Tirana - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir sudjeluje na Prvom regionalnom sastanku predstavnika nacionalnih parlamenata o nacionalom zakonodavstvu i politikama koje se provode s ciljem transformacije poljoprivredno-prehrambenih sustava prema održivosti. Sastanak se održava u Parlamentu Albanije 22. i 23. listopada 2024. u organizaciji Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) .
- Utjecaj trenutnih geopolitičkih kretanja i tržišnih izazova na albanski poljoprivredno prehrambeni sektor, u kojemu je zaposleno 50 posto radne snage u Albaniji, zahtijeva od nas odlučnije aktivnosti kako bi se postigla sinergija između rasta poljoprivredne proizvodnje, kvalitete poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i tržišnih kretanja, uvodno je istaknula predsjednica Parlamenta Albanije Elisa Spiropali i dodala kako je za jačanje sigurnosti opskrbe hranom važno podići produktivnost i konkurentnost proizvođača, ne zanemarujući pri tome važnost povezivanja sektora s drugim gospodarskim granama. - Pri tome su održivo upravljanje resursima, prijenos znanja, primjena tehnoloških dostignuća, modernizacija i digitalizacija sektora ključni za postizanje održivosti, zaključila je Spiropali.
Marijana Petir sudjelovala je kao panelistica s predsjednikom Odbora Parlamenta Albanije za proizvodnju, trgovinu i okoliš Arbenom Pellumbijem na panelu o nacionalnom zakonodavstvu i politikama koje se provode u transformaciji poljoprivredno-prehrambenog sektora prema održivosti.
Panel je moderirao Raimund Jahle, regionalni voditelj programa FAO-a za Europu i Srednju Aziju, koji je upozorio na važnost poljoprivrede s gospodarskog, socijalnog i aspekta održivosti, naglasivši pri tome važnost strategija koje će osigurati održivost poljoprivredno-prehrambenog sektora. - U tom procesu treba prepoznati utjecaj nacionalnih predstavnika zakonodavne vlasti i njihovu ulogu u kreiranju zakonodavnih rješenja i politika koje utječu na održivost eko-sustava, smatra Jahle.
Arben Pellumbi ukazao je na važnost suradnje svih dionika poljoprivredno- prehrambenog sektora u kreiranju rješenja za održivost sektora, naglasivši pri tome važnost privatnih investicija, jačanja istraživačkog rada i učinkovitosti upravljanja prirodnim resursima koji bi trebali rezultirati klimatski pametnom poljoprivredom.
- Hrvatska je mala zemlja s relativno dobro očuvanim okolišem, mali smo zagađivač u lokalnom i regionalnom smislu, gotovo polovica našeg teritorija zaštićena je u različitim kategorijama Zakona o zaštiti prirode, a Jadran je najčišće more na Mediteranu, istaknula je Marijana Petir i dodala kako hrvatski poljoprivrednici koriste duplo manje pesticida, herbicida, mineralnih gnojiva i antimikrobnih sredstava od prosjeka EU. Dodala je kako Hrvatska ima najbolje očuvanu biološku raznolikost i najveći potencijal za razvoj biogospodarstva u EU, a bilježi i rast površina pod ekološkom proizvodnjom. Petir je podsjetila da sjetva GMO sjemena u Hrvatskoj nije dozvoljena, a na prijedlog Odbora za poljoprivredu, Hrvatski sabor usvojio je Deklaraciju o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a kojom su pozvane sve države u toj regiji da slijede hrvatski primjer proizvodnje hrane bez GMO-a, te time doprinesu ekološkoj poljoprivredi i održivom turizmu, čuvajući našu biološku raznolikost i ruralne zajednice.
Petir je istaknula da Hrvatska ima odlične prirodne predispozicije za proizvodnju svih vrsta hrane, za kvalitetne poljoprivredne proizvode i proizvode dodane vrijednosti, kako za domaće tržište, tako i za turističku potrošnju i izvoz. To bi moglo doprinijeti otvaranju zelenih održivih radnih mjesta, povećati prosječni dohodak poljoprivrednika, smanjiti stopu rizika od siromaštva u ruralnim područjima i povećati udio proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
Petir je upozorila da se klima mijenja, a pod njenim utjecajem poljoprivreda postaje sve ranjivija u ekološkom, okolišnom i gospodarskom smislu, te da se očekuje da će se prinosi poljoprivrednih kultura u Republici Hrvatskoj, zbog klimatskih promjena do 2050. godine smanjiti za 3 do 8 posto. Podsjetila je kako je samo suša u prve tri godine članstva Republike Hrvatske u EU uzrokovala štetu koja čini 43 posto izravnih potpora isplaćenih poljoprivrednicima u tom periodu. - Zbog navedenoga, a uzimajući u obzir i pojavu 100 posto šteta koje trpe poljoprivrednici zbog nedavnog olujnog nevremena i poplava, Republika Hrvatska se zauzima da se u takvim slučajevima aktivira Krizni fond EU jer dio poljoprivrednika svoj poljoprivredni posao mora ponovo pokrenuti iz početka, rekla je Petir.
Govoreći o važnosti postizanja klimatske neutralnosti, Petir je istaknula kako Hrvatska ima najveće smanjenje stakleničkih plinova u poljoprivredi u Europi, a doprinos ovom smanjenju dalo je i smanjenje broja goveda što nije dobro jer je cilj povećati stočarsku proizvodnju zato što smo samodostatni u proizvodnji mesa svega 50 posto.
- Brine nas visoka zelena ambicija EU koja svim državama članicama zadaje jednake ciljeve i propisuje jednake obaveze što nije prihvatljivo jer smatramo da u obzir treba uzeti stvarno stanje u svakoj od država članica, rekla je Petir i pojasnila kako to u praksi znači da hrvatski poljoprivrednici koji već sada koriste duplo manje pesticida od prosjeka EU, kada bi smanjili to korištenje za 50 posto kakav je bio prvotni plan Europske komisije, u konačnici ne bi smjeli uopće koristiti pesticide, što bi dovelo u pitanje već ionako slabiju produktivnost, ali i opstanak njihove proizvodnje.
- Takav pristup nije niti logičan niti pravedan i treba ga mijenjati, upozorila je Petir. - Hrvatski će poljoprivrednici itekako zelenu ambiciju osjetiti i zbog podinvestiranosti poljoprivrednog sektora, koja je uzrokovana kraćim razdobljem korištenja europskih sredstava jer smo država članica postali tek prije 11 godina, rekla je Petir.
Petir upozorava kako nova zelena struktura zahtijeva dodatne napore poljoprivrednika. U svojoj procjeni učinka za prijedlog novog zakonodavstva o ZPP-u, Komisija je za razne scenarije procijenila da će doći do smanjenja prihoda poljoprivrednika od 5 do 10 posto zbog kombiniranog učinka smanjenja proračuna i dodatnih zelenih zahtjeva.
- Osnovna uloga poljoprivrede je proizvodnja hrane, a ne vezivanje ugljika stoga trebamo razmišljati i o ulozi koju poljoprivreda ima na očuvanje ruralnih područja i zajednica, ali i na to da poljoprivrednici moraju imati pristojnu zaradu da bi za nas i dalje proizvodili hranu, rekla je Petir i podsjetila kako su poljoprivrednici već sada izloženi tržišnim poremećajima, prekidima u lancima opskrbe, negativnim geopolitičkim zbivanjima, nepoštenim trgovačkim praksama i elementarnim nepogodama.
Petir je nadalje podsjetila da se u okviru Nacionalnog strateškog plana ZPP-a planiraju aktivnosti kojima se nastoje ublažiti izazovi u području klime i okoliša te da hrvatski poljoprivrednici moraju poštivati obvezna pravila za zaštitu organske tvari i sadržaja ugljika u tlu, čime se povećava i kvaliteta vode, ali i čuva bioraznolikost. - Planirano je da se 10 posto poljoprivrednih površina obradi metodama koje podupiru očuvanje i obnovu bioraznolikosti, dodala je Petir.
- Nacionalni strateški plan obuhvaća eko sheme, tj. poticaje za poljoprivrednike koji dobrovoljno primjenjuju metode kojima se u području okoliša i klime ostvaruju veće ambicije od onih koje su svima obavezne, a 25 posto izravnih plaćanja usmjerili smo prema Eko shemama, dok je 37 posto proračuna prema klimatsko okolišnim aktivnostima, kazala je Petir. Pojasnila je da se Zelenu strukturu podupire sustavima znanja i inovacija u poljoprivredi koji se sastoje od usluga savjetovanja poljoprivrednih gospodarstava, prijenosa znanja, inovacija i suradnje.