali utjecaj na rezultat poslovanja. Također je bilo riječi i o serijama koje je HRT ugovorio i platio i koje su završene ali nikad nisu emitirane, te je postavljeno pitanje zašto se financira i snima nešto što se nikad ne prikazuje. Primjedbe su upućene i na način ugovaranja kupovine programa od neovisnih producenata.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 4 glasa ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K 

1.    Prihvaća se Izvješće o poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2018. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 30. sjednici, održanoj 22. siječnja 2020. godine Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Upravno vijeće HINE, aktom od 22. srpnja 2019. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju predsjednica Upravnog vijeća HINE istaknula je da je osnovna značajka poslovanja u 2018. godini kontinuitet pozitivnog poslovanja i višak prihoda nad rashodina, nastavak rasta prihoda s tržišta te daljnja stabilizacija poslovanja nakon što je 2013. godine provedeno restrukturiranje. HINA je u 2018. godini ostvarila dobit od 255.955 kuna. Ukupni prihodi viši su za 2,3% u odnosu na prethodnu godinu, a u odnosu na plan viši su za 1,8%, a ukupni rashodi viši su za 3,2% u odnosu na prethodnu godinu i viši su za 0,8% u odnosu na plan za 2018. godinu. Uredništvo HINE je putem svojih servisa u 2018. godini korisnicima isporučilo nešto više od 211.000 audiovizualnih uradaka, te obogaćivanjem postojećih servisa dodatnim sadržajima i podizanjem kvalitete ponudilo više od 73.000 vijesti na hrvatskom i engleskom jeziku. Tijekom 2018. godine HINA je nastavile svoje aktivnosti na društvenim mrežama te na platformama za razmjenu video sadržaja, a imala je i rekordnu produkciju vlastitih fotografija od 7.049 mjesečno.

U raspravi na Odboru rečeno je da je važeći Zakon o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji zastario i da bi ga trebalo izmijeniti. Predloženo je da se eventualno razmotri i mogućnost uvođenja marketinga u poslovanje HINE. Izraženo je i žaljenje što HINA nije pobijedila na natječaju za izbor službenog fotografa za hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije 2020.

Nakon provedene rasprave, Odbor je  jednoglasno ( s 11 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2018. godinu.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić
 

Na 30. sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora, održanoj 22. siječnja 2020. godine  na temelju članka 166. i članka 172. stavka 2. Poslovnika Hrvatskog sabora jednoglasno (s 11 glasova ”ZA”) je donesen sljedeći 

ZAKLJUČAK

Predlaže se Hrvatskom saboru da sukladno članku 271. Poslovnika Hrvatskog sabora ponovi glasovanje vezano za izbor dva člana Programskog vijeća Hrvatske radiotelevizije s Liste kandidata za izbor četiri člana Programskog vijeća HRT-a.

Obrazloženje:

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije 16. studenog 2018. godine objavio je Javni poziv za izbor 4 člana Programskog vijeća Hrvatske radiotelevizije zbog isteka mandata četiri člana. 12. srpnja 2019. godine provedeno je tajno glasovanje na kojem je od 151 zastupnika glasačke listiće primilo i glasovalo 89 zastupnika, a jedan listić bio je nevažeći, te je Hrvatski sabor donio je Odluku o izboru dva člana Programskog vijeća HRT-a kojom su u Programsko vijeće HRT-a izabrani Lidija Gašparović (79 glasova) i dr.sc. Zdravko Kedžo (81) glas. Ostali kandidati nisu dobili potreban broj glasova (većinu glasova svih zastupnika): dr.sc Josip Čerina (3 glasa),dr.sc. Franko Dota (3 glasa), dr.sc. Tvrtko Jakovina (25 glasova),Petar Lovrić (2 glasa), Želimir Mesarić (0 glasova), Aleksandar Milošević (54 glasa),dr.sc. Ivica Miškulin (34 glasa), Krešimir Planinić (1  glas), Tomislav Radić (1 glas) i dr.sc. Antun Vujić (7 glasova).

U članku 271. Poslovnika Hrvatskog sabora koji se odnosi na IZBOR I IMENOVANJA stavak 1. i 2. glase:

„ Ako prilikom glasovanja potrebnu većinu ne dobije broj kandidata koji se bira, glasovanje se ponavlja za kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu.
U prvom ponavljanju glasovanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od petine glasova nazočnih zastupnika.“

S obzirom da je petina od 89  17,8 glasova, a više od toga dobili su Aleksandar Milošević (54), dr.sc. Ivica Miškulin (34) i dr.sc. Tvrtko Jakovina (25), predlaže se da Hrvatski sabor ponovi glasovanje za ova tri kandidata. 

 
                        PREDSJEDNIK ODBORA

                              dr.sc. Goran Marić

Na 30. sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora, održanoj 22. siječnja 2020. godine nakon rasprave o Izvješću o radu Upravnog vijeća HINE za 2018. godinu jednoglasno je  (s 11  glasova ”ZA”)  donesen sljedeći 

ZAKLJUČAK 

Traži se da Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA) dostavi u roku 15 dana Odboru za informiranje, informatizaciju i medije dokumentaciju o prijavi na natječaj za izbor službenog fotografa za hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije 2020.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Goran Marić

Na 30. sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora, održanoj 22. siječnja 2020. godine nakon rasprave o Izvješću o poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2018. godinu jednoglasno su (s 11  glasova ”ZA”)  doneseni sljedeći 

ZAKLJUČCI 

1.    Traži se da Hrvatska radiotelevizija u roku 60 dana dostavi Odboru za informiranje, informatizaciju i medije pisano izvješće o ugovorima s nezavisnom produkcijom u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2019. godine.

2.    Traži se da Hrvatska radiotelevizija u roku 60 dana dostavi Odboru za informiranje, informatizaciju i medije pisano izvješće o radnim sporovima koji su okončani i koji su u tijeku u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2019. godine.

3.    Traži se da Hrvatska radiotelevizija u roku 60 dana dostavi Odboru za inforiranje, informatizaciju i medije pisano izvješće o utrošenim financijskim sredstvima za završene a neprikazane serije i filmove u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2019. godine.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Goran Marić

Na tematskoj sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora, održanoj 29. listopada 2019. godine na temu ”Odnos Hrvatske radiotelevizije prema hrvatskoj produkciji dokumentarnih filmova i serija” jednoglasno (s 11 glasova ”ZA”) je donesen sljedeći 

ZAKLJUČAK

Traži se da Hrvatska radiotelevizija u roku 60 dana dostavi Odboru za informiranje, informatizaciju i medije pisano izvješće o provedbi Javnog poziva za dokumentarne filmove i serije/serijale, otkup prava emitiranja (licenca od 15. ožujka do 15. travnja 2019.) sa svim prijavljenim i odbijenim filmovima.

PREDSJEDNIK ODBORA

                              dr.sc. Goran Marić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 28. sjednici, održanoj 2. listopada 2019. godine Prijedlog zakona o patentu, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. srpnja 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je cilj Prijedloga novog zakona o patentu unaprjeđenje postojećeg pravnog uređenja uspostavom učinkovitijeg postupka zaštite izuma u postupcima koji se provode na nacionalnoj razini te uspostava transparentnijeg sustava patentnih prava. Njime se predlaže uvesti koncept registracijskog prava naziva uporabni model umjesto dosadašnjeg konsenzualnog patenta, čime se unaprjeđuje pravna sigurnost u provedbi patentnih prava i provode mjere Strategije poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.- 2020., osiguravaju se uvjeti za učinkovitije upravljanje rizicima od strane podnositelja prijave patenta uvođenjem prethodnog pretraživanja stanja tehnike i mišljenja o patentibilnosti izuma u ranoj fazi postupka, te se konsolidiraju dosadašnje višestruke izmjene i dopune Zakona kako bi se na jasan i pregledan način propisala zaštita patenta. U odnosu na postojeće zakonsko rješenje konsenzualnog patenta predlaže se propisivanje ograničenja predmeta zaštite uporabnim modelom na način da se, uz općeprihvaćene izuzetke koji se odnose na predmet zaštite patentom, od zaštitite isključe izumi koji se odnose na postupke, izumi iz područja biotehnologije, izumi kemijskih ili farmaceutskih tvari te izumi čije bi komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu.  Rečeno je i da se novim zakonom predlaže skraćivanje roka za podnošenje zahtjeva za provođenje potpunog ispitivanja uporabnog modela radi njegove konverzije u patent na 7 godina od datuma podnošenja zahtjeva za njegovu registraciju i uvođenje prethodnog pretraživanja stanja tehnike najbližeg izumu i davanja prethodnog pisanog mišljenja o patentibilnosti prijavljenog izuma u ranoj fazi postupka ispitivanja zahtjeva za priznanje patenta, prije objave patenta u službenom glasilu. Također se predlaže omogućiti i provođenje prethodnog pretraživanja stanja tehnike i davanja pisanog mišljenja o patentibilnosti prijavljenog izuma i od strane Europskog patentnog ureda (European Patent Office – EPO) koji posjeduje stručne kapacitete i u najnovijim i najsloženijim područjima tehnike, putem ugovorene suradnje između Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i EPO-a. Suradnjom s EPO-om u pogledu provedbe prethodnog pretraživanja stanja tehnike i sastavljanja prethodnog mišljenja osigurat će se visoka razina kvalitete patentne zaštite provedbom nacionalnog postupka i u područjima najnovijih i visokih tehnologija od posebnog strateškog interesa za Republiku Hrvatsku kao što su  npr. informacijska i komunukacijska tehnologija (ICT), nanotehnologija i biotehnologija, za koje Državni zavod za intelektualno vlasništvo nije u mogućnosti osigurati odgovarajuće vlastite ljudske resurse. Predloženi zakon doprinijeti će jačanju konkurentnosti malih i srednjih poduzeća osiguravanjem uvjeta za učinkovito korištenje patentne zaštite kao i za značajnije korištenje patentnog sustava od strane domaćeg gospodarstva, što će povećati njihovu konkurentnost na zajedničkom tržištu EU-a i vanjskim tržištima.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje što znači izraz ”što je uobičajeno u državama s razvijenim patentnim sustavima”, te kako to da za provedbu ovoga zakona neće biti potrebna dodatna sredstva. Odgovoreno je da se pod pojmom ”što je uobičajeno u državama s razvijenim patentnim sustavima” znači uobičajeno u patentnim sustavima onih  država s kojima se mi možemo uspoređivati, a dodatna financijska sredstva neće biti potrebna jer će troškovi biti znatno manji ili će ići na teret Europskog patentnog ureda.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (s 9 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Prijedlog zakona o patentu, a sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi dostavit će se predlagatelju kako bi ih uzeo u obzir kod izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Sunčana Glavak, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Sunčana Glavak

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 28. sjednici, održanoj 2. listopada 2019. godine Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podatka, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je navedeni Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik pradlagatelja rekao je da je Konvencija za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka Vijeća Europe sastavljena i otvorena za potpisivanje 28. siječnja 1981. godine u Strasbourgu. Konvencija  je još uvijek jedini obvezujući međunarodni sporazum u području zaštite osobnih podataka s potencijalom da postane globalni standard. Republika Hrvatska ratificirala je Konvencije i Dodatnog protokola uz Konvenciju za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka u vezi nadzornih tijela i međunarodne razmjene podataka 2005. godine. Vijeće Europe kontinuirano je nastojalo modernizirati i usavršavati Konvenciju. Rezultat procesa osuvremenjivanja Konvencije je Protokol kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podataka. Protokolom su osuvremenjene definicije automatizirane obrade podataka, voditelja obrade i drugih relevantnih pojmova te moderniziran izričaj u skladu sa stručnom nomenklaturom iz područja zaštite osobnih podataka. Također je povećan obujam podataka koji može biti obrađen, no proporcijalno je pojačana zaštita i nadzor nad obradom istih. Inovacije Protokola su i jačanje odgovornosti kontrolora za zaštitu podataka, uvođenje zaštite osobnih podataka po dizajnu te propisivanje obveze prijave povrede sigurnosti podataka. Također, Protokolom se i jača transparentnost pri obradi podataka i dodatno se štite građani uvođenjem prava na izuzimanje pri automatiziranoj obradi osobnih podataka koja u obzir nije uzela i mišljenje pojedinca te prava na prigovor. Temelj za donošenje ovog Zakona nalazi se u članku 207.a Poslovnika Hrvatskog sabora.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje na što se odnosi povećan obujam podataka za obradu, te je pohvaljena pojačana kontrola zaštite i nadzora nad obradom podataka. Odgovoreno je da je prostor u kojem živimo sve intenzivniji, te zbog globalizacijskih procesa i razvoja interneta treba uskladiti i potrebe pojedinca u odnosu na zaštitu osobnih podataka.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (s 9 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Zakona o potvrđivanju Protokola kojim se mijenja i dopunjuje Konvencija za zaštitu osoba glede automatizirane obrade osobnih podatka.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Sunčana Glavak, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Sunčana Glavak

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 27. sjednici, održanoj 3. srpnja 2019. godine Izvješće o poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 4. listopada 2018. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju Glavni ravnatelj HRT-a rekao je da je u prvoj polovici 2017. godini uspostavljena stabilna upravljačka struktura i zaustavljen negativni trend u programskom i poslovnom segmentu. Ostvaren je i pozitivan financijski rezultat, odnosno ostvarena je dobit nakon oporezivanja u visini 100 milijuna kuna što je 46,7% više od planirane. Prihodi za 2017. godinu ostvareni su u iznosu od 1,389 mlrd. kuna, što je 0,3% manje od ostvarenja 2016. godine i 1,2% manje od plana, od čega su prihodi od mjesečne pristojbe bili na razini ostvarenja 2016. godine, dok su prihodi od oglašavanja bili za 11,7% manji od prethodne godine. Ostali poslovni prihodi su 16,8% veći od ostvarenja 2016. godine. Ukupni rashodi ostvareni su u iznosu od 1,301 mlrd. kuna, te su 4,6% manji nego u 2016. godini i 2,7 % manji od plana. Pozitivan rezultat utjecao je i na poboljšanje likvidnosti, sve obveze podmirivale su se u ugovorenim rokovima, dok se istovremeno zaduženost kod banaka smanjivala ispod planirane razine s obzirom da su se nova kreditna zaduženja usklađivala s realizacijom investicija i potrebama u operativnom poslovanju. Od 1. siječnja 2017. godine Hrvatska radiotelevizija vodi odvojeno unutarnje računovodstvo za djelatnost pružanja javnih usluga i komercijane djelatnosti, što omogućava da se u poslovnim knjigama odvojeno iskazuju izravni i neizravni prihodi, rashodi i poslovni rezultati nastali djelatnošću pružanja javnih usluga HRT-a od prihoda, rashoda i poslovnih rezultata nastalim obavljanjem komercijalnih djelatnosti, čime je ispunjena obveza iz članka 38. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji. Planirana nova investicijska ulaganja u dugotrajnu nematerijalu imovinu – programske sadržaje zajedno s kapitalnim djelima iz vlastite proizvodnje iznosila su 99,3 milijuna kuna bruto, što je 11,6 milijuna kuna više nego prethodne godine. HRT je u u izvještajnom razdoblju u programskom smislu ostvario zadane programske ciljeve u okviru kojih je realizirano nekoliko značajnih i zahtjevnih projekata, a nastavljeno je i snimanje igrano-dokumentarne serije ”Doba uskoka” kao i niz drugih projekata kojima se nastojalo zadovoljiti interese i potrebe šire javnosti. Istovremeno je u odnosu na prethodne godine znatno povećana i narudžba domaćih sadržaja od neovisnih producentskih društava te je ujedno ostvarena i povećana proizvodnja domaćeg programa. Sklopljen je i novi petogodišnji Ugovor između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022. godine.  

U raspravi na Odboru postavljena su pitanja ima li pad prihoda od oglašavanja veze s gubljenjem ugleda HRT-a u javnosti i kvalitetom programa, te zbog čega se dižu krediti ako je poslovanje stabilno i ostvarena je visoka dobit. Odgovoreno je da je smanjenje oglašavanja trend prisutan i na komercijalnim televizijama jer je oglašavanje sve više usmjereno na on-line platforme, te se u budućnosti HRT treba više okrenuti prema otvaranju novih servisa i platformi. Što se tiče kvalitete programa, gledanost HRT-a raste prema nekoliko pokazatelja i prema EBU-u HRT je na 15 mjestu od 73 članice. Novi krediti su dijelom korišteni za refinanciranje postojećih kredita, kao i za investicije vezane za tehnološki napredak. 

Pojedini članovi Odbora iznijeli su i kritiku na pozivanje gostiju u pojedine emisije HRT-a, te na programe za nacionalne manjine ”Mozaik” i ”Prizma”. Kao odgovor na to rečeno je da HRT načelno nastoji zvati u emisije goste s različitih strana, s različitim pogledima, kako bi argumentirano osvijetlili neku temu. Za emisije ”Mozaik” i ”Prizma” obećano je da će od ove jeseni dobiti kadrovsko osvježenje, a program za nacionalne manjine biti će uvršten i u regionalni program.    

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( sa 7 glasova ”ZA” i 1 glasom ”PROTIV”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće 

Z A K L J U Č K E

1.    Prihvaća se Izvješće o poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2017. godinu. 
2.    Sukladno članku 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskog sabora predlaže se o Izvješću o poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2016. godinu i Izvješću o poslovanju Hrvatske radiotelevizije za 2017. godinu provesti objedinjenu raspravu na plenarnoj sjednici.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Sunčana Glavak, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Sunčana Glavak

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 27. sjednici, održanoj 3. srpnja 2019. godine Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Agencija za za zaštitu osobnih podataka, aktom od 1. travnja 2018. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka istaknuo je da je posebnost ovog Izvješća što je Agencija do 25. svibnja 2018. godine svoje uporište u radu temeljila na zakonodavnom okviru proizašlom iz Zakona o zaštiti osobnih podataka, a od tada na rad Agencije kao i na ukupni koncept zaštitite osobnih podataka primjenjuje se Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i Opće uredba o zaštiti podatka. U ovom izvještajnom razdoblju Agencija je zaprimila 5242 predmeta na rješavanje, što je 238% više predmeta u odnosu na prethodnu godinu. Agencija je izdala značajan broj mišljenja i rješenja iz područja državnog sektora, financijskog i bankarskog sektora, zdravstvenog, znanstvenog, i odgojno-obrazovnog, telekomunikacijskog sektora, kao i na područje interneta i društvenih mreža, marketinga, videonadzorne sustave te tumačenje Opće uredbe o zaštiti podataka. U kategoriji upravnih postupaka, broj evidentiranih predmeta koji su se odnosili na zaprimljene zahtjeve za utvrđivanje povrede prava/pritužbe bio je 383 zahtjeva/pritužbi, što je porast za 176% u odnosu na prethodnu godinu.Najveći broj usvojenih zahtjeva odnosio se na obradu osobnih podataka u svrhu sklapanja pretplatničkih ugovora s teleoperatorima i obradu podataka videonadzorom. Po službenoj dužnosti provedeno je 7 postupaka i doneseno 7 rješenja, a najviše su se odnosila na povredu prava djece u obradi njihovih osobnih podataka, obradu osobnih podataka od strane medija, davanje na korištenje osobnih podataka drugim korisnicima bez pravne osnove, obradu osobnih podataka u svrhu marketinga i sl. Provedeno je i ukupno 1515 nadzornih aktivnosti, od čega 150 na zahtjev ispitanika, 7 na prijedlog treće strane i 1358 provjera po službenoj dužnosti. Od ukupno 133 rješenja koje je donijela Agencija u ovom izvještajnom razdoblju, podneseno je 18 upravnih tužbi od strane nezadovoljnih stranaka u postupku. Agencija je također u 2018. godini realizirala 97 značajnih aktivnosti savjetovanja, edukacija, konferencija, stručnih skupova, radionica, predavanja, okruglih stolova i prigodno organiziranih događaja, a putem elektroničke pošte odgovoreno je na 676 upita voditeljima zbirki osobnih podataka, dok je telefonskih upita bilo 30872, od čega najviše u svibnju.  

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( sa 7 glasova ”ZA” i 1 glasom ”PROTIV”), sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine. 

PREDSJEDNICA ODBORA

Sunčana Glavak

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 27. sjednici, održanoj 3. srpnja 2019. godine Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora zakonitosti i poslovanja HRT-a za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije, aktom od 12. studenoga 2018. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju predsjednik Nadzornog odbora HRT-a istaknuo je da su u ovom izvještajnom razdoblju djelovala dva saziva Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije. Prvi saziv Nadzornog odbora HRT-a djelovao je od 1. siječnja do 14. srpnja 2017. godine i njegovi članovi razriješeni su prije isteka mandata sukladno članku 22. stavku 8. podstavku 2. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji. U tom periodu održano je 14 sjednica Nadzornog odbora HRT-a. Drugi saziv Nadzornog odbora imenovan je  15. prosinca 2017. godine i u vremenu od 15. do 31. prosinca 2017. godine održao je dvije sjednice.

Predstavnik Ministarstva kulture rekao je, s obzirom na navedeno i na činjenicu da Nadzorni odbor HRT-a od 14. srpnja do 15. prosinca 2017. godine nije djelovao, da se predlaže da se predmetno Godišnje izvješće primi na znanje. 

Odbor je bez rasprave, većinom glasova ( sa 7 glasova ”ZA” i 1 glasom ”PROTIV”), sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prima se na znanje Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora zakonitosti i poslovanja HRT-a za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. godine.

                        PREDSJEDNICA ODBORA

                                  Sunčana Glavak

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 26. sjednici, održanoj 5. lipnja 2019. godine Prijedlog odluke o razrješenju člana Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije i Prijedlog odluke o imenovanju  članice Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. svibnja 2019. godine.

Odbor je navedene Prijedloge odluke raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je odredbom članka 11. stavcima 1. i 4. Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji utvrđeno da Hrvatski sabor imenuje i razrješava članove Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije, na vrijeme od 4 godine. Sukladno odredbi članka 12. Zakona, Vlada Republike Hrvatske, na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, predlaže Hrvatskom saboru članove Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije. Kako je dosadašnjem članu Upravnog vijeća Hine Vladimiru Luliću istekao četverogodišnji mandat, Vlada RH je na sjednici održanoj 2. svibnja 2019. godine utvrdila Prijedlog odluke o njegovom razrješenju dužnosti člana Upravnog vijeća Hine, s danom 20 ožujka 2019. godine, radi isteka mandata. Na istoj sjednici, Vlada RH je, na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju članice Upravnog vijeća Hine, kojim se članicom Upravnog vijeća Hine predlaže imenovati prof.dr.sc. Majdu Tafra-Vlahović.

U raspravi na Odboru naglašeno je da se radi o kvalitetnoj i stručnoj osobi s bogatim iskustvom na području medija koja se predlaže imenovati u Upravno vijeće Hrvatske izvještajne novinske agencije.
    
Nakon provedene rasprave Odbor je jednogasno ( s 8 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće 

Z A K L J U Č K E

1.    Podržava se donošenje Odluke o razrješenju člana Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske. 
2.    Podržava se donošenje Odluke o imenovanju članice Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Sunčana Glavak, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Sunčana Glavak

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 26. sjednici, održanoj 5. lipnja 2019. godine Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Povjerenik za informiranje, aktom od 28. ožujka 2019. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju Povjerenik za informiranje istaknuo je da su obveznici primjene Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti, te je u svrhu osiguranja lakše primjene Zakona izrađen instruktivni popis tijela javne vlasti. Njime je obuhvaćeno 5.797 tijela javne vlasti koja su obveznici  podnošenja izvješća. Izvješće o provedbi Zakona za 2018. dostavilo je 4.856 tijela javne vlasti, odnosno 83,77% evidentiranih tijela javne vlasti, što je blago povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Obradom pristiglih izvješća utvrđeno je da 2.563 tijela nije zaprimilo niti jedan zahtjev za pristup informacijama, a 2.293 tijela zaprimilo je ukupno 18.092 zahtjeva, od čega 17.699 zahtjeva za pristup informacijama, te 393 zahtjeva za ponovnu uporabu informacija. Zajedno s 390 prenesenih nerješenih zahtjeva za pristup informacijama prenesenih iz ranijih razdoblja, na rješavanju je tijekom 2018. bilo ukupno 18.089 zahtjeva za pristup informacijama. U zakonskom roku riješeno je 17.108 ili 94,58%. U 14.721 ili 83% slučajeva omogućen je u cijelosti ili djelomično pristup informacijama, u 780 slučajeva je odbijen, a u 420 odbačen. Što se tiče zahtjeva za ponovnu uporabu, samo 93 tijela javne vlasti iskazala su zaprimanje zahtjeva.

Povjernik za informiranje je drugostupanjsko tijelo za rješavanje žalbi korisnika na odluke tijela javne vlasti kao i u slučaju nepostupanja tijela po zahtjevu u zakonskom roku (tzv. šutnja uprave). Tijekom 2018. podneseno je ukupno 1.010 žalbi, od kojih se 1.004 (99,40% ) odnosilo na rješavanje zahtjeva za pristup informacijama, a 6 (0,60%) na ponovnu uporabu informacija. Udio žalbi zbog šutnje uprave je i dalje zabrinjavajuće visok i iznosi 485 ili 48,02%, što predstavlja jedan od ključnih problema u primjeni Zakona. Također je zadržan trend podnošenja velikog broja žalbi od strane istih fizičkih osoba, što tijela često ocjenjuju kao zlouporabu prava. Ured povjernika imao je tijekom 2018. u rješavanju 1.333 žalbe od čega je riješeno 1.026 žalbi, odnosno 76,97%. U odnosu na ukupan broj žalbenih predmeta u rješavanju, na šutnju uprave odnose se 533 ili 39,98%, a njih 800 ili 60,02% na odbijajuća ili odbacujuća rješenja tijela javne vlasti. Tijekom 2018. pokrenuto je i 300 upravnih sporova, što je 71,43% upravnih sporova više nego u prethodnoj godini. U 91,01% slučajeva Visoki upravni sud RH potvrdio je odluku Povjernika.

Što se tiče proaktivnog postupanja tijela javne vlasti uočeno je da su najzastupljenije informacije o organizaciji tijela, opći akti i odluke, te strateški i planski dokumenti, dok se u manjoj mjeri objavljuju informacije u vezi provedbe svjetovanja s javnošću i osiguravanja javnosti rada i informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima, donacijama ili drugim pomoćima. Tijela javne vlasti u izvještajnom razdoblju provela su ukupno 4.544 savjetovanja, među kojima najviše jedinice lokalne i područne samouprave 3.303. Savjetovanje je provedeno za 418 od 586 propisa objavljenih u Narodnim novinama među kojima su svi zakonski prijedlozi. Putem sustava e-Savjetovanja dostavljeno je ukupno 23.035 komentara od kojih je prihvaćeno njih 2.929, a djelomično prihvaćeno 1.642, dok nije prihvaćeno 7.086 komentara.Tijekom 2018. provedeno je ukupno 26 neposrednih inspekcijskih nadzora, 2 posredna inspekcijska nadzora kao i ciljani posredni nadzori po predstavkama korisnika, te je organizirano 28 edukacija za službenike tijela i 8 edukacija za korisnike.

Predstavnik Ministarstva uprave obrazložio je Mišljenje Vlade RH, kojim se predlaže da se prihvati ovo Izvješće uz napomenu da treba dopuniti pod točkom 3. Ponovna uporaba informacija podtočku 3.3.1. Pravni okvir i Politika otvorenih podataka vezano za projekt Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva ”Prilagodba informacijskih sustava Tijela Javnog Sektora Portalu otvorenih podataka (open data)”, te u dijelu o broju provedenih savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u odnosu na akte koji su se donosili po postupku propisanom Zakonom o procjeni učinaka propisa na način da se pojedinačno navede o kojim se aktima radi. Mišljenjam Vlade predlaže se i da se ubuduće analitička izvješća Povjerenika za informiranje dostavljaju i tijelima koja su obuhvaćena analizom.
 
U raspravi na Odboru skrenuta je pozornost na kvalitetu javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u kojima se vrlo malo primjedbi prihvaća. Postavljeno je i pitanje što je s onim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ne ispunjavaju svoje obveze po ovom Zakonu. Odgovoreno je da će se u prvom redu poraditi na edukaciji, a ako ona ne bude dala rezultata uslijedit će moguće sankcije i nadzor, te izvješćivanje Ministarstva uprave.  

Nakon provedene rasprave Odbor je, sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, jednoglasno ( s 8 glasova ”ZA), odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2018. godinu. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Sunčana Glavak, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Sunčana Glavak

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 26. sjednici, održanoj 5. lipnja 2019. godine Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio ravnatelj Agencije za elektroničke medije i Vijeće za elektroničke medije, aktom od 26. rujna 2018. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju predsjednik Vijeća za elektroničke medije i Ravnatelj Agencije za elektroničke medije istaknuo je da je u 2017. godini Vijeće 6 puta objavilo Obavijest o namjeri davanja koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga radija i dodijelilo ukupno 11 koncesija za obavljanje djelatnosti radija, te je 2 puta objavilo Obavijest o namjeri davanja koncesija za obavljanje djelatnosti pružanja medijske usluge televizije, no nije dodijelilo niti jednu koncesiju za obavljanje djelatnosti televizije. Vijeće je također obavilo posredni i neposredni nadzor nad provedbom odredbi o programskim načelima i obvezama (monitoring). U svrhu nadzora u 2017. godini ukupno je snimano 245.280 sati radijskog i televizijskog programa. Po obavljenom nadzoru i utvrđenim prekršajima, Vijeće je izreklo 44 sankcije, od čega 36 upozorenja i 8 opomena. Agencija za elektroničke medije aktivno je surađivala s nacionalnim regulatorima te drugim javnim i državnim tijelima, te je istovremeno imala aktivnu suradnju na međunarodnoj razini. Također je u 2017. godini nastavila sa svojim aktivnostima na poticanju i jačanju medijske pismenosti, upravljajući internetskim portalom medijskapismenost.hr, sudjelujući i provodeći istraživanja o medijskim navikama djece i roditelja, te radeći na novim projektima i okupljanju šireg kruga dionika na projektima medijske pismenosti. Isto tako je izrazita pažnja bila posvećena Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, čijim sredstvima se potiče proizvodnja i objavljivanje audiovizualnih i radijskih programa i sadržaja nakladnika televizije i/ili radija na lokalnoj i regionalnoj razini, neprofitnih nakladnika televizije i/ili radija, neprofitnih pružatelja medijskih usluga iz članka 19. i 79. Zakona o elektroničkim medijima, neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija, i neprofitnih proizvođača audiovizualnih i/ili radijskih programa.Nakladnicima radija te neprofitnom pružatelju medijske usluge radija iz članka 79. Zakona o elektroničkim medijima dodijeljene su 14.596.935,92 kune, neprofitnom pružatelju medijske usluge televizije iz članka 19. i 79. Zakona o elektroničkim medijima dodijeljeno je 350.000,00 kuna, neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija dodijeljeno je 1.665.118,30 kuna, te neprofitnim proizvođačima audiovizualnog i radijskog programa dodijeljeno je 658.545,98 kuna. Nakladnicima televizije dodijeljena je 14.325.632,21 kuna, a nakladnicima radija 999.567,72 kune. 

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje vezano za spajanje Nove TV i N1 televizije. Predsjednik Vijeća odgovorio je da je Agencija za elektroničke medije tijekom 2017. i 2018. godine ocjenjivala zahtjev trgovačkog društva Slovenia Boardbend S.a.r.l. za donošenjem odluke o tome da stjecanjem 100% dionica NovaTV d.d. ne nastaje nedopuštena koncentracija u smislu Zakona o elektroničkim medijima. Vijeće je prvi zahtjev odbilo, uz obrazloženje da je prepreka provedbi namjeravanog stjecanja 100% dionica u društvu Nova TV od strane podnositelja zahtjeva činjenica da postoji zabrana koncentracije u odnosu na trgovačko društvo Totalna televizija d.o.o., obzirom da je poduzetnik Totalna televizija d.o.o. operator u smislu članka 61. Zakona o elektroničkim medijima, a ujedno između podnositelja zahtjeva i trgovačkog društva Totalna televizija d.o.o. postoji odnos povezanosti. Nakon odbijajuće odluke Vijeća, podnositelj zahtjeva podnio je novi zahtjev, pri čemu je dokazao da je otklonio ranije razloge zbog kojih je njegov zahtjev odbijen, odnosno trgovačko društvo Totalna televizija d.o.o. više nije bilo u vlasničkom portfelju trgovačkog društva Slovenia Boardbend S.a.r.l. Budući da je nastalo novo stanje stvari i da se podnositelj zahtjeva uskladio sa Zakonom o elektroničkim medijima, Vijeće je donijelo odluku da ne nastaje nedopuštena koncentracija u smislu Zakona o elektroničkim medijima.

Članovi Odbora izrazili su i zabrinutost zbog širenja govora mržnje u medijima, na portalima i posebice na društvenim mrežama, te je povedena rasprava o tome na koji način bi se to moglo spriječiti. Potrebno bi bilo ići u izmjenu nekoliko zakona i to u prvom redu Zakona o elektroničkim medijima i Kaznenog zakona, gdje bi trebalo brisati kaznenu odgovornost pravne osobe i propisati sankciju Prekršajnim zakonom. Članovi Odbora smatraju da i komentari na portalima u kojima je govor mržnje trebaju biti sankcionirani i spadati u uredničku odgovornost. Potpredsjednik Odbora iznio je mišljenje i  da bi u potpunosti trebalo zabraniti objavu komentara. Što se tiče društvenih mreža problem govora mržnje može se riješiti i samoregulacijskim aktom. Zaključeno je da veliku ulogu treba odigrati edukacija, te da što prije treba uvesti u škole medijsku pismenost, a bilo bi dobro ako bi se to uspjelo riješiti prije donošenja novog kurikuluma. Ukoliko se to ne uspije, prijelazno rješenje moglo bi biti kroz međupredmetne sadržaje ili u okviru građanskog odgoja. Na kraju rasprave donesen je zaključak da se na poziv Splitsko-dalmatinske županije održi trematska sjednica Odbora vezano za problematiku govora mržnje ususret predstojećih izmjena zakona iz područja medija.  

Nakon provedene rasprave Odbor je, sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, jednoglasno ( s 8 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2017. godinu. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Sunčana Glavak
 

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 26. sjednici, održanoj 5. lipnja 2019. godine Prijedlog odluke o imenovanju članice Vijeća za elektroničke medije, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. veljače 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog odluke raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je odredbom članka 68. stavcima 2. i 3.  Zakona o elektroničkim medijima, utvrđeno da predsjednika i članove Vijeća za elektroničke medije imenuje i razrješava Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade RH, na razdoblje od 5 godina, na temelju objavljenog javnog poziva. Vlada RH je na sjednici održanoj 14. veljače 2019. godine, na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju članice Vijeća za elektroničke medije, kojim se članicom Vijeća predlaže imenovati Katiju Kušec.

U raspravi na Odboru izraženo je nezadovoljstvo reakcijom Hrvatskog novinarskog društva na ovaj Prijedlog odluke, kao i izraženo žaljenje zbog toga što se novinari nisu odazvali pozivu na sjednicu Odbora. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( sa 7 glasova ”ZA” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Odluke o imenovanju članice Vijeća za elektroničke medije u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Sunčana Glavak, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Sunčana Glavak

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije razmotrio je na 24. sjednici, održanoj 23. siječnja 2019. godine kandidature zaprimljene na Javni poziv za izbor četri člana Programskog vijeća HRT-a, objavljen 16. studenoga 2018. godine u ”Narodnim novinama” i na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora, Hrvatske radiotelevizije i Hine. Rok za zaprimanje kandidatura bio je 15 dana od dana objave Javnog poziva, te je zadnji dan roka bio 1. prosinca 2018. godine.  Utvrđeno je da je na Javni poziv pristiglo 12 kandidatura, koje su sve zaprimljene u roku, te da svih 12 ispunjavaju uvjete iz Javnog poziva i Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji. 

Sukladno članku 25. stavak 8. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji Odbor za informiranje, informatizaciju i medije listu kandidata dostavlja Hrvatskom saboru, koji glasuje pojedinačno o svim predloženicima koji ispunjavaju uvjete za izbor i odluku donosi većinom glasova svih zastupnika. Izabrani su oni kandidati koji dobiju najveći broj glasova.

Odbor je bez rasprave jednoglasno (s 8 glasova ”ZA”) donio sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Uvjete za izbor četiri člana Programskog vijeća HRT-a propisane Javnim pozivom i Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji ispunjavaju sljedeći kandidati:

1.    dr.sc. Josip Čerina
2.    dr.sc. Franko Dota
3.    Lidija Gašparović
4.    dr.sc. Tvrtko Jakovina
5.    dr.sc. Zdravko Kedžo
6.    Petar Lovrić
7.    Želimir Mesarić
8.    Aleksandar Milošević
9.    dr.sc. Ivica Miškulin
10.    Krešimir Planinić
11.    Tomislav Radić
12.    dr.sc. Antun Vujić

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Andrija Mikulić

HRVATSKI SABOR
Odbor za informiranje,
informatizaciju i medije
KLASA: 021-17/19-01/01 
URBROJ: 6521-22-18-02
Zagreb, 23. siječnja 2019.
            

- HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA
g. Kazimir Bačić, Glavni ravnatelj

- HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO
g. Hrvoje Zovko, predsjednik

PREDMET:   Zaključak s 24. sjednice Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, održane 23. siječnja 2019. godine   

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora na 24. sjednici, održanoj 23. siječnja 2019. godine raspravljao je pod točkom 2. o tužbama HRT-a protiv novinara, Hrvatskog novinarskog društva i drugih medija, te je jednoglasno (s 8 glasova ”ZA”) donesen sljedeći 

Z A K L J U Č A K 

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije, na osnovu svojih nadležnosti ne može presuđivati u stvarima koje su predmet sudskih postupaka koji se vode pred nadležnim sudom.

Odbor potvrđuje da temeljem članka 17. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji HRT samostalno uređuje svoje unutarnje ustrojstvo i način rada i da općim aktima uređuje pitanja zapošljavanja radnika te njihova prava i dužnosti u skladu sa zakonom – Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom.

Bilo kakvo miješanje u sudske postupke predstavljalo bi politički utjecaj, što bi bilo protivno članku 1. stavak 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije podsjeća sve sudionike javne komunikacije na činjenicu da je sloboda govora ustavna vrijednost zaštićena člankom 38. Ustava Republike Hrvatske. Također, podsjećamo da su slobodni mediji jedan od stupova demokracije, odnosno važan element u sustavu demokratskih osigurača.
Odbor poziva stranke u sporu da pokušaju spor riješiti dogovorom.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 24. sjednici, održanoj 23. siječnja 2019. godine Konačni prijedlog zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2018. godine.

Odbor je navedeni Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva istaknuo je da se donošenjem ovog zakona osigurava lakši pristup javnim uslugama i informacijama svim korisnicima, s posebnim naglaskom na osobe s invaliditetom i starije osobe, koji će im pomoći u svakodnevnom životu i uživanju njihovih prava diljem Unije i osigurati bolju kvalitetu života, odnosno veću uključivost ranjivijih društvenih skupina i njihovih pripadnika. Također bi se okončala fragmentacija unutarnjeg tržišta, a industrija dizajna i razvoja mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje trebala bi se suočavati s manje prepreka u radu, te bi se pri tom smanjili i troškovi za tijela javnog sektora i druge koji nabavljaju proizvode i usluge u vezi s pristupačnošću mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje.

U raspravi na Odboru predložena je izmjena članka 10. stavka 2. i članka 11. stavka 2., te dopuna članka 14. Konačnog prijedloga zakona. Članovi Odbora suglasili su se samo oko izmjene članka 10. stavka 2. te su odlučili na njega podnijeti amandman.  

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (s 10 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora zajedno sa sljedećim

AMANDMANOM

U članku 10. stavku 2. riječi ”krovnom nacionalnom organizacijom osoba s invaliditetom, organizira i provodi programe” zamjenjuju se s riječima ”predstavnikom organizacije civilnog društva na prijedlog Savjeta za razvoj civilnog društva Vlade Republike Hrvatske, izrađuje Plan i program”.

Obrazloženje: 

U članku 10. stavku 2. predlagatelj ističe ”krovnu nacionalnu organizaciju osoba s invaliditetom” bez navođenja kriterija izbora. Jedna od zadaća Savjeta za razvoj civilnog društva, kao savjetodavnog tijela Vlade Republike Hrvatske koje djeluje na razvoju suradnje Vlade Republike Hrvatske i organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj, je i kandidiranje i izbor predstavnika organizacija civilnog društva u povjerenstva, savjetodavna ili radna tijela na zahtjev tijela državne uprave, Ureda Vlade i drugih tijela javne vlasti. Predloženim amandanom bi Savjet za razvoj civilnog društva preuzeo obvezu prikupljanja kandidatura i izbora krovne nacionalne organizacije osoba s invaliditetom koja će sudjelovati u organizaciji i provedbi programa osposobljavanja. Također je predviđena i izrada Plana i programa osposobljavanja kojeg izrađuje središnje tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva, uz suradnju s Državnom školom za javnu upravu, Povjerenikom za informiranje i Savjetom za razvoj civilog društva Vlade Republike Hrvatske. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 23. sjednici, održanoj 13. studenoga 2018. godine Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Upravno vijeće HINE, aktom od 19. srpnja 2018. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

Uvodno obrazloženje dao je potpredsjednik Upravnog vijeća HINE.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( sa 6 glasova ”ZA” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom), sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2017. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije razmotrio je na zajedničkoj sjednici s Odborom za Ustav, poslovnik i politički sustav, održanoj 13. studenoga 2018. godine kandidature za izbor Povjerenika za informiranje koje su Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav pristigle na temelju Javnog poziva za dostavu kandidatura za izbor Povjerenika za informiranje od 13. lipnja 2018. godine, a koje je taj Odbor uputio Odboru za informiranje, informatizaciju i medije dopisom od 27. rujna 2018. godine radi davanja prethodnog mišljenja, sukladno članku 36. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama (”Narodne novine”, br. 25/13. i 85/15.).

Nakon obavljenog razgovora s kandidatima zajedno s Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav, razmatranja prijava pristiglih na Javni poziv i rasprave provedene na zajedničkoj sjednici, održanoj 13. studenoga 2018. godine, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije većinom glasova ( sa 6 glasova ”ZA” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom) daje sljedeće

PRETHODNO MIŠLJENJE

Uvjete za izbor Povjerenika za informiranje utvrđenih člankom 37. Zakona o pravu na pristup informacijama (”Narodne novine”, br. 25/13. i 85/15.) u postupku utvrđivanja prijedloga kandidata za izbor Povjerenika za informiranje ispunjavaju kandidati:

- mr.sc. DUBRAVKA BEVANDIĆ, dipl.iur.
- dr.sc. ZORAN PIČULJAN.

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 21. sjednici, održanoj 26. rujna 2018. godine Prijedlog zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. srpnja 2018. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva istaknuo je da je Republika Hrvatska, kao potpisnica konvencija i standarda u području socijalne i ekonomske sigurnosti građana, preuzela obvezu zaštite i promicanja ljudskih prava osoba s invaliditetom s ciljem njihovog ravnopravnog sudjelovanja u građanskim, ekonomskim, političkim, kulturnim i društvenim područjima života. S tim u vezi, Republika Hrvatska sudjelovala je u donošenju Direktive (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora. Ovim zakonom osigurava se provedba obveza Republike Hrvatske iz te Direktive: propisuju se zahtjevi u pogledu pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora kako bi se oni učinili pristupačnijima svim korisnicima, a posebno osobama s invaliditetom. Obveznici primjene zakona su tijela državne uprave i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela javnog prava kako su definirana zakonom kojim se uređuje javna nabava te udruženja koja su osnovala ta tijela ako su uspostavljena u posebnu svrhu zadovoljavanja potreba od općeg interesa i nemaju industrijski ili trgovački značaj. Nadzor nad provedbom zakona bio bi u nadležnosti Povjerenika za informiranje, koji će moći podnositi optužne prijedloge i izdavati prekršajne naloge za utvrđene prekršaje. Zakon bi, sukladno Direktivi, stupio na snagu 23. rujna 2019. godine.

Odbor je bez rasprave jednoglasno (sa 7 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Prijedlog zakona o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 21. sjednici, održanoj 26. rujna 2018. godine Izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Agencija za zaštitu osobnih podataka, aktom od 29. lipnja 2018. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Agencije za zaštitu osobnih podataka istaknuo je da je u izvještajnom razdoblju zaprimljeno u rad 1374 predmeta koji su se odnosili na postupanje po zahtjevima za zaštitu prava u vezi povrede prava na zaštitu osobnih podataka, zatim na predstavke građana vezane za davanje pravnih mišljenja kao i odgovora na upite pravnih i fizičkih osoba u obradi osobnih podataka. Iz 2016. godine preneseno je 176 predmeta, tako da je postupano u ukupno 1550 predmeta, od čega je riješeno 1209 predmeta, a 341 predmet je prenesen u rad u 2018. godinu. U 2017. godini zaprimljeno je ukupno 139 zahtjeva za zaštitu prava, a iz 2016. preneseno je 24 zahtjeva što čini ukupno 163 zahtjeva, od čega je riješeno 136 predmeta, dok je 27 predmeta preneseno u rješavanje u 2018. godinu. Tijekom 2017. godine Agencija je izradila 6 obavijesti o pokretanju prekršajnog postupka prema voditeljima zbirki, a temeljem dostavljenih obavijesti podnesena su 2 optužna prijedloga protiv voditelja zbirki pred nadležnim prekršajnim sudovima, te su uložene i dvije žalbe u postupcima protiv prvostupanjskih odluka u kojima su donesena rješenja o oslobađanju počinitelja od optužbe. Što se tiče nadzorne aktivnosti, u 2017. godini provedeno je 1358 nadzora nad obradom osobnih podataka, od čega 196 na zahtjev ispitanika, 10 na prijedlog treće strane, te 1152 nadzora i neizravnih nadzornih provjera po službenoj dužnosti, što je 44% više u donosu na prethodnu godinu. Što se tiče međunarodne suradnje, Agencija je tijekom  2017. godine postupila po 414 predmeta s tijelima nadležnima za to područja iz država članica Europske unije, institucijama EU te međunarodnim organizacijama i drugim zemljama, direktno ili putem domaćih nadležnih institucija, te riješila 73 predmeta koji se odnose na iznošenje osobnih podataka iz Republike Hrvatske. Agencija je dala i 44 mišljenja na zakonske i podzakonske pravne akte, te riješila 156 predmeta koji se odnose na davanje prijedloga i preporuka domaćim i međunarodnim institucijama u svrhu unapređenja zaštite osobnih podataka. Tijekom ovog izvještajnog razdoblja organizirano je i niz savjetovanja, edukacija, radionica, konferencija i stručnih skupova vezano za zaštitu osobnih podataka prema Općoj uredbi o zaštiti podataka. 

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje restrukturiranja Agencije s obzirom na nove zakonske izazove i obveze. Odgovoreno je da je Zakon o zaštiti osobnih podataka važio do 25. svibnja 2018. godine, kada je stupio na snagu Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, te će to biti predmet Izvješća za 2018. godinu. Preduvjet za donošenje novih podzakonskih akata je imenovanje ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (sa 7 glasova ”ZA”), sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2017. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 21. sjednici, održanoj 26. rujna 2018. godine Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora i zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015., koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije, aktom od 3. kolovoza 2016. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

Uvodno obrazloženje dao je predsjednik Nadzornog odbora HRT-a.

Odbor je bez rasprave jednoglasno (sa 7 glasova ”ZA”), sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č  A K

Prima se na znanje Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora i zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 21. sjednici, održanoj 26. rujna 2018. godine Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora i zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016., koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije, aktom od 5. srpnja 2017. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

Uvodno obrazloženje dao je predsjednik Nadzornog odbora HRT-a.

Odbor je bez rasprave jednoglasno (sa 7 glasova ”ZA”), sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Ne prihvaća se Godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora HRT-a te provedbi nadzora i zakonitosti rada i poslovanja HRT-a za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 20. sjednici, održanoj 14. lipnja 2018. godine Izvješće o poslovanju HRT-a za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktom od 2. siječnja 2018. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju Glavni ravnatelj HRT-a rekao je da je Hrvatska radiotelevizija u 2016. godini ostvarila dobit od 30,3 milijuna kuna. Ukupni prihodi ostavreni su u iznosu 1,393 mlrd. kuna, što je za 0,4% manje u odnosu na prethodnu godinu, te 1,1% manje od plana za 2016. godinu. Prihodi od mjesečne pristojbe ostvareni su u iznosu od 1,192 milijuna kuna, što je 0,1% manje od ostvarenja u 2015. godini, a negativan utjecaj na ostvarenje prihoda od pristojbe ostavile su mjere ublažavanja teškog socijalnog stanja građana RH u vidu odluka o oprostu duga i mjere o povlaštenim kategorijama obveznika plaćanja mjesečne pristojbe. Ukupni rashodi ostvareni su u iznosu od 1,363 mlrd. kuna, te su 1,3% manji nego u 2015. godini i 2,5% manji od plana za 2016. godinu. Troškovi plaća i ostalih primanja manji su za 3,3% od ostvarenja 2015. godine i na razini su planiranog. Na dan 31. prosinca 2016. godine broj stalno zaposlenih radnika bio je 2.874, što je 16 radnika manje u odnosu na 31. prosinca 2015. godine. Promjene u bilanci HRT-a u odnosu na prethodnu godinu uglavnom se odnose na povećanje sadašnje vrijednosti dugotrajne imovine za 4,1% i to najvećim dijelom na stavci materijalne imovine što je posljedica realizacije investicijskih ulaganja tijekom 2016. godine, od kojih su najznačajniji nabavka HD reportažnih kola u iznosu 30 milijuna kuna kao i Tapeless sustava u iznosu 21 milijuna kuna. U izvještajnom razdoblju pokrenuto je i 205 investicijskih projekata u vrijednosti 52,9 mil. kuna, od čega je realizirano 111 projekata u vrijednosti 21,8 mil. kuna. Ukupne obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama povećane su za 26,3 milijuna kuna u odnosu na 2015. godinu, budući da je u 2016. godini realizirano ukupno 140 milijuna kuna dodatnog kreditnog zaduženja, uz redovitu otplatu dospjelih rata kredita.

U raspravi na Odboru rečeno je da su vidljivi pomaci na finacijskom planu, no postavljeno je pitanje da li postoji nekakav relevantni dokument, strategija ili vizija, u kojem smjeru bi se trebala ići Hrvatska radiotelevizija. Finaciranje je bitno, no još je važniji program i to da li je  HRT slušan i gledan te da li ispunjava svoju ulogu kao javni servis. Predloženo je i da se ubuduće prikaže kvalifikacijska i starosna struktura zaposlenih na HRT-u.

Skrenuta je i pozornost na program koji se odnosi na nacionalne manjine, gdje se prikazuju uglavnom kulturni događaji i program se getoizira, te je predloženo da se manjine uključe u informativni program i po mogućnosti da dobiju svoju redakciju.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( za 1. zaključak sa 7 glasova ”ZA i 1 glasom ”PROTIV”, a za 2. zaključak sa 7 glasova ”ZA” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom), sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Prihvaća se Izvješće o poslovanju HRT-a za 2016. godinu.
2. Obvezuje se Hrvatska radiotelevizija da izradi plan smanjenja kreditnog zaduženja, racionalizira troškova poslovanja, smanji troškove vanjskih suradnika i poveća efikasnost rada stalno zaposlenih djelatnika, te provede restrukturiranje.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 20. sjednici, održanoj 14. lipnja 2018. godine Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Povjerenica za informiranje, aktom od 29. ožujka 2018. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju Povjerenica za informiranje istaknula je da je izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2017. godinu dostavilo 4.683 ili 79,93% tijela javne vlasti. Obradom dostavljenih izvješća utvrđeno je da je ukupno podneseno 22.226 zahtjeva, od čega je 21.759 zahtjeva za pristup informacijama, a 467 zahtjeva za ponovnu uporabu informacija. Tijekom 2017. godine zaprimljeno je 1.172 žalbe za koje je nadležan Povjernik za informiranje, dok je iz prethodnog razdoblja prenesena 341 žalba. Od 1.172 zaprimljenih žalbi, njih 1.161 odnosi se na rješavanje zahtjeva za pristup informacijama, a 9 za ponovnu uporabu informacija te 2 na dostupnost arhivskog gradiva. U odnosu na prethodne godine u 2017. godini broj žalbi je značajno porastao, a udio žalbi zbog šutnje uprave iznosi 498 ili 42,49% što predstavlja za petinu manji udio nego 2016. godine. Tijekom 2017. godine pokrenuto je i 175 upravnih sporova, od čega su 133 tužbe podnijeli korisnici, a 42 tužbe tijela javne vlasti nezadovoljni odlukama Povjernika za informiranje, a Ustavni sud Republike Hrvatske zaprimio je 21 ustavnu tužbu u svrhu zaštite ustavnog prava građana na pristup informacijama.

Također, u 2017. godini u rješavanju je bilo 17 žalbi u predmetima vezanim za pristup informacijama o okolišu, od čega se 15 žalbi odnosilo na žalbu protiv rješenja tijela javne vlasti kojim se uskraćuje pristup informaciji, dok su se dvije žalbe odnosile na šutnju uprave. Podnositelji su uglavnom bile udruge koje se bave zaštitom okoliša, dok je u dva slučaja žalitelj bio fizička osoba te jednom trgovačko društvo.

Tijekom 2017. godine inspektori i drugi ovlašteni službenici Ureda povjerenika za informiranje proveli su 26 neposrednih inspekcijskih nadzora po službenoj dužnosti, dok nadzora povodom zaprimljenih predstavki nije bilo. Provedeno je 7 posrednih inspekcijskih nadzora zbog neodređivanja službenika za informiranje u pravnoj osobi s javnim ovlastima te zbog neprovođenja proaktivne objave informacija, savjetovanja s javnošću i obveze javnosti rada.  Podneseno je i 7 optužnih prijedloga protiv odgovornih osoba u 7 tijela javne vlasti, te su su izrečena 2 prekršajna naloga protiv odgovornih osoba u 2 tijela javne vlasti zbog nepostupanja po nalogu Povjerenika.

 Osim toga, Povjerenik za informiranje zaprimio je u 2017. godini 413 upita pisanim putem, od čega je 136 upita bilo od strane korisnika, a 277 od strane tijela javne vlasti, te je odgovoreno na 392 poziva građana, novinara i službenika za informiranje. Održano je i 40 edukacija od čega 11 online (webinara).
 
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje sancioniranja tijela javne vlasti za kršenje Zakona o pravu na pristup informacijama, pored sankcioniranja čelnika tijela i odgovorne osobe. Povjerenica za informiranje smatra da i za tijelo javne vlasti ubuduće treba propisati sankciju jer će to imati preventivno djelovanje.   

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (s 8 glasova ”ZA), sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2017. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 20. sjednici, održanoj 14. lipnja 2018. godine Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Vijeća za elektroničke medije i Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Vijeća za elektroničke medije, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. svibnja 2018. godine.

Odbor je navedene Prijedloge odluka raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 10. svibnja 2018. godine utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Vijeća za elektroničke medije, radi isteka mandata, i to mr.sc. Suzane Kunac, mr.sc. Gordane Simonović i Roberta Tomljenovića.

Na istoj sjednici, Vlada Republike Hrvatske je, na temelju prostupka provedenog po javnom pozivu, utvrđila Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Vijeća za elektroničke medije, kojim se za članove Vijeća za elektroničke medije predlaže imenovati Damira Bučevića, Josipa Popovca i Roberta Tomljenovića.
 
U raspravi je postavljeno pitanje da li su članice Vijeća za elektroničke medije koje se razrješuju mogle sudjelovati u radu Vijeća, s obzirom da im je mandat istekao 1. svibnja 2018., te da li se može imenovati član Vijeća na novi mandat iako mu mandat još traje do 20. rujna 2018. Odgovoreno je da članovi Vijeća mogu sudjelovati u radu sve dok ih ne razrješi Hrvatski sabor, a član Vijeća kojem mandat ističe 20. rujna 2018. imenuje s danom 21. rujna 2018. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (s 8 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Podržava se donošenje Odluke o razrješenju dijela članova Vijeća za elektroničke medije u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Podržava se donošenje Odluke o imenovanju dijela članova Vijeća za elektroničke medije u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 19. sjednici, održanoj 17. svibnja 2018. godine Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnio Klub zastupnika Živoga zida i SNAGA-e, aktom od 7. prosinca 2017. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na ovaj Prijedlog zakona.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je su fizičke i prave osobe dužne plaćati mjesečnu HRT pristojbu u iznosu 80,00 kuna, zbog čega svake godine Hrvatska radiotelevizija šalje oko 100.000  prijedloga za ovrhu. Zbog toga su mnogi građani blokirani, rastu im kamate te nastaju novi troškovi. Ovim Prijedlogom zakona ukinulo bi se plaćanje pristojbe, a država bi izdvajala 0,7% proračunskih prihoda za ovu svrhu, što bi u 2018. godini iznosilo 900 milijuna kuna, koji bi se namirili s kapitalnog računa iz bilance HNB-a. Na taj način zaustavile bi se masovne ovrhe i troškovi koji iz njih proizlaze.

U raspravi na Odboru rečeno je da se na ovaj način neće riješiti problem već pokrenutih ovrha, jer one neće biti obustavljene. Umirovljenici s najnižim mirovinama već plaćaju pola pristojbe,  a treba iznaći model kako bi se pomoglo i socijalnim slučajevima, posebno za pripadnike romske manjine koji su većinom nezaposleni. Ovim Prijedlogom zakona dovodi se i u pitanje samostalnost Hrvatske radiotelevizije koja bi bila financirana iz proračuna. S druge strane, predloženi zakon ne govori ništa o tome kome bi se uzelo tih 900 milijuna kuna iz proračuna. Zbog toga članovi Odbora smatraju da se problem ne može rješavati parcijalno, već ga je potrebno rješavati sustavno. Važeći Zakon   donesen je u skladu s Preporukom Vijeća Europe o jamstvu neovisnosti javne radiodifuzije, gdje se navodi da plaćanje pristojbe mora biti ostvareno na način koji jamči kontinuitet aktivnosti javne radiodifuzije i dugoročno planiranje. Stabilni javni izvori financiranja javne televizije jedino su jamstvo njene političke i ekonomske neovisnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 1 glasom ”PROTIV”), sukladno Mišljenu Vlade Republike Hrvatske, odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 18. sjednici, održanoj 25. travnja 2018. godine Prijedlog zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. travnja 2018. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je da je Opća uredba o zaštiti podataka stupila na snagu 24. svibnja 2016. godine, a primjenjuje se od 25. svibnja 2018. godine, te da je ona u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama Europske unije. Države članice dužne su osigurati zakonodavni okvir koji će omogućiti provedbu Uredbe, u svrhu čega se donosi ovaj Zakon. Prema Općoj uredbi o zaštiti podataka države članice su dužne odrediti nadzorno tijelo za praćenje primjene Opće uredbe o zaštiti podataka i tijelo nadležno za akreditiranje certifikacijskih tijela. Ovim Prijedlogom zakona utvrđuje se da je nadzorno tijelo Agencija za zaštitu osobnih podataka, a nadležno tijelo za akreditaciju certifikacijskih tijela je Hrvatska akreditacijska agencija.

Utvrđuju se i dodatne ovlasti nadzornog tijela, propisuje se obrada osobnih podataka u posebnim slučajevima, izricanje upravnih novčanih kazni za povrede ovoga Zakona i Opće uredbe o zaštiti podataka, utvrđuje se izricanje i visina upravne novčane kazne za voditelja obrade i izvršitelja obrade koji postupaju protivno odredbama o korištenju podataka prikupljenih putem video nadzora, te se određuje visina novčane kazne za prekršaje koje počini osoba koja obavlja dužnost ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka te službenika Agencije.

U okviru dodatnih ovlasti daje se ovlast Agenciji za zaštitu osobnih podataka za obavljanje poslova neovisnog nadzornog tijela za praćenje primjene Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP, osim ako nije posebnim propisima drugačije određeno.

Također se utvrđuje da ako Agencija posumnja u valjanost provedbene odluke Europske komisije o primjerenosti i o standardnim ugovornim klauzulama, obustavit će se upravni postupak i ustupiti predmet Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske na rješavanje upravne stvari. Visoki upravni sud u tom postupku, ukoliko smatra da odluka Europske komisije u tom postupku nije valjana, uputit će zahtjev o ocjeni valjanosti predmetne odluke Sudu Europske unije sukladno članku 267. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Prijedlogom zakona u svrhu zaštite djece s prebivalištem u Republici Hrvatskoj utvrđuje se da je, u pogledu nuđenja usluga informacijskog društva izravno djetetu, obrada osobnih podataka djeteta zakonita ako dijete ima najmanje 16 godina. Također se utvrđuje zabrana obrade genetskih podataka radi izračuna izgleda oboljenja i drugih zdravstvenih aspekata ispitanika u okviru radnji za sklapanje ili izvršavanje ugovora o životnom osiguranju i ugovora s klauzulama o doživljenju, te se ta zabrana ne može ukinuti privolom ispitanika. Isto tako, Prijedlogom zakona se utvrđuju ograničenja za obradu biometrijskih podataka, budući je to posebna kategorija osobnih podataka, te njihova obrada predstavlja visok rizik za prava i slobode pojedinca, a obrada osobnih podataka putem video nadzora može se provoditi samo u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine.

U raspravi na Odboru bilo je govora o privatnim fotografijama, osobito djece i političara. Istaknuto da ne pravi razlika u zaštiti privatnosti običnih građana i političara. Iznesena je i zabrinutost u vezi nedovoljnog broja zaposenih u Agenciji za zaštitu osobnih podataka i Hrvatske akreditacijske agencije s obzirom na povećani opseg posla. Skrenuta je i pozornost na to da je od stupanja na snagu do primjene Opće uredbe o zaštiti podataka prošlo dvije godine i postavljeno je pitanje da li se ovo vrijeme dobro iskoristilo za edukaciju građana o Općoj uredbi o zaštiti podataka. Rečeno da je održano desetak kampanja koje su bile dobre i sadržajne. Iznesena je i primjedba na činjenicu da se za povrede ovog Zakona ili Opće uredbe o zaštiti podataka tijelu javne vlasti i drugim državnim tijelima te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ne može izreći upravna novčana kazna. Odgovoreno je da to ne bi bilo svrsishodno s obzirom da se sredstava za rad tih tijela osiguravaju u državnom proračunu pa bi naplata upravne novčane kazne predstavljala samo prelijevanje proračunskih sredstava iz jedne proračunske stavke u drugu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno ( sa 7 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Podržava se donošenje Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA
 dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 17. sjednici, održanoj 18. travnja 2018. godine Prijedlog odluke o razrješenju ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka, te Prijedlog odluke o imenovanju ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. travnja 2018. godine.

Odbor je navedene Prijedloge odluka raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 10. travnja 2018. godine utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka, radi isteka mandata. Na istoj sjednici Vlada Republike Hrvatske je utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka, kojim se predlaže imenovati za ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka Anto Rajkovača.

Odbor je bez rasprave, većinom glasova (s 9 glasova ”ZA” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

1. Podržava se donošenje Odluke o razrješenju ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Zatim je, također većinom glasova ( sa 7 glasova ”ZA” i 3 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

2. Podržava se donošenje Odluke o imenovanju ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podataka u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

      PREDSJEDNIK ODBORA
      dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije razmotrio je na 17. sjednici, održanoj 18. travnja 2018. godine sve kandidature zaprimljene na natječaj za izbor člana Nadzornog odbora HRT-a, objavljen 9. ožujka 2018. godine u ”Narodnim novinama” i na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora i Hrvatske radiotelevizije, te je utvrdio da od 9 zaprimljenih kandidatura, njih 3 ispunjavaju uvjete iz natječaja. Nepravovaljane su kandidature mr.sc. Borisa Sruka, dr.sc. Antuna Paveškovića, mr.sc. Višnje Fortune, doc.dr.sc. Marka Ivkošića i Ive Orlović jer ne ispunjavaju uvjete iz natječaja, te kandidatura Anite Šimić-Bitunjac koja je zaprimljena nakon isteka roka iz natječaja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( s 9 glasova ”ZA” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom) donio sljedeći

Z A K L J U Č A K

Uvjete za izbor člana Nadzornog odbora HRT-a propisane natječajem ispunjavaju sljedeći kandidati:

1. Ljiljana Očko-Marković
2. dr.sc. Antonija Petričušić
3. Tomislav Radić

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 16. sjednici, održanoj 7. ožujka 2018. godine Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2014. godinu, Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2015. godinu i Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2016. godinu, koja je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Agencija za elektroničke medije i Vijeće za elektroničke medije, aktima od 7. srpnja 2015. godine, 9. prosinca 2016. godine i  29. studenoga 2017. godine.

Odbor je navedena Izvješća raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetna Izvješća.

U uvodnom obrazloženju ravnatelj Agencije za elektroničke medije i predsjednik Vijeća za elektroničke medije rekao je da je Vijeće za elektroničke medije u 2014. godini donijelo ukupno četiri odluke o davanju koncesija za obavljenje djelatnosti radija, te je donijelo i četiri odluke o privremenom oduzimanju koncesije te jednu odluku o trajnom oduzimanju koncesije za obavljanje djelatnosti televizije i radija. Što se tiče Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Vijeće je u 2014. godini raspisalo šest javnih natječaja u okviru kojih je dodijeljeno 32.321.228,86 kuna.

U okviru nadzora nad provedbom odredbi o programskim načelima i obvezama kontinuirano je snimano 228.288 sati radijskog i televizijskog programa, a po obavljenom nadzoru i utvrđenim prekršajima Vijeće je izreklo 30 upozorenja, pet opomena, jedan prekršajni nalog i jedan optužni prijedlog. Agencija za elektroničke medije obavlja administrativne, tehničke i stručne poslove za Vijeće. U 2014. godini Agencija je, uz ostalo, kontinuirano radila na nadogradnji sustava za lakšu i ubrzanu komunikaciju pružatelja medijskih usluga s Agencijom putem Internet portala. Agencija je članica Europskog udruženja nacionalnih regulatora, Odbora za informatizaciju i medije Vijeća Europe, te Europskog audiovizualnog opservatorija, a Agencija i Vijeće aktivno sudjeluju i u radu Opće uprave Europske komisije nadležne za audiovizualnu i medijsku politiku u skladu s provedbom Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama.

U 2015. godini Vijeće je donijelo ukupno pet odluka o davanju koncesija za obavljanje djelatnosti radija, te jednu odluku o davanju koncesije za obavljanje djelatnosti televizije. Također je donijelo i jednu odluku o privremenom oduzimanju koncesije, te dvije odluke o trajnom oduzimanju koncesije za obavljenje djelatnosti televizije i radija. Raspisalo je i tri javna natječaja vezano za dodjelu sredstava iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija. U okviru nadzora nad provedbom odredbi o programskim načelima i obvezama snimano je ukupno 245.280 sati radijskog i televizijskog programa, a po obavljenom nadzoru i utvrđenim prekršajima Vijeće je izreklo 34 upozorenja, 12 opomena i jedan prekršajni nalog.

Tijekom 2016. godine Vijeće je donijelo ukupno 32 odluke o davanju koncesija za obavljanje djelatnosti radija, te dvije odluke o davanju koncesije za obavljanje djelatnosti televizije. Donesena je jedna odluka o privremenom oduzimanju koncesije za obavljanje djelatnosti televizije. U svrhu nadzora u 2016. godini snimano je ukupno  245.952 sata radijskog i televizijskog programa, a po obavljenom nadzoru i utvrđenim prekršajima Vijeće je izreklo 31 upozorenje, 6 opomena i 3 prekršajna naloga. Agencija je u 2016. godini pojačala svoje aktivnosti na poticanju i jačanju medijske pismenosti, te je pokrenula internetski portal medijskapismenost.hr, koji je Europski audiovizualni opservatorij uvrstio među najvažnije projekte medijske pismenosti u Europskoj uniji. Donijela je i ”Preporuke za zaštitu maloljetnika i sigurno korištenje elektroničkih medija”, te u suradnji s UNICEF-om nastavila s medijskom kampanjom ”Birajmo što gledamo”.

U raspravi na Odboru rečeno je da se iz Izvješća može zaljučiti da je potrebna hitna izmjena kako Zakona o elektroničkim medijima, tako i Zakona o medijima. Postavljeno je i pitanje što je Vijeće poduzelo na suzbijanju govora mržnje, budući da je on sve prisutniji u hrvatskim medijima. Odgovoreno je da Vijeće surađuje sa stručnjacima iz područja medija, no problem predstavlja to što ne postoji jasna definicija govora mržnje, a i Zakonom je zabranjeno samo poticanje na govor mržnje. Predloženo je da se više pažnje posveti medijskoj pismenosti, zaštiti maloljetnika i sprječavanju širenja lažnih vijesti. Što se tiče nadzora, skrenuta je i pozornost da se kod sankcioniranja pojedinih prekršaja vodilo računa o tome da li se pojedini prekršaj opetovano ponavljao, što je bio razlog za težu kaznu.  Ukazano je i na problem financiranja neprofitnih medija koji kroz Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija dobivaju potpore male vrijednosti, a trebali bi se financirati i iz Europskog socijalnog fonda.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( s 5 glasova ”ZA” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa), sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Prima se na znanje Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije za 2014. godinu.
2. Prima se na znanje Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije 2015. godinu.

Odbor je zatim, također sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA” i 1 ”SUZDRŽANIM” glasom) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K

3. Prihvaća se Izvješće o radu Vijeća za elektroničke medije i Agencije za elektroničke medije  za 2016. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

 PREDSJEDNIK ODBORA
 dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 15. sjednici, održanoj 28. veljače 2018. godine Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2014. godinu, Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2015. godinu i Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2016. godinu, koja je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Upravno vijeće HINE, aktima od 7. kolovoza 2015. godine, 9. rujna 2016. godine i  6. prosinca 2017. godine.

Odbor je navedena Izvješća raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetna Izvješća.

U uvodnom obrazloženju predsjednica Upravnog vijeća HINE istaknula je da je 2014. godina prva u nizu od 2009. godine u kojoj je financijsko poslovanje HINE u potpunosti pozitivno. Ostvareno je ukupno 25,14 milijuna kuna prihoda. Prihodi od prodaje HININIH usluga usluga na tržištu iznosili su 8,22 milijuna kuna i s obzirom na planirane porasli su 8,72%. Rashodi su iznosili 1,9 milijuna kuna manje, a u odnosu na planirane bili su veći za 630 tisuća kuna.
 
Tijekom 2014. HINA je redovito otplaćivala rate za kredit kojim je obavljeno restrukturiranje u 2013. godini, a u svibnju 2015. godine kredit je u potpunosti otplaćen. U 2014. godini nastavljeno je s ulaganjem u tehnološki razvoj i nabavku opreme. Pušten je u rad novi, responzivni HTML5 web portal namijenjen isporuci sadržaja internetskim korisnicima, a stavljen je u funkciju i HTML5 web portal prilagođen mobilnim uređajima. Isto tako su u cijelosti zamijenjena osobna računala, a novinari i fotografi su opremljeni laptop uređajima i pametnim telefonima.

U 2015. godini HINA je također poslovala pozitivno, te je ostvarila dobit u iznosu od 1.495.393 kune, a koja se koristila za obavljanje i razvoj djelatnosti, te saniranje gubitaka. Ostvareno je ukupno 24.945.373,56 kuna prihoda od prodaje usluga, od čega temeljem Ugovora o skupnoj pretplati 16.623.999,96 kuna, a od korisnika s tržišta 8.321.373,60 kuna. Rashodi su iznosili 24.346.463,56 kuna, što je za 2,14% manje njego u 2014. godini. U 2015. godini prijevremeno je otplaćena cjelokupna kreditna obveza, te je na taj način ušteđeno 135.000 kuna na kamatama. Nastavljeno je s ulaganjem u tehnološki razvoj i nabavu informatičke, novinarske, foto i video opreme kako bi se osigurao rast kvalitete i povećanje produkcije. Tako je, između ostalog, uz pomoć sredstava dobivenih na natječaju Europskog parlamenta pokrenut portal EU#Mladi, portal ”Zdravlje” prilagođen za pretraživanje tražilica, a načinjen je i redizajn portala hina.hr.

HINA je i u 2016. godini nastavila poslovati pozitivno, te je ostvarila dobit od 882.359 kuna. Prihodi su iznosili 25.196.577 kuna, a rashodi 24.314.218 kuna. Nastavljeno je i s ulaganjima u informatički i tehnološki napredak, povećanje broja vijesti i brzine njihova emitiranja, te je poboljšana suradnja s korisnicima, posebno s tržišnim. 

U raspravi na Odboru rečeno je da su vidljivi pozitivni trendovi u poslovanju i da se dobit ulaže u razvoj djelatnosti. Predloženo je da se ubuduće više sredstava izdvoji za edukaciju novinara i da izvješća budu detaljnija i možda češća. Skrenuta je pozornost i na potrebu izmjene Zakona o HINI, kojeg bi trebalo poboljšati i prilagoditi suvremenom načinu poslovanja. Predstavnica Ministarstva kulture odgovorila je da se planira ići u izmjenu Zakona krajem ove ili u idućoj godini. Članovi Odbora iz reda oporbe smatrali su da bi i Izvješća za 2014. i 2015. godinu trebalo prihvatiti, a ne primiti na znanje zbog proteka vremena kako to predlaže Vlada Republike Hrvatske u svojim Mišljenjima, ali taj prijedlog nije podržala većina članova Odbora.

Nakon provedene rasprave Odbor je, sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, većinom glasova ( sa 6 glasova ”ZA” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Prima se na znanje Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2014. godinu.
2. Prima se na znanje Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2015. godinu.

Odbor je zatim, također sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske, jednoglasno ( s 8 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K

3. Prihvaća se Izvješće o radu Upravnog vijeća HINE za 2016. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 12. sjednici, održanoj 12. prosinca 2017. godine Izvješće o poslovanju HRT-a za 2014. godinu i Izvješće o poslovanju HRT-a za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, aktima od 29. srpnja 2015. godine i 21. prosinca 2016. godine.

Odbor je navedena Izvješća raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetna Izvješća.

U uvodnom obrazloženju Glavni ravnatelj HRT-a rekao je da je Hrvatska radiotelevizija u 2014. godini ostvarila dobit od 34,7 milijuna kuna. Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu 1,397 mlrd. kuna, što je za 1,1% manje u odnosu na prethodnu godinu, te 0,8% manje u odnosu na plan. U strukturi prihoda najznačajniji je prihod od mjesečne pristojbe u iznosu od 1,195 mlrd. kuna. Ukupni rashodi HRT-a za 2014. godinu ostvareni su u iznosu od 1,362 mlrd. kuna, te su 0,7% manji nego 2013. godine i 2,8% manji od plana. Troškovi plaća i ostalih primanja ostvareni su za 5,2% manje od ostvarenja troškova u 2013. godini i za 3,4% više od plana. Troškovi proizvodnje realizirani su u iznosu 315,4 milijuna kuna, što je u usporedbi s prethodnom godinom više za 59,7 milijuna kuna ili 23,3%. Što se tiče zaposlenih, vidljiv je trend nastavka započetog procesa provedbe programa restrukturiranja jer je 31. prosinca 2014. bilo 3.066 radnika, što je 255 manje nego 31. prosinca 2013., pa je na plaćama ušteđeno 51,1 milijun kuna. U sklopu tehnološke modernizacije u 2014. pokrenut je i cijeli niz ulaganja u suvremena tehnološka rješenja, tehnička postrojenja i opremu unutar svih segmenata HRT-a. U 2015. godini HRT je ostvarila dobit od 18,267 milijuna kuna. Ukupni prihodi bili su 1.398 mlrd. kuna, što je povećanje u odnosu na 2014. za 0,1%, a 1,2% manje od plana. Ukupni rashodi su bili 1.381 mlrd. kuna, što je za 1,3% više od 2014., a 2,1% manje od plana. Plaće i ostala primanja bila su 9,9% manja u odnosu na prethodnu godinu i 0,1% više od plana. Na dan 31. prosinca 2015. godine bilo je 2.890 zaposlenih, što je za 176 manje u odnosu na 2014. Troškovi vanjske suradnje iznosili su 98,7 milijuna kuna, što je 11% manje od plana, ali u odnosu na prošlu godinu više za 27,4%, na što je utjecao odlazak značajnog broja radnika, te povećanja opsega posla zbog čega je angažiran veći broj agencijskih radnika. Ukupno ostvarena amortizacija  u 2015. godini je bila 163,1 milijuna kuna, a plan investicijskih ulaganja u 2015. godini  pratio je i nove trendove u proizvodnji sadržaja  te je obuhvaćao ulaganja u suvremenu integriranu tehnologiju, koja omogućuje sveobuhvatnu multimedijsku proizvodnju programskih sadržaja za potrebe svih medijskih platformi, kao i bržu, ekonomičniju i kvalitetniju distribuciju medijskih sadržaja do sve većeg broja korisnika.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje zbog čega raste neovisna produkcija. Odgovoreno je da je u izvještajnom razdoblju značajno smanjen broj radnika, te da je dužnost HRT-a provođenje i poštivanje zakonske odredbe o vanjskoj neovisnoj produkciji. Iznesena je zabrinutost jer je 15 milijuna kuna manje potrošeno na kapitalne sadržaje, te je postavljeno pitanje da li je ono što je zarađeno potrošeno na pravi način, odnosno na proizvodnju kvalitetnog programa. Rečeno da HRT o tome vodi brigu i ubuduće namjerava ići u tom smjeru. Iznesena je i zabrinutost zbog smanjenja broja dopisništava, te je predloženo da se njihov broj poveća.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je sukladno Mišljenju Vlade Republike Hrvatske jednoglasno ( s 8 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Prima se na znanje Izvješće o poslovanju HRT-a za 2014. godinu.
2. Prima se na znanje Izvješće o poslovanju HRT-a za 2015. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 11. sjednici, održanoj 17. studenoga 2017. godine Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 21. listopada 2016. godine, te Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 29. travnja 2017. godine.

Odbor je navedena Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetna Izvješća.

U uvodnom obrazloženju predsjednik Programskog vijeća HRT-a istaknuo je da u izvještajnom razdoblju prijedlozi, primjedbe i sugestije upućivane na sjednicama Vijeća ravnatelju programa i urednicima programskih kanala HRT-a, kao i u Mišljenju o ispunjavanju programskih obveza i načela HRT-a većinom bili ignorirani, te smatra da bi se u budućim izmjenama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji trebalo uzeti u obzir i redefiniranje ovlasti Programskog vijeća.

Veliki problem stvarale su i česte promjene rukovodećeg kadra, od samog vodstva do gotovo svih uredničkih i upravljačkih funkcija, gdje su se odgovorne osobe mijenjale nerijetko od sjednice do sjednice Vijeća, kao i neprofesionalnost, neobjektivnost i nepismenost novinara i voditelja programa HRT-a, osobito u informativnim programima.  Premda na HRT-u djeluje Savjet za jezik i govor, u sastavu kojeg su iznimni stručnjaci, rezultati tog tijela se ne vide niti čuju u programima HRT-a.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje vezano za religijski program i emisiju ”TV kalendar”. Što se tiče religijskog programa odgovoreno je da je emitiran u onom obimu kako je to i predviđeno, a o ”TV kalendaru” se raspravljalo na sjednicama Programskog vijeća, ali rečeno je da je problem u tome što zaključci Vijeća nikog ne obvezuju. Dotaknut je problem pada gledanosti HRT-a, te je rečeno da postoji pad gledanosti u odnosu na komercijalne televizije, ali da javna televizija ne treba biti i najgledanija,već treba prikazivati i one sadržaje za koje postoji javni interes, a kojih na komercijalnim televizijama nema. Skrenuta je pozornost i na to da je HRT najgledanija javna televizija u okruženju.

Vezano za programe namijenjene informiranju pripadnika nacionalnih manjina iznesena je primjedba na multinacionalni magazin ”Prizma” i urednicu tog programa vezano za prikaz Roma i romske zajednice u toj emisiji.    

Posebno je postavljano pitanje iznošenja u javnost stavova pojedinih članova Vijeća, no predsjednik Vijeća naglasio je da Programsko vijeće HRT-a na sjednicama donosi zaključke i on je ovlašten u ime Vijeća te zaključke iznositi u javnost, a stavovi pojedinih članova Vijeća su samo njihovi osobni stavovi.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa) sukladno Mišljenu Vlade Republike Hrvatske odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Prima se na znanje Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. godine.

2. Prihvaća se Izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih Zakonom o HRT-u i Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

      PREDSJEDNIK ODBORA
      dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 10. sjednici, održanoj 12. listopada 2017. godine Izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Agencija za zaštitu osobnih podataka, aktom od 27. lipnja 2017. godine.

Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

U vrijeme rasprave Odbor je raspolagao s Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na predmetno Izvješće.

U uvodnom obrazloženju ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka istaknuo je da je u izvještajnom razdoblju zaprimljeno u rad 1163 predmeta koji su se odnosili na zahtjeve za zaštitu prava, zahtjeve za davanjem pravnih mišljenja te predstavke građana. Tom broju predmeta pridodano je i 209 istovrsnih predmeta koji su preneseni u rad iz prethodne godine, te je tako 2016. godine postupano u ukupno 1372 predmeta, od čega je riješeno 1196 predmeta, a 176 predmeta preneseno je u rad u 2017. godinu. Tijekom 2016. godine podneseno je i 15 upravnih tužbi  od strane nezadovoljnih stranaka u postupku u svrhu preispitivanja rješenja koje je donijela Agencija, a Agencije je zaprimila i 417 predstavki od strane građana i trećih osoba koje se po sadržaju ne mogu okvalificirati kao zahtjevi za zaštitu prava. Što se tiče prekršajnih postupaka, Agencije ja tijekom 2016. godine dostavila 9 obavijesti o pokretanju prekršajnog postupka, a temeljem dostavljenih prethodno potpisanih obavijesti Agencija je podnijela jedan optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu zbog nepostupanja po nalogu Agencije. Vezano za zlouporabu osobnih podataka na internetu i društvenim mrežama, u slučajevima kada su podaci protuzakonito objavljeni  na stranim domenama ili servisima kojima Agencija zbog teritorijalne nenadležnosti ne može narediti uklanjanje takvih podataka i sadržaja, Agencija je i u takvim slučajevima poduzimala aktivnosti u svrhu pružanja pomoći strankama. Što se tiče nadzorne aktivnosti, Agencija provodi nadzor na zahtjev ispitanika, na prijedlog treće strane ili po službenoj dužnosti. U 2016. godini Agencija je za 37% povećala nadzor u odnosu na prethodnu godinu. Također je u veljači 2016. godine provedena evaluacija Republike Hrvatske o primjeni schengenske pravne stečevine u području zaštite podataka, a na području međunarodne suradnje Agencije je postupila po ukupno 316 predmeta. Ostvareno je i 118 različitih oblika suradnje državnim tijelima, tijelima javne vlasti i pravnim osobama u obliku davanja prijedloga, mišljenja i preporuka.

U raspravi na Odboru skrenuta je pozornost o tome da su građani, a osobito djeca, nedovoljno educirani o tome što su to osobni podaci i kako mogu biti zlouporabljeni na internetu i društvenim mrežama. Predloženo je da se ativnosti Agencije usmjere više na preventivne i edukativne aktivnosti, ne samo prema djeci, već i prema roditeljima i nastavnicima, pri čemu treba uključiti već i predškolske ustanove, škole, te Ministarstvo znanosti i obrazovanja, te uputiti veći broj ljudi na rad na terenu. Kao jedna od mogućnosti spomenuto je da se takva edukacija provede i u okviru predmeta građanski odgoj.

Posebno je ukazano i na problem da mediji s društvenih mreža preuzimaju podatke, primjerice fotografije i to javno objavljuju. Pri tome su naročito izložena djeca, osobito djeca javnih osoba. Kako je ovo posebno regulirano zakonima s područja medija, predloženo je da se Agencija zajedno s Ministarstvom kulture i Vladom Republike Hrvatske uključi u izmjene medijskog zakonodavstva. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno ( s 9 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2016. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Andrija Mikulić, predsjednik Odbora.

      PREDSJEDNIK ODBORA
      dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora na 10. sjednici, održanoj 12. listopada 2017. godine raspravljao je pod točkom 2. o  Postupanju policije prema novinaru ”Indexa” Draganu Miljušu, te je jednoglasno ( s 9 glasova ”ZA”) donesen sljedeći 

Z A K L J U Č A K

Traži se od Ministarstva unutarnjih poslova RH izvješće o postupanju policije prema novinaru ”Indexa” Draganu Miljušu, a vezano za djelovanje policije u Splitu 10. listopada 2017. godine.

 PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Andrija Mikulić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije razmotrio je na 9. sjednici, održanoj 4. listopada 2017. godine sve kandidature zaprimljene na natječaj za izbor četiri člana Nadzornog odbora HRT-a, objavljen 19. srpnja 2017. godine u ”Narodnim novinama” i na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora i Hrvatske radiotelevizije, te je utvrdio da od 32 zaprimljene kandidature, njih 31 ispunjavaju zakonske uvjete i uvjete iz natječaja. Nepravovaljana je kandidatura Želimira Mazora koja je poslana i zaprimljena nakon isteka roka iz natječaja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno ( s 11 glasova ”ZA”) donio sljedeći

Z A K L J U Č A K

Uvjete za izbor četiri člana Nadzornog odbora HRT-a propisane Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji i natječajem ispunjavaju sljedeći kandidati:

1. mr.sc. Ivan Božičević
2. mr.sc. Mladen Čutura
3. Krsto Čveljo
4. Miroslav Grgić
5. Zoran Grgić
6. dr.sc. Marko Ivkošić
7. Darije Vladimir Josić 
8. mr.sc. Bernardica Juretić Rožman
9. Nino Karamatić
10. mr.sc. Denis Nikola Kulišić
11. dr.sc. Eduard Kunštek
12. dr.sc. Danijel Labaš
13. mr.sc. Marko Lapaine
14. Alja Ljubić Budanko
15. dr.sc. Maja Martinović
16. Ljiljana Očko-Marković
17. mr.sc. Vlado Ošust
18. Morana Paliković Gruden
19. dr.sc. Antun Pavešković
20. Damir Pjaca
21. Matija Prka
22. Tomislav Radić
23. Željko Serdar
24. mr.sc. Filip Starčević
25. dr.sc. Ivan Šimek
26. Željko Šundov
27. mr.sc. Hrvoje Tkalčić
28. mr.sc. Ivan Tkalec
29. Vedran Tolić
30. Ivan Ugrin
31. Josip Veber

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Andrija Mikulić

Na temelju članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/10, 76/12, 78/16 i 46/17), Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskom saboru

PRIJEDLOG ODLUKE O RAZRJEŠENJU DIJELA ČLANOVA NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE KOJE IMENUJE HRVATSKI SABOR

Navedeni Prijedlog odluke utvrdio je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora na 8. sjednici, održanoj 13. srpnja 2017. godine.

Za izvjestitelja koji će na sjednici Hrvatskoga sabora obrazložiti Prijedlog, Odbor je odredio Jasena Mesića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Jasen Mesić

PRIJEDLOG ODLUKE O RAZRJEŠENJU DIJELA ČLANOVA NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE KOJE IMENUJE HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br.137/10, 76/12, 78/16 i 46/17), Hrvatski sabor na sjednici____ donio je

ODLUKU O RAZRJEŠENJU DIJELA ČLANOVA NADZORNOG ODBORA HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE KOJE IMENUJE HRVATSKI SABOR

I.

Razrješuju se dr.sc. KATARINA BAKIJA, MIROSLAV GRGIĆ, mr.sc. ŠENOL SELIMOVIĆ i ANJA ŠOVAGOVIĆ DESPOT dužnosti člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije,  sukladno članku 22. stavak 8. podstavak 2. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/10, 76/12, 78/16 i 46/17).

II.

Ova Odluka objavit će se u ”Narodnim novinama”, a stupa na snagu danom donošenja.
 
KLASA:
Zagreb,

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskog sabora

Gordan Jandroković

O b r a z l o ž e n j e:

Uz točku I. 

Nadzorni odbor Hrvatske radiotelevizije ima pet članova, od čega četiri člana imenuje Hrvatski sabor većinom glasova svih zastupnika, a jedan član je predstavnik radnika koji se imenuje sukladno Zakonu o HRT-u i Zakonu o radu. Mandat članova NO HRT-a je četiri godine.

Odlukom Hrvatskoga sabora o imenovanju članova Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije od 3. srpnja  2015. godine (”Narodne novine”, br. 76/15) dr.sc. Katarina Bakija, Miroslav Grgić, mr.sc. Šenol Selimović i Anja Šovagović Despot imenovani su članovima Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije.

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora podržavao je i podržat će i ubuduće sve postupke Nadzornog odbora HRT-a usmjerene u svrhu otkrivanja nepravilnosti poslovanja Hrvatske radiotelevizije i usklađenosti tog poslovanja sa Zakonom o HRT-u i drugim zakonima, kao i nadzor provedbe odredaba Zakona koje se odnose na zakonito korištenje sredstava pristojbe i drugih prihoda. No, Odbor smatra da su sljedeći niže navedni postupci Nadzornog odbora HRT-a protivni odredbama Zakona o HRT-u te predstavljaju razlog za razrješenje članova Nadzornog odbora HRT-a prije isteka mandata sukladno članku 22. stavak 8. podstavak 2. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji:
- 18. srpnja 2016. godine Nadzorni odbor HRT-a je donio odluku o podnošenju zahtjeva Trgovačkom sudu u Zagrebu za postavljanje privremenog upravitelja HRT-a i opunomoćio svog člana Miroslava Grgića na podnošenje zahtjeva i zastupanje pred sudom i pozvao se na članak 1. stavak 3. Zakona o ustanovama, kojim je propisano da se na ustanovu koja djelatnost obavlja radi stjecanja dobiti primjenjuju propisi o trgovačkim društvima, te predložio da Sud sukladno člaku 423. stavak 4. Zakona o trgovačkim društvima s danom isteka zakonskog roka iz članka 19a. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji postavi privremenog upravitelja Hrvatske radiotelevizije na rok do izbora i imenovanja vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja HRT-a. 27. srpnja 2016. godine Trgovački sud u Zagrebu je donio Rješenje (poslovni broj R1-249/16) kojim se odbija taj zahtjev kao neosnovan, te je u svom obrazlaženju naveo da Sud nije ovlašten u takvim slučajevima određivati odnosno postaviti privremenog upravitelja jer ne postoje zakonske osnove.
- 8. kolovoza 2016. godine Nadzorni odbor HRT-a je podnio žalbu na Rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, a Visoki trgovački sud u Zagrebu je 29. kolovoza 2016. godine  donio Rješenje (poslovni broj Pž-5960/2016-2) kojim odbija Žalbu Nadzornog odbora HRT-a kao neosnovanu i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-249/16 od 27. srpnja 2016, te o obrazloženju navodi:  „… bez obzira na to što se predlagatelj poziva na odredbu članka 1. stavak 3. Zakona o ustanovama kojom je propisano da ako ustanova kao pravna osoba obavlja djelatnosti radi stjecanja dobiti primjenjuju se propisi o trgovačkim društvima, to ne znači da se propisi o imenovanju članova uprave u društvu s ograničenom odgovornošću mogu primijeniti i na Hrvatsku radioteleviziju kao javnu ustanovu jer se te odredbe primjenjuju samo u slučaju ako pravna osoba nema nadzorni odbor ili nadzorni odbor nije imenovao potrebne članove uprave.“ Nadalje navodi: „Posebnim zakonom i to ZoHRT-a propisano je tko su tijela koja upravljaju tom ustanovom, njihove ovlasti, način njihova imenovanja i razrješenja pa se u tom dijelu ne primjenjuju odredbe Zakona o ustanovama.“
- 7. listopada 2016. godine Nadzorni odbor HRT-a  je ponovo podnio zahtjev za postavljanje privremenog upravitelja HRT-a Trgovačkom sudu u Zagrebu, a Trgovački sud u Zagrebu je 28. listopada 2016. godine donio Rješenje (poslovni broj R1-314/16) kojim odbija zahtjev Nadzornog odbora HRT-a navodeći u obrazloženju: „. .. imenovati vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja kao i glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije je isključivo pravo i obveza Hrvatskog sabora (tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci Pž-5960/2016)...“.
- Prije donošenja Odluke o imenovanju Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije 2. veljače 2017. godine Nadzorni odbor HRT-a podnosi predsjedniku Hrvatskog sabora Prijedlog za poništenje Natječaja za imenovanje Glavnog ravnatelja HRT-a, objavljenog u Narodnim novinama, broj 110/16, zbog grube povrede natječajnih pravila od strane Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora, a nakon što je Hrvatski sabor donio Odluku o imenovanju glavnog ravnatelja HRT-a 17. veljače 2017. godine („Narodne novine“, broj 16/17), Nadzorni odbor HRT-a  prekoračuje svoje ovlasti iz članka 23. Zakona o HRT-u  i kandidatima prijavljenim na Natječaj za glavnog ravnatelja HRT-a daje uputu o pravnom lijeku sljedećeg sadržaja:
„Protiv Odluke o imenovanju Glavnog ravnatelja HRT-a, nezadovoljni kandidat prijavljen na javni natječaj, može u roku 15 dana od dana primitka ove obavijesti, tužbom pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom, zbog bitne povrede postupka ili zbog toga što imenovani  kandidat ne ispunjava uvjete koji su objavljeni u Natječaju za imenovanje Glavnog ravnatelja HRT-a („Narodne novine“, broj 110/96), sukladno odredbi članka 42. Zakona o ustanovama „“Narodne novine“, broj 76/93, 29/97, 47/99, 35/08).“

Nakon takve upute podnesena je tužba Upravnom sudu u Zagrebu 9. ožujka 2017. godine, koju je Upravni sud u Zagrebu odbacio Rješenjem (poslovni broj UsI-727/17-2) uz obrazloženje da tužba nije dopuštena, jer je tužitelj svoju tužbu utemeljio na članku 42. stavak 3. Zakona o ustanovama. U obrazloženju navodi „Člankom 42. stavak 3. Zakona o ustanovama (Narodne novine, broj 76/93, 26/97 47/99 i 35/08), propisano je da ako ravnatelja ustanove imenuje tijelo iz članka 38. stavak 2. ovog Zakona tužbom  se pokreće upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. U drugim slučajevima odlučuje Sud nadležan za radne sporove. Člankom 38. stavak 2. Zakona propisano je da se zakonom, ili aktom o osnivanju, može odrediti da ravnatelja javne ustanove imenuje Vlada Republike Hrvatske, nadležno ministarstvo ili predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne samouprave.  Ocjenjujući postojanje pretpostavki za vođenje ovog upravnog spora Sud uočava kako je odluku o imenovanju glavnog ravnatelja, temeljem članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 19. stavak 3. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, donio Hrvatski sabor. Budući da Hrvatski sabor nije tijelo naznačeno u članku 38. stavak 2. Zakona, sud smatra, a imajući na umu kako odredbe o nadležnosti nisu odredbe podložne tumačenju, kako nije zakonom ovlašten postupati u konkretnom predmetu.“

Dakle, Nadzorni odbor HRT-a je,  unatoč rješenjima Trgovačkog suda u Zagrebu i Visokog trgovačkog suda u Zagrebu koji u svojim obrazloženjima kažu da u slučaju imenovanja Glavnog ravnatelja HRT-a  i vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja HRT-a imaju primijeniti odredbe Zakona o HRT-a, odlučio prekoračiti svoje ovlasti koje proizlaze iz Zakona o HRT-u, te  dao potpuno netočnu i zakonski neutemeljenu uputu o pravnom lijeku, pozivajući se opetovano na Zakon o ustanovama.

Na 8. sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, održanoj 13. srpnja 2017. godine, predloženo je da prije isteka mandata razrješe dužnosti člana Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije dr.sc. Katarina Bakija, Miroslav Grgić, mr.sc. Šenol Selimović i Anja Šovagović Despot zbog toga što su svojim djelovanjem postupali protivno zakonu i drugim propisima kojima se uređuje obavljanje djelatnosti HRT-a.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je sukladno članku 22. stavak 8. podstavak 2. Zakona o HRT-u većinom glasova utvrdio ovaj Prijedlog odluke s obrazloženjem, koji podnosi Hrvatskom saboru.

Uz točku II.

Određuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 8. sjednici, održanoj 13. srpnja 2017. godine Prijedlog odluke o razrješenju članice i predsjednice Vijeća za elektroničke medije, Prijedlog odluke o razrješenju članice Vijeća za elektroničke medije i Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i dijela članova Vijeća za elektroničke medije, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. lipnja  2017. godine.

 Odbor je navedene Prijedloge odluka zakona raspravio kao matično radno tijelo.

 U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je Hrvatski sabor, na sjednici održanoj 25. rujna 2015. godine, razrješio članicu Vijeća za elektroničke medije prije isteka mandata, na osobni zahtjev. S obzirom da je predsjednica i članica Vijeća za elektroničke medije podnijela  zahtjev za razrješenjem s dužnosti, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 14. lipnja 2017. godine utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju članice i predsjednice Vijeća za elektroničke medije, na osobni zahtjev. Isto tako, dosadašnjoj članici Vijeća za elektroničke medije ističe mandat od pet godina, te je Vlada Republike Hrvatske  na istoj sjednici utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju članice Vijeća za elektroničke medije, radi isteka mandata. Također na istoj sjednici, Vlada Republike Hrvatske utvrdila je Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i dijela članova Vijeća za elektroničke medije. Naglasio je i da je Javni poziv za imenovanje tri člana Vijeća za elektroničke medije objavljen sukladno Zakonu o elektroničkim medijima i na njega se odazvao 61 kandidat.
 
 U raspravi na Odboru rečeno je da su svi kandidati predloženi za imenovanje u Vijeće za elektroničke medije dobili uglavnom pozitivne kritike u medijima i podršku od kolega novinara. No članovi Odbora iz reda oporbe usprotivili su se imenovanju Anite Malenice kao članice Vijeća zbog Odluke Vijeća časti Hrvatskog novinarskog društva br. 11 od 10. siječnja 2001. godine, kojom joj utvrđena teška povreda Kodeksa novinarske časti zbog teksta objavljenog u ”Slobodnoj Dalmaciji”. Radilo se o intervjuu s Ljubom Ćesićem Rojsom koji je bio prepun govora mržnje, te zbog toga smatraju da Anita Malenice ne ispunjava uvjete iz članka 68. stavak 6. Zakona o elektroničkim medijima. Zatražili da se kod Preijedloga odluke o imenovanju predsjednika i dijela članova vijeća za elektroničke medije provede pojedinačno glasovanje o svakom kandidatu. Također su članovi iz reda oporbe istaknuli da će podržati razrješenje dosadašnje predsjednice Vijeća Mirjane Rakić, jer imaju puno razumijevanje za njen zahtjev za razrješenje. Istaknuto je i da je ona dobro i savjesno obavljala svoju dužnost, te su joj zahvalili na tome. 

 Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno ( s 11 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

Z A K L J U Č K E

a) Podržava se donošenje Odluke o razrješenju članice i predsjednice Vijeća za elektroničke medije u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.
b) Podržava se donošenje Odluke o razrješenju članice Vijeća za elektroničke medije u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Nakon toga je kod Prijedloga odluke o imenovanju predsjednika i dijela članova Vijeća za elektroničke medije provedeno pojedinačno glasovanje o svakom kandidatu te je za Damira Hajduka koji je predložen za predsjednika Vijeća za elektroničke medije bilo 11 glasova ”ZA”(jednoglasno), a za kandidate koji su predloženi za članove Vijeća za elektroničke medije: za Anitu Malenicu je bilo 7 glasova ”ZA” i 4 glasa ”PROTIV” (većina glasova), za mr.sc. Davora Marića je bilo 11 glasova ”ZA” (jednoglasno), te za Vanju Gavrana je bilo 11 glasova ”ZA” (jednoglasno). Sukladno tome, Odbor je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K
 
c) Podržava se donošenje Odluke o imenovanju predsjednika i dijela članova Vijeća za elektroničke medije u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Jasen Mesić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Jasen Mesić

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije razmotrio je na 7. sjednici, održanoj 31. ožujka 2017. godine Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije i Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. veljače 2017. godine.

Odbor je navedene Prijedloge odluka razmotrio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je odredbom članka 11. stavaka 1. i 4. Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji utvrđeno da Hrvatski sabor imenuje i razrješava članove Upravnog vijeća Hine, na vrijeme od 4 godine.

Propisano je također da Vlada Republike Hrvatske, na temelju provedenog postupka po javnom pozivu, predlaže Hrvatskom saboru članove Upravnog vijeća Hine. S obzirom da je dijelu članova Upravnog vijeća Hine istekao četverogodišnji mandat ( Slavici Cvitanić iz reda zaposlenih u Hini, te Josipu Veberu, mr.sc. Vladi Rajiću i Romanu Juriću iz reda ekonomsko-financijskih, pravnih i informatičkih stručnjaka), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 2. veljače 2017. godine utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije, radi isteka mandata.

Na istoj sjednici Vlada Republike Hrvatske je, na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu, utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije, kojim se predlaže imenovati u Upravno vijeće Slavica Cvitanić iz reda zaposlenih u Hini, a iz reda ekonomsko-financijskih, pravnih i informatičkih stručnjaka Bruno Dobronić, Maja Pleskalt i Romana Bogut.    

Odbor je bez rasprave jednoglasno ( s 8 glasova ”ZA”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Podržava se donošenje Odluke o razrješenju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.
2. Podržava se donošenje Odluke o imenovanju dijela članova Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije u tekstu kako je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Jasen Mesić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Jasen Mesić

HRVATSKI SABOR
Odbor za informiranje,
informatizaciju i medije
KLASA: 021-13/16-07/42
URBROJ: 6521-22-17-37
Zagreb, 1. veljače 2017.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOG SABORA

Predmet: Konačna lista kandidata za izbor pet članova Programskog vijeća HRT-a

Odlukom Hrvatskog sabora od 26. listopada 2012. izabrano je 9 članova  Programskog vijeća Hrvatske radiotelevizije (”Narodne novine”, br.121/12). Na konstituirajućoj sjednici Programskog vijeća HRT-a ždrijebom je određeno da četverogodišnji mandat imaju  prim.dr. Josip Jelić, Sanja Ravlić, Zoran Šangut, dr.sc. Bruno Kragić i Arsen Oremović. Kako im je mandat istekao 26. listopada 2016. godine, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije pokrenuo je  postupak izbora 5 članova Programskog vijeća HRT-a, te je u ”Narodnim Novinama” i na mrežnim stranicama Hrvatskog sabora, Hrvatske radiotelevizije i Ministarstva kulture objavio Javni poziv 9. prosinca 2016. godine. Odbor je zaprimio 31 kandidaturu, koje su sve pristigle u roku, a koji je bio 21 dan od dana objave i koji je završio zaključno s 30. prosinca 2016. godine, te ih je razmotrio na svojoj 4. sjednici, održanoj 1. veljače 2017. godine. Razgovor s kandidatima obavljen je na također na 4. sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, a razgovoru se odazvalo 27 kandidata (ispričali su se kandidati: Josip Jović, Željka Markić, Darko Markušić i prof.dr.sc. Tena Perišin).

Sukladno članku 25. stavak 8. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji Odbor za informiranje, informatizaciju i medije listu kandidata dostavlja Hrvatskom saboru, koji glasuje pojedinačno o svim predloženicima koji ispunjavaju uvjete za izbor i odluku donosi većinom glasova svih zastupnika. Izabrani su oni kandidati koji dobiju  najveći broj glasova.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno ( s 8 glasova ”ZA”) donio sljedeći

Z A K L J U Č A K

Sukladno članku 25. stavak 8. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji Hrvatskom saboru dostavlja se sljedeća lista kandidata za izbor pet članova Programskog vijeća HRT-a koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom i Javnim pozivom:

1. Nikola Baketa
2. dr. sc. Vlaho Bogišić
3. prof. dr. sc. Ante Bralić
4. Mateja Bublić
5. Silva Celebrini
6. Petar Ćurić
7. dr. sc. Gordan Črpić
8. mr.sc. Franjo Greguric
9. Josip Jović
10. doc. dr. sc. Zlatan Krajina
11. dr. sc. Vlatka Lemić
12. dr. sc. Ivica Lučić
13. Zorislav Lukić
14. Darko Marinac
15. Željka Markić
16. Nedjeljko Marković
17. Robert Markt
18. Darko Markušić
19. doc. dr. sc. Romana Matanovac Vučković
20. Boris Mužanović
21. doc. dr. sc. Đorđe Obradović
22. Milivoj Pašiček
23. mr. sc. Zvonimir Peranić
24. prof. dr. sc. Tena Perišin
25. Damir Pijaca
26. Mile Prpa
27. Tomislav Radić
28. Ivan Starčević
29. prof. dr. sc. Ivan Tanta
30. Željko Tomašić
31. Trpimir Vicković

PREDSJEDNIK ODBORA
      
Jasen Mesić

Prilog: kandidature sa životopisima

   Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 3. sjednici, održanoj 7. prosinca 2016. godine Izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Agencija za zaštitu osobnih podataka, aktom od 27. lipnja 2016. godine. Odbor je navedeno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo.

    U uvodnom obrazloženju ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka istaknuo je da je u izvještajnom razdoblju zaprimljeno 1308 predmeta koji se odnose na zahtjeve za zaštitu prava i davanje pravnih mišljenja iz područja zaštite osobnih podataka, od čega 142 predmeta upravnog postupka, 537 predmeta po zahtjevima za zaštitu prava i predstavkama građana i trećih osoba, 613 predmeta za davanjem pravnih mišljenja, te 16 predmeta vezanih za davanje određenih izvješća prema drugim tijelima. Broj evidentiranih predmeta porastao je za 32,1% u odnosu na 2014. godinu. Bilježi se i blagi porast broja donesenih upravnih akata koji su se odnosili na podnesene zahtjeve za zaštitu prava, jer ih je 2014. godine bilo 160, a 2015. godine 169, od čega 153 rješenja i 16 zaključaka. Od ukupno 153 rješenja koje je donijela Agencija, nezadovoljne strane pokrenule su 14 upravnih sporova, a zaprimljene su dvije presude u kojima je upravni sud odbio tužbe i potvrdio rješenja Agencije i jedna presuda u kojoj je poništeno rješenje Agencije zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i predmet vraćen na ponovni postupak. Što se tiče prekršajnih postupaka  tijekom 2015. godine Agencija je podnijela 4 optužna prijedloga sukladno odredbama članka 109. i 109.a  Prekršajnog zakona. Osim toga, Agencija je izdala 572 pravna mišljenja, 460 odgovora na zahtjeve za zaštitu prava, 36 preporuka za unaprjeđenje zaštite osobnih podataka i uputa za daljnje postupanje, te 16 izvješća prema drugim tijelima.

    U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje medijskih pritisaka i napada na Agenciju. Odgovoreno je da ih je bilo vezano za objave imovinskih kartica dužnosnika koje su bile objavljene na mrežnim stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa putem obrasca ”Izvješće o imovinskom stanju dužnosnika”. Agencija je s tim u vezi ukazala Povjerenstvu  na propuste u obradi osobnih podataka koji su bili javno objavljeni u prekomjernom opsegu. Također je ukazano da su da su objavljeni nepotpuni i neujednačeni podaci, na način da neka izvješća nisu sadržavala sve relavantne podatke, dok su druga izvješća sadržavala podatke za koje prema prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka nije postojao pravni temelj za javnu objavu. Povjerenstvo nije prihvatilo argumentaciju Agencije te je dostavilo pisano očitovanje u kojem se pozvalo na zakonske ovlasti. S tim u vezi Agencija je provela postupak u kojem je donijela rješenje kojim je utvrdila povredu Zakona o zaštiti osobnih podataka. Nakon donošenja rješenja, Povjerenstvo je, protivno rješenju Agencije, uklonilo u cijelosti imovinske kartice s interneta i o tome obavijestilo javnost putem medija, aludirajući da se na takav čin odlučilo zbog rješenja koje je donijela Agencija. Nakon što je Agencija demantirala navode Povjerenstva, ono  je nakon 4 dana ponovno objavilo Izvješće na internetu u opsegu koji je bio prilagođen rješenju Agencije, te podnijelo protiv rješenja Agencije  tužbu pred upravnim sudom s prijedlogom odgodnog učinka tužbe. No, budući da je Povjerenstvo povuko tužbu u ovom upravnom sporu, Upravni sud u Zagrebu donio je rješanje o obustavi upravnog spora između Agencije i Povjerenstva.

    Nadalje, ukazano je da pojedincima, pa tako i državnim i javnim službenicima, nije dovoljno jasno što je to osobni podatak, te je predloženo da se o tome provede edukacija, posebno državnih i javnih službenika. To je naročito važno kako bi se znalo koji se podaci mogu razmjenjivati među tijelima javne vlasti i drugim institucijama, da bi se izbjeglo višekratno prikupljanje istih podataka.

    Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno ( s 9 glasova ”ZA” ) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K L J U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Agencije za zaštitu osobnih podataka za 2015. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Jasen Mesić, predsjednik Odbora.

                                                                                                                      PREDSJEDNIK ODBORA
      
                                                                                                                          Jasen Mesić

HRVATSKI SABOR
Odbor za informiranje,
informatizaciju i medije

Zagreb,  10. studenoga 2016.

PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA
SABORA

Na temelju članka 19.a stavka 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/10 i 76/12), a u vezi članka 110. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskome saboru

PRIJEDLOG ODLUKE
O IMENOVANJU VRŠITELJA DUŽNOSTI GLAVNOG RAVNATELJA
HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Navedeni prijedlog utvrdio je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora na 2. sjednici održanoj 10. studenoga 2016. godine.

Za izvjestitelja koji će na sjednici Hrvatskoga sabora obrazložiti Prijedlog, Odbor je odredio Jasena Mesića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Jasen Mesić

Privitak: - prijedlog Odluke

PRIJEDLOG ODLUKE
O IMENOVANJU VRŠITELJA DUŽNOSTI GLAVNOG RAVNATELJA
HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Na temelju članka 81. Ustava Republike Hrvatske i članka 19.a stavka 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, br. 137/10 i 76/12) Hrvatski sabor na sjednici _____ donio je

ODLUKU
O IMENOVANJU VRŠITELJA DUŽNOSTI GLAVNOG RAVNATELJA
HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE

Za vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije imenuje se BLAGO MARKOTA.

KLASA:
Zagreb,
HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora
Božo Petrov, v.r.

O b r a z l o ž e n j e:

Odredbom članka 19.a stavka 4. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (”Narodne novine”, broj 137/10 i 76/12) propisano je da će u slučaju prestanka mandata Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije Hrvatski sabor do izbora novog Glavnog ravnatelja HRT-a imenovati vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja HRT-a, najdulje na rok od šest mjeseci.

Hrvatski sabor je 4. ožujka 2016. godine donio Odluku o razrješenju Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije i Odluku o imenovanju vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije („Narodne novine“, br. 21/16), kojom je za vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja HRT-a imenovan Siniša Kovačić. Budući da je rok od šest mjeseci na koliko se može imenovati vršitelj dužnosti Glavnog ravnatelja HRT-a isticao 4. rujna 2016. godine, a Hrvatski sabor nije donio Odluku  imenovanju Glavnog ravnatelja HRT-a, te je donio Odluku o raspuštanju Hrvatskog sabora koja je stupila na snagu 15. srpnja 2016. godine („Narodne novine“, br. 57/16), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31. kolovoza 2016. godine donijela Uredbu o izmjeni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji („Narodne novine“, br. 78/16) kojom je propisani rok trajanja od šest mjeseci za vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja HRT-a produljen na godinu dana, a u kojoj je prijelaznom odredbom propisano da će vršitelj dužnosti Glavnog ravnatelja HRT-a koji je imenovan Odlukom Hrvatskog sabora o imenovanju vršitelja dužnosti Glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije („Narodne novine“, br. 21/16) svoju dužnost obavljati do 1. listopada 2016. godine.

S obzirom da Hrvatska radiotelevizija od 1. listopada 2016. godine nema zakonskog zastupnika koji je ovlašten predstavljati i zastupati ovu javnu ustanovu u pravnom prometu u smislu članka 19.a stavka 1. i članka 21. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji te članka 37. Zakona o ustanovama („Narodne novine“, br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), Odbor za informiranje, informatizaciju i medije je na svojoj 2. sjednici održanoj 10. studenoga 2016. godine nakon provedene rasprave jednoglasno utvrdio ovaj Prijedlog odluke s obrazloženjem, koji podnosi Hrvatskom saboru.

Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 1. sjednici, održanoj 18. listopada 2016. godine Prijedlog zakona o dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 14. listopada 2016. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je se ovim Prijedlogom Zakona žele smanjiti troškovi prisilne naplate mjesečene pristojbe koja se plaća HRT-u.
S obzirom da HRT ima druge mogućnosti naplate pristojbe, a sada su obveznici plaćanja pristojbe opterećeni i plaćanjem odvjetničkih usluga HRT-a, te plaćanjem javnih bilježnika koji vode tu vrstu ovršnih postupaka, predloženim zakonom bi se ta davanja smanjila i obveznici plaća bi ubuduće lakše podmirivali svoj dug prema HRT-u.

U raspravi na Odboru skrenuta je pozornost na članak 1. kojim se u članku 36.a u stavku 5. ostavlja diskrecijska  ocjena HRT-u da na platni nalog stavi potvrdu ovršnosti, a svrsishodno bi bilo da se ide izravno na ovrhu. Članovi Odbora u raspravi podržali su ovaj Prijedlog zakona i pohvalili namjeru i cilj predlagatelja, ali smatraju da se trebalo ići u cjelovitu i sveobuhvatnu izmjenu Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji uz prethodno provedenu javnu raspravu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( sa 8 glasova ”ZA” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.
2. Sve primjedbe, mišljenja i prijedlozi izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju kako bi ih uzeo u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je doc. dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA      
doc.dr.sc. Goran Marić, v.r.